Arhiv za likovne umjetnosti     Zbirka kataloga likovnih izložaba koja sadrži oko 22.500 kataloga izložaba održanih u zemlji i inozemstvu u razdoblju od polovice 19. stoljeća do danas, najveća je zbirka Arhiva za likovne umjetnosti te najcjelovitija takva zbirka u Hrvatskoj. Dosadašnjim procesom digitalizacije, započetim 2009., obuhvaćeni su katalozi od 1891. do 1946., s naglaskom na zaokruživanje aktivnosti pojedinih umjetničkih grupa i pojava, kao što su Društvo za umjetnost i umjetni obrt, Hrvatsko društvo umjetnosti, Proljetni salon, Grupa Zemlja, Lada, Klub likovnih umjetnica, Grupa Trojica i sl. Projekt digitalizacije se nastavlja uz financijsku potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti   Digitalnom zbirkom Gliptoteke HAZU obuhvaćena je građa stalnog postava koja je organizirana prema pojedinim zbirkama fundusa u sedam cjelina, te je na taj način prezentirana na repozitoriju. Gliptoteka HAZU osnovana je 1937. godine pod nazivom Gipsoteka sa ciljem sakupljanja i prezentiranja značajnih umjetničkih djela iz područja kiparstva. Danas čuva i izlaže najveću zbirku kiparstva u Hrvatskoj, a svojim bogatim fundusom, koji čine sadreni odljevi i originalna djela, profilirala se kao muzej skulpture u kojem se može sagledati kiparsko stvaralaštvo od antike do danas. U stalnim postavima izloženi su sadreni odljevi antičke skulpture, najznačajniji spomenici hrvatske kulturne baštine od razdoblja predromanike do renesanse, ali i najvrijednija zbirka originalnih djela hrvatskog kiparstva od 19. stoljeća do danas, te zbirka medalja i plaketa. Nakon 1950. godine kada ulazi u sastav Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti mijenja naziv u Gliptoteka. Muzej  je smješten u nekadašnjem industrijskom objektu tvornice koža iz 19. stoljeća, koja je svojedobno bila najveći industrijski pogon u gradu Zagrebu, a danas je zaštićeno kulturno dobro. Gliptoteka HAZU uz stalne postave ima i četiri galerijska prostora gdje se organiziraju brojne izložbe i ostale kulturne manifestacije, a u sastavu je i Park skulpture. Digitalna građa po zbirkama je u obradi te će sukcesivno biti dopunjavana.

Hrvatski muzej arhitekture      

Jadranski zavod   Djelatnost Jadranskog zavoda se odnosi na proučavanje tematike pomorskoga prava, međunarodnog prava mora i općeg prometnog prava. Kroz dva znanstvena projekta prikupljaju se, proučavaju i obrađuju podaci o domaćem i međunarodnom zakonodavstvu te sudskoj i arbitražnoj praksi. Prate se međunarodni unifikacijski instrumenti u svrhu njihova inkorporiranja u pomorskopravni sustav RH. Proučava se kodifikacija prava mora, u sustavu Konvencije UN iz 1982., s osvrtom na pravni i politički položaj RH, kao i pitanja razgraničenja na moru, proglašenja gospodarskog pojasa te provođenje suverenih prava i jurisdikcija obalnih država u tom pojasu.Pažnja se posvećuje i pitanjima odgovornosti i naknadi štete zbog onečišćenja mora, a obrađuju se i problematika ugovora o iskorištavanju brodova, posebice ugovora o prijevozu putnika i stvari morem. Djelatnici Zavoda su dosad objavili mnogo znanstvenih i stručnih radova, sudjelovali u stručnim povjerenstvima za promjene Pomorskog zakonika RH i drugih propisa. U repozitoriju HAZU, u podskupu ''Jadranski zavod'', će biti uvršteni najznačajniji radovi djelatnika Zavoda. Prvi je opus prof.emeritusa Vladimira Đure Degana.   (... u tijeku je unošenje radova ... )

Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti   Digitalna zbirka Akademijine Knjižnice dijeli se na dvije skupine digitalizirane građe:a) Akademijina izdanja (monografska izdanja, časopisi i nakladnički nizovi, note) teb) stare i rijetke knjige.Zbirka Akademijinih izdanja jedna je od najvažnijih i najtraženijih zbirki koju posjeduje ova knjižnica, jer je i objavljivanje rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva jedna od glavnih zadaća Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 1867. g., kad je izašao prvi broj znanstvenog časopisa Rad, objavljeno je oko 5.000 svezaka, među kojima je pokrenuto oko 160 nakladničkih nizova te tiskano oko 700 monografskih publikacija. Godišnje Akademija objavi oko 150 svezaka, tj. oko 125 naslova.S druge strane, Akademijina Knjižnica posjeduje bogat, rijedak te za širu javnost vrlo zanimljiv fond starih i rijetkih knjiga od 15. do 19. stoljeća. Njihove digitalne kopije izrađuju se isključivo na zahtjev korisnika, dok se digitalizaciji Akademijinih izdanja pristupa sustavno na temelju godišnjeg plana.Projekt digitalizacije u Knjižnici započeo je 2008. godine u sklopu projekta Hrvatska kulturna baština te uz potporu Ministarstva kulture RH i matične institucije. Do danas je digitalizirano oko 1000 svezaka, odnosno oko 250.000 stranica knjiga.  

Odsjek za etnologiju     U arhivu Odsjeka za etnologiju, uz Zbirku korespondencije i Zbirku fotografija, pohranjeno je više od 650 rukopisnih zbirki koje su pretežno nastajale od 19. stoljeća do danas. Nekoliko najstarijih zbirki datirano je koncem 18. stoljeća. Riječ je o iznimno vrijednoj etnološkoj i folklorističkoj građi koja je s obzirom na sadržaj te vrijeme i kontekst nastanka razvrstana u trima različitim kolekcijama: Stara zbirka (SZ), Nova zbirka (NZ) i Zbirka Matice hrvatske (MH).   Od 2002. do 2010. godine cjelokupno je arhivsko gradivo zaštićeno i dokumentacijski obrađeno u sklopu projekta ''Etnološka i folkloristička građa HAZU: zaštita/obrada i kritičko objavljivanje'' (v. Zbornik za narodni život i običaje sv. 55 iz 2010.).   U tekućem razdoblju, pod voditeljstvom akademika Ivana Cifrića, djelatnici Odsjeka za etnologiju (K. Batina, J. Primorac, L. Šešo) nastavljaju opsežan projekt kritičkog obrađivanja i objavljivanja arhivskog gradiva Odsjeka u suradnji s brojnim institucijama i pojedincima (Matica hrvatska, Institut za etnologiju i folkloristiku, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Franjevačka provincija Bosna Srebrena i dr.). Gradivo se prvenstveno objavljuje u Akademijinu Zborniku za narodni život i običaje i seriji Hrvatske narodne pjesme: Rukopisna baština Matice hrvatske. Također, veći se dio gradiva objavljuje i u Akademijinu digitalnom repozitoriju.        

Odsjek za povijest hrvatske glazbe   Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU osnovan je 1979. kao Zavod za muzikološka istraživanja Istraživačkog centra JAZU, a počeo je djelovati 1980. Prvi projekt Zavoda nazvan je "Fundamentalna istraživanja za povijest starije hrvatske glazbe", koji je kasnije razgranat na niz drugih znanstvenoistraživačkih projekata. U Odsjeku za povijest hrvatske glazbe sačuvani su raznovrsni tipovi građe koja je digitalizirana zbog svoje jedinstvenosti, potrebe zaštite i lakše dostupnosti. Građa je podijeljena na nekoliko zbirki: Ostavština Ladislava Šabana koja je ujedno i najvrednija građa Odsjeka, proizašli prikupljanjem pojedinih istraživača na njihovim projektima iz različitih knjižničnih i arhivskih fondova u Hrvatskoj i svijetu, Mikrofilmovi OPHG Inventarne knjige, zbirka nastala sustavnim pregledavanjem i popisivanjem glazbenih zbirki i arhiva u Hrvatskoj, Aktivnosti OPHG u koju će se prikupljati građa proizašla iz rada na projektima unutar Odsjeka, kao i iz rada na organizaciji znanstvenih skupova (samostalnih ili u suradnji s drugim institucijama), RARA OPHG koja će sadržavati vrijednu i unikatnu građu iz Arhiva Odsjeka. Digitalizacija građe OPHG provodi se od 2005. u više faza zahvaljujući financiranju Ministarstva kulture RH, Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba, te potpori Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.  

Odsjek za povijest hrvatske književnosti   Odsjek za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti započeo je svoj rad kao Institut za književnost i jezik JAZU, 1. ožujka 1948. godine. U Arhivu Odsjeka pohranjena je bogata rukopisna ostavština hrvatskih pisaca i po broju (više od 200 ostavština) smatra se jednom od najvećih takvih zbirki u Hrvatskoj. Projekt digitalizacije ostavština od velikog je i prioritetnog značaja za Odsjek, jer će njime biti trajno sačuvana bogata baština hrvatske književnosti. Do sada je digitalizirana građa S. S. Kranjčevića, 2002. godine i ostavština A. G. Matoša, 2008. godine. U tijeku je digitalizacija ostavštine Tina Ujevića, velikana hrvatskog pjesništva XX. stoljeća, koja je pohranjena u 42 arhivske kutije, te je jedna od najvećih među ostavštinama. Povod za digitalizaciju upravo Ujevićeve rukopisne ostavštine je 120. godišnjica pjesnikova rođenja, kao i činjenica da je od češće uporabe korisnika, znanstvenih istraživača, ali i vremena znatno ugrožena. U prvoj fazi projekta digitalizirat će se poezija i proza, a zatim slijedi i ostala građa iz ostavštine u skladu s priljevom financijskih sredstava koja su do sada osigurali Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Gradski ured  za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba. Ovim projektom Odsjek za povijest hrvatske književnosti u 2011. godini pridružio se repozitoriju Digitalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Obavijest korisnicima! U tijeku je dobivanje suglasnosti nositelja autorskih prava Tina Ujevića za objavljivanje njegovih rukopisa u repozitoriju, stoga pristup digitaliziranoj građi iz Ujevićeve ostavštine do daljnjega neće biti moguć.

Odsjek za povijest hrvatskog kazališta    Digitalna zbirka Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta utemeljena je 2009. godine uz financijsku potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, a sadrži kazališne cedulje te tri monografije Repertoari hrvatskih kazališta. Sačuvan je vrlo oskudan broj kazališnih cedulja iz vremena djelovanja Domorodnog teatralnog društva i zagrebačkih kazališnih družina 1840.-1860. i iz prvog desetljeća profesionalnog postojanja Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Većina tih kazališnih cedulja čuva se u Muzeju grada Zagreba, a manji dio u Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta. Cedulje svih predstava, počevši od 1870. godine pa do 1937.godine, kada je umro, prikupio je dirigent Nikola Faller. U 98 tomova, uvezanih po sezonama, sačuvane su cedulje svih predstava izvedenih iz dana u dan u Zagrebu, a i izvan Zagreba na gostovanjima Hrvatskoga narodnog kazališta u drugim sredinama. Sveukupan broj cedulja - bez duplikata - iznosi blizu 36 000, a  pohranjene su u Muzejsko kazališnoj zbirci Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta. U Muzejsko kazališnoj zbirci čuvaju se sve unikatne kazališne cedulje do sezone 1945./1946., kao i duplikatni uvezi od 1946./1947 do danas.  Knjige repertoara plod su dugogodišnjih istraživanja na rekonstrukciji repertoara hrvatskih kazališta, kazališnih družina i festivala od 1840. do 1990. godine te čine vrijedan izvor podataka različitim kategorijama korisnika.  

Strossmayerova galerija starih majstora     Digitalna zbirka Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti reprezentira odabrana djela iz iznimno vrijednoga i bogatoga galerijskoga fundusa. Strossmayerova galerija starih majstora otvorena je 9. studenoga 1884. godine predstavljanjem 256 djela iz donacije biskupa Josipa Jurja Strossmayera (1815.-1905.). Pinakoteka je permanentno nadograđivana i proširivana kasnijim otkupima i donacijama, od one Ivana Ružića (1849.-1915.) i marquisa de Piennesa (1825.-1911.) do Ante Topića Mimare (1898.-1987.) i Zlatka Balokovića (1895.-1965.). Europske slikarske škole od 14. do 19. stoljeća prezentirane su djelima talijanskih, španjolskih, nizozemskih, flamanskih i srednjoeuropskih umjetnika renesanse i baroka te djelima francuskoga klasicizma i impresionizma. Nezaobilazna su djela uglednih imena europskoga slikarstva: Fra Angelico, Lovro Dobričević, Cosimo Rosselli, Mariotto Albertinelli, Giovanni Bellini, Vittore Carpaccio, Federiko Benković, Majstor slike "Virgo inter Virgines", Joachim Patenier, David Teniers Ml., Antoine-Jean Gros, Jean-Désiré-Gustave Courbet, Jean-Baptiste-Camille Corot, Jean-Baptiste Carpeaux i drugi.