Broj zapisa31.485
Broj koncepata16.740
Metapodaci653.387
Broj dijelova874.839
Broj datoteka38.677
Pohranjeno337.64 GB
89 (11-20)
NazivRadovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru
ISSN (tisak)18469787
ISSN (online)18467912
  
rrep
11
NazivRadovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin
ISSN (tisak)03529509
ISSN (online)18487890
  
Nadređeni Knjižnica
rrep
12
NazivKazališne cedulje
  
rrep
13
NazivPoredbeno pomorsko pravo
ISSN (tisak)13319914
ISSN (online)18488927
  
rrep
14
NazivStari pisci hrvatski
Bibliografska razinac - zbirna jedinica
  
Nadređeni Knjižnica
Podređeni Povezano: 49
rrep
15
NazivRAD
Mjesto izdavanjaZagreb
Početna godina izdavanja1867
  
Nadređeni Knjižnica
Podređeni Povezano: 45
rrep
16
NazivPosebna izdanja HAZU. Prilozi za strategiju hrvatskog razvoja
  
rrep
17
NazivBolesti dojke
ISSN (tisak)18495591
OpisSerija od 2015. g.
  
rrep
18
NazivFilologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
ISSN (tisak)0449363X
ISSN (online)18488919
  
rrep
19
NazivZbirka sadrenih odljeva stećaka od XIII do XVI st.
OpisDigitalnom zbirkom Gliptoteke HAZU obuhvaćena je građa stalnog postava iz Zbirke sadrenih odljeva stećaka gdje je izloženo 32 eksponata. Stećci su u svjetskoj kulturnoj baštini jedinstveni kao nadgrobni kameni spomenici monolitnog karaktera nastali u srednjem vijeku u razdoblju od 13. do 16. stoljeća. Nalaze se na teritoriju četiri države te predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture tih naroda. Evidentirano je oko 70.000 stećaka na 3300 lokaliteta. Naziv stećak dolazi od glagola stajati. Nazivaju ih još i kamik, bilig, kâm, zlamen, kuća i vječni dom, a u narodu: mramorje, mramori, grčko, kaursko, divsko groblje, svatovsko groblje, mašet. Stećci su se postavljali iznad grobnog mjesta kao klasični nadgrobni spomenik, te su obično označavali jedan, ali ponekad i više grobova. U stalnom postavu izloženo je 32 eksponata, koji su većinom odliveni za izložbu L'Art medieval Yougoslave održanoj u Parizu 1950. godine. Neki su odljevi danas bolje sačuvani od originala koji stoje na otvorenom in situ i zbog izloženosti okolišu i atmosferilijama znatno su oštećeni. Većina izloženih stećaka potječe iz jedne od najvećih i najbogatijih nekropola - Radimlje kraj Stoca u Bosni i Hercegovini. Od Hrvatskih nekropola u postavu su zastupljeni stećak i fragment ploče iz Brotnica u Konavlima (kod crkve sv. Luke). U Hrvatskoj je najgušća koncentracija stećaka na području cijele Dalmatinske zagore, širem području neretvanske doline i dubrovačkom području. Izdvojene primjerke imamo u Lici, Kordunu, Baniji i Slavoniji. Stećci se međusobno razlikuju oblikom, veličinom i načinom ukrašavanja. Prema oblicima u kojima ih se izrađuje dijele se u nekoliko osnovnih tipova: ploča, sanduk, sljemenjak, stup i križina-krstača. Ornamenti se dijele u nekoliko skupina: socijalni i religiozni simboli (različiti oblici križeva, oruđe, oružje, mladi mjesec i zvijezde, antropomorfni ljiljani, solarni motivi itd.) figuralne predstave (prikazi muškaraca i žena, borbe, turniri, lov, povorke ljudi, tzv. posmrtna kola, prikazi životinja) te brojni vegetabilni i geometrijski ornamenti. Majstori koji su klesali stećke nazivaju se kovači a izrađivali su ih u dvije klesarske tehnike, niskom i plitkom reljefu. Natpise na stećcima sastavljaju dijaci. Oni su odraz pismenosti koja je obuhvaćala gotovo sve slojeve društva, ponajviše plemstvo i crkvenu vlast. Natpisi na stećcima pisani su isključivo ćirilicom, a po sadržaju su različiti i mogu se podijeliti dvije osnovne skupine: vjerski ili religiozni i svjetovni. Materijal za izradu stećaka najčešće je vapnenac, a u krajevima gdje ga nije bilo, klesani su od serpentina, škriljevca, konglomerata sedre i drugih vrsta kamena. Kamenolomi za vađenje kamena za stećke uglavnom su bili u blizini groblja što je bilo od izuzetne važnosti zbog transporta i težine kamenih blokova do nekoliko tona. Stećci su 2016. godine uvršteni na UNESCO popis kulturne baštine.
  
rrep
20
89 (11-20)