Broj zapisa26.937
Broj koncepata16.478
Metapodaci627.772
Broj dijelova761.793
Broj datoteka33.942
Pohranjeno266.66 GB
Probrano po
Fasete (-)
84 (31-40)
NazivZbirka sadrenih odljeva stećaka od XIII do XVI st.
OpisDigitalnom zbirkom Gliptoteke HAZU obuhvaćena je građa stalnog postava Zbirke sadrenih odljeva stećaka gdje je izloženo 30 eksponata nastalih u razdoblju od XIII. do XVI. st. Stećci su jedinstveni nadgrobni spomenici monolitnoga karaktera nastali u srednjem vijeku, uglavnom na tlu Bosne i Hercegovine, Hrvatske (u Dalmaciji, Slavoniji, Dalmatinskoj zagori i Lici), Crne Gore i Srbije. Stećak pokriva pokojnikov grob te vrši funkciju grobnoga kamena, a ne kamene rake kao što je rimski sarkofag. Razlikuju se oblikom, veličinom i načinom ukrašavanja. Osnovni oblici su tumba, sarkofag, ploča, obelisk i križ. Ukrašavani su ornamentalnim i figuralnim ukrasima, a natpisi su pisani bosančicom i govore o pokojniku. Oblikovali su ih pučki stvaraoci, koji su romaničkim i gotičkim stilskim elementima dali svoj autohtoni pečat. Većina izloženih stećaka potječe je iz jedne od najvećih i najbogatijih nekropola - Radimlja kraj Stoca u Bosni i Hercegovini.
  
rrep
31
NazivZbirka sadrenih odljeva Jurja Matejeva Dalmatinca
OpisDigitalnom zbirkom obuhvaćen je opus kipara i graditelja Jurja Matejeva Dalmatinca (XV. st.) s odljevima iz katedrale sv. Jakova u Šibeniku, njegova remek-djela, koje je uvršteno na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Izložena su i druga Dalmatinčeva djela iz Splita, Ancone, Paga i Dubrovnika.
  
rrep
32
NazivZbirka sadrenih odljeva fragmenata nepokretnih spomenika hrvatske kulturne baštine od IX do XV st.
OpisDigitalnom zbirkom obuhvaćena su djela stalnog postava Zbirke gdje je izloženo 94 eksponata, sadrenih odljeva kulturno-povijesnih spomenika s različitih lokaliteta u Hrvatskoj iz razdoblja od IX. do XV. st. Izložena su kapitalna djela koja imaju i kulturno povijesnu (dokumentarnu) i umjetničku vrijednost. Predromanička umjetnost zastupljena je brojnim fragmentima oltarnih pregrada s natpisima hrvatskih vladara, plutejima, ciborijima, krstionicama predromaničkih crkvica od IX. do XI. st. Od spomenika romaničke umjetnosti ističu se vratnice katedrale u Splitu majstora Buvine (1214.) te portal trogirske katedrale koji potpisuje majstor Radovan (1240.). Gotičku i renesansnu umjetnost predstavljaju djela Bonina da Milana, Leonarda i Petra Petrovića, Andrije Alešija i Nikole Firentinca. Prezentacijom kapitalnih djela na jednom mjestu istaknuto je edukativno značenje zbirke, koja može zadovoljiti općeobrazovne, stručne, pa i znanstvene interese.
  
rrep
33
NazivZbirka hrvatskog kiparstva od XIX do XXI st.
OpisU digitalnom repozitoriju kao i u stalnom postavu Zbirke hrvatskoga kiparstva od XIX. do XXI. st. predstavljeno je 238 djela 65 autora. Većinu zbirke čine originali: skulpture u trajnim materijalima (bronci, drvu, pleksiglasu, nehrđajućem čeliku ...) te originalni gipsani modeli i manji broj sadrenih kopija. Ova najveća i najsustavnije prikupljena zbirka modernoga hrvatskoga kiparstva daje pregled njegova razvoja od druge polovice XIX. stoljeća do danas. Zbirka je postavljena kronološki, od prvih školovanih hrvatskih kipara, kojima se nastavlja prekinuti povijesni kontinuitet od Jurja Dalmatinca (XV. st.). U tom interregnumu strani umjetnici poput Antona Dominika Fernkorna (1813. - 1878.) po narudžbi podižu spomenike (Sv. Juraj ubija zmaja - Park skulptura Gliptoteke). Izložena su djela Ivana Rendića (1849. - 1932.), te slijede dvorane s djelima Rudolfa Valdeca (1872. - 1929.) i Roberta Frangeša-Mihanovića (1872. - 1940.), školovanih po poznatim europskim centrima, koji u hrvatsku skulpturu unose moderne europske stilove - simbolizam, secesiju i impresionizam. Branislav Dešković (1883. - 1939.), naš najpoznatiji animalist, predstavljen je skulpturama pasa ptičara i portretima koje karakterizira impresionistička obrada površine. Najpoznatije ime hrvatskoga kiparstva, Ivan Meštrović (1883. - 1962.), jedan od osnivača bečke secesije, zastupljen je djelima iz ranoga secesijskog razdoblja, ali i kasnijim djelima. Slijede djela umjetnika okupljenih oko Proljetnog salona, koji djeluju između dva svjetska rata: Frane Cote, Ferde Ćusa, Hinka Juhna, Ive Kerdića, Roberta Jeana Ivanovića, Dujama Penića, Joze Turkalja i Mile Wood. Zasebno je izložen ciklus skulptura Vanje Radauša (1906. - 1975.) Panopticum Croaticum, nastao između 1959. i 1961. Ciklus od 25 skulptura prirodne veličine u obojenom gipsu nastao je pod utjecajem angažiranog ekspresionizma i nadrealizma. Skulpture, pretežno ženski aktovi, Frane Kršinića, Ive Lozice i Grge Antunca pripadaju mediteranskom krugu djela lirskih obilježja. Predstavnici apstraktne umjetnosti u kiparstvu: Vojin Bakić, Ivan Kožarić, Dušan Džamonja, Aleksandar Srnec, Branko Vlahović, Šime Vulas, Raul Goldoni zastupljeni su svojim antologijskim djelima, koja znatno obogaćuju Zbirku. Skulptura druge polovice XX. stoljeća predstavljena je djelima Marije Ujević-Galetović, Ivana Sabolića, Branka Ružića, Ivana Lesiaka, Valerija Michielija, Vaska Lipovca i dr., koja ukazuju na heterogeni razvoj hrvatske skulpture svojstven našemu vremenu. Postav završava djelima srednje generacije suvremenih umjetnika.
  
rrep
34
NazivPosebna izdanja HAZU. Prilozi za strategiju hrvatskog razvoja
  
rrep
35
NazivRadovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru
  
rrep
36
NazivPoredbeno pomorsko pravo
  
rrep
37
NazivModernizacija prava
  
rrep
38
NazivKronika Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU
OpisNovi teč., god. 1, br. 1 (1995)-
  
rrep
39
NazivKrležini dani u Osijeku
  
rrep
40
84 (31-40)