lorem ipsum

  

Stara zbirka Odsjeka za etnologiju (OE HAZU SZ)



sadrži etnološko i folklorističko gradivo nastalo u vremenskom razdoblju od 1890-ih do 1940-ih, koje je tek jednim dijelom objavljeno u starijim godištima Akademijina Zbornika za narodni život i običaje. U manje od pet godina svoga djelovanja u Akademijinu etnološkom Odboru kao urednik Zbornika za narodni život i običaje, Antun Radić je postavio čvrste teorijske temelje hrvatske etnologije, objavivši 1897. Osnovu za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu. Usto je na primijenjenoj razini ostvario zamašan projekt izučavanja narodne kulture i društva, komunicirajući s više od sedam stotina osoba iz Hrvatske i susjednih zemalja te sakupivši i djelomično objavivši obilno etnološko i foklorističko gradivo pisano po svom etnografskom naputku. Njegovi suradnici, autori lokalnih etnografija na govoru određenog kraja,  bili su svećenici, učitelji, pismeni seljaci, plemići i pripadnici drugih staleža i profesija. Radićev je posao nastavio njegov nasljednik Dragutin Boranić. Djelujući kao vodeći etnolog u Akademiji više od pola stoljeća, nastavio je prikupljati i objavljivati gradivo prema Radićevoj metodologiji. Sačuvano gradivo iz Radićeva i Boranićeva vremena velikim je dijelom neobjavljeno. Suvremeni su etnolozi naglasili njegovu teorijsko-metodološku vrijednost, a danas je osobito zanimljivo i istraživačima povijesti kulture, mentaliteta i mikrohistorije. Kako ovo gradivo predstavlja primarno izvorište pri istraživanju hrvatske tradicijske kulture u 19. i 20. stoljeću, njegovo kritičko objavljivanje predstavlja trajnu djelatnost Odsjeka za etnologiju.

Osnovni podatci o svakom pojedinačnom rukopisu Stare zbirke nalaze se u dokumentacijskom pregledu arhivskog gradiva Odsjeka za etnologiju, a mogu se pregledati u Zborniku za narodni život i običaje, knjiga 55 iz 2010. godine (poglavlje: Stara zbirka, str. 45-149).

 

u izradi / under construction

 

 

 

span>