DiZbi.HAZU | Digitalna zbirka i katalog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Fotografska baština Muzeja za povijest zdravstva u Hrvatskoj

Opis zbirke

U vrijeme kada je na čelu Hrvatskoga liječničkog zbora bio Vladimir Ćepulić (1891. – 1964.), Zbor 1935. godine dobiva svoju zgradu Hrvatski liječnički dom pa se intenziviraju njegove akcije vezane uz oživotvorenje Muzeja za povijest zdravstva. Ćepulić je u Liječničkom domu privremeno za Muzej namijenio dvije prostorije, dok se na Medicinskom fakultetu ne osnuje Zavod za povijest medicine u sklopu kojega je kao njegova logična sastavnica trebao biti i Muzej. U poslovima osnutka Muzeja uz Vladimira Ćepulića, tadašnjeg predsjednika Zbora, najaktivniji je bio Stanko Sielski, ravnatelj novoustanovljenog Zavoda za suzbijanje endemijskog sifilisa u Banja Luci, poznavatelj povijesti medicine te istaknuti kolekcionar. Upravni odbor Zbora na svojoj sjednici 10. kolovoza 1942. izabrao ga je za kustosa Muzeja u osnivanju. Nakon što je Muzej otvoren 1944. godine, njegovim upraviteljem je imenovan Lujo Thaller, koji ga je koristio i u nastavi iz povijesti medicine, ponovno uvedenoj 1948. godine kao obavezni kolegij. Značajan dio eksponata toga prvog hrvatskog muzeja medicine činile su fotografije vezane za povijest medicine, komunalnu higijenu i javno zdravstvo. Kako se nije ostvario plan o osnutku Muzeja pri Medicinskom fakultetu, građa Muzeja za povijest zdravstva pohranjena je od 1960-ih u Odsjeku za povijest medicinskih znanosti HAZU.

Sadržaj zbirke

Ova virtualna zbirka sadrži digitaliziranu fotografsku baštinu Muzeja za povijest zdravstva u Hrvatskoj koja je preuzeta od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU za Hrvatski muzej medicine i farmacije 2015. godine. Utemeljitelj prvoga hrvatskog muzeja medicine Vladimir Ćepulić prikupio je u suradnji sa Stankom Sielskim fotografske negative vezane za povijest zdravstva te je dao izraditi fotopovećanja kaširana na karton i priređena za izlaganje u Muzeju. Na samim fotografijama većinom su napisane legende crnim ili bijelim tušem, kao i rukopisom na poleđini. Zbirka sadrži nekoliko tematskih skupina vezanih za povijest zdravstva: stambena bijeda u Zagrebu 1924.; zgrade zdravstvenih ustanova; zdravstveno prosvjećivanje; stambeni i higijenski uvjeti u hrvatskim selima; sanitarna tehnika; asanacija turopoljskog sela Mraclina; spomenci javnog zdravstva u Dalmaciji; stara groblja; umjetnička djela koja prikazuju svetce zaštitnike zdravlja; stambeni i higijenski uvjeti u Bosni; narodna medicina u Bosni.

Fotografska baština ORL klinike u Zagrebu

Opis zbirke

Priča o ORL klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu, njezinom razvoju i kontinuitetu donedavno je bila ispričana na više načina, no ne i na temelju njezine bogate sačuvane materijalne baštine. Stoga su sudionici obilježavanja 100. obljetnice ORL klinike smatrali važnim istaknuti da su upravo predstavnici ove struke imali izraziti senzibilitet za stvaranje zbirki, njihovo održavanje i dokumentiranje. Nastala je tako dragocjena baština za čije su stvaranje osobito zaslužni Dragutin Mašek i Ante Šercer, a za čije je daljnje čuvanje zaslužan niz otorinolaringologa, među kojima osobito ističemo Željka Poljaka i Ranka Mladinu. Zbog bogatstva i cjelovitosti svjedočanstva o radu ORL klinike velik dio ove građe uvršten je u scenarij budućega stalnog postava Hrvatskog muzeja medicine i farmacije. U tom kontekstu fotografska baština ORL klinike bit će nositelj triju funkcija muzejske prezentacije: memorijalne, muzealne i informacijske. Sačuvani fotoalbumi iz 1941. i iz razdoblja nakon 1954. godine imaju naglašen uspomenski karakter (sjećanje na uređenje i organizaciju ORL klinike u Zagrebu prije i poslije Drugoga svjetskog rata) i muzealnu vrijednost (svjedočanstvo o nekoj drugoj stvarnosti koja više u tom obliku ne postoji, a koja se može uvijek iznova rekonstruirati i interpretirati) te predstavljaju značajan izvor informacija za istraživače.

Sadržaj zbirke

Ova virtualna zbirka sadrži dva digitalizirana fotoalbuma i 26 pojedinačnih fotografija, fotografsku baštinu ORL klinike na Šalati koja je preuzeta od Medicinskog fakulteta u Zagrebu za Hrvatski muzej medicine i farmacije 2016. godine. Reprezentativno opremljen fotoalbum iz 1941. godine izradio je fotografski studio Donegani prema narudžbi tadašnjeg predstojnika Klinike Ante Šercera, a sadrži 25 fotografija tada novouređene i suvremeno opremljene ORL klinike na Šalati. Skromnije izrađen fotoalbum nepoznatog autora koji je nastao nakon 1954. godine sadrži 53 fotografije koje prikazuju zgradu i prostorije ORL klinike na Šalati te zgradu i prostorije Audiološkog centra u Draškovićevoj ulici u Zagrebu. Među pojedinačnim fotografijama ističu se one iz vremena predstojnika Dragutina Mašeka koje su snimljene 1920-ih godina u tadašnjem prostoru ORL klinike u Draškovićevoj ul. 17 u Zagrebu. Opširnije u članku objavljenom u Liječničkom vjesniku 2021.: Fatović-Ferenčić S, Brkić Midžić S. Vizualna memorija struke – pogled na fotoalbume otorinolaringološke klinike sačuvane u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Liječnički vjesnik. 2021;143(7-8):310-318. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/261927

Franjo Rački - prvi Akademijin predsjednik

Opis zbirke

Franjo Rački (Fužine, 25. studenog 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski povjesničar, jezikoslovac, publicist i političar, tijekom dva desetljeća (1866. – 1886.) predsjedao je najvišom znanstvenom ustanovom u Hrvatskoj, tadašnjom Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti. Njegove monografije, znanstveni i stručni radovi, kao i manji prilozi, bili su s povijesnog, državnopravnog i političkog gledišta uvijek u središtu pažnje, zbog čega je nastala opsežna literatura o njegovu liku i djelu. Povodom 160. godišnjice njegova proglašenja prvim Akademijinim predsjednikom (2026.) oformljena je u Digitalnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (DiZbi.HAZU) virtualna zbirka pod nazivom "Franjo Rački – prvi Akademijin predsjednik".

Sadržaj zbirke

Zasad je osam Akademijinih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica na Akademijinu hibridnu platformu DiZbi.HAZU prenijelo podatke/metapodatke koji opisuju knjižničnu i muzejsku građu te arhivsko gradivo čuvano u njihovim fondovima, a vezano uz Franju Račkoga (197 bibliografskih jedinica): Knjižnica HAZU, Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, Strossmayerova galerija starih majstora, Zavod za povijesne znanosti u Zadru, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Jadranski zavod, Arhiv HAZU te Gliptoteka HAZU. Ukupno 145 od 197 bibliografskih jedinica koje opisuju fizičke primjerke izdanja Franje Račkoga, te onih o njegovu liku i djelu, u ovoj virtualnoj zbirci ima pridružene i digitalne/digitalizirane objekte – digitalne inačice fizičkih primjeraka knjižnične i muzejske građe te arhivskog gradiva vezanog uz Franju Račkoga – koje je na portalu moguće pretražiti po metapodacima i tekstu, pregledavati, preuzeti te po potrebi i otisnuti (sukladno pripadajućim autorskim pravima).

Glagolitica

Opis zbirke

Zbirka tiskanih glagoljskih knjiga od 1483.-1905.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bibliografske zapise tiskanih glagoljskih knjiga koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU - i izvornika i faksimila. Najstarija glagoljska knjiga je hrvatski prvotisak Misal po zakonu Rimskoga dvora iz 1483. god., a najnovija je faksimil posljednje tiskane glagoljske knjige tzv. Parčićev Misal iz 1905. god. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Virtualna zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.

Građa za povijest glazbe (mikrofilmovi)

Hemeroteka Strossmayerove galerije

Opis zbirke

»Hemeroteka (grč. ἡμέρα: dan + -teka), zbirka novina i časopisa; zbirka izrezaka iz tekućih novina, časopisa ili koje druge tiskane građe, o određenim, unaprijed utvrđenim temama ili predmetima, obično složena prema abecednom ili kronološkom slijedu natuknica. Koristi se u knjižnicama ili drugim informacijskim ustanovama kao brz izvor informacija i za dopunu podataka, osobito o aktualnim temama i događajima.« (Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021., https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=24926)

Sadržaj zbirke

Zbirka Hemeroteka Strossmayerove galerije okuplja odabrane digitalizirane izvornike iz istoimenoga muzejskog dokumentacijskog fonda. Mahom je to periodična građa: članci iz starih dnevnih glasila (Pozor, Obzor, Narodne novine), časopisi (Vienac, Prosvjeta, Viesti inžinira i arhitekta, Rad i Ljetopis JAZU, Savremenik) te ostale tiskane objave. S 132 trenutno zastupljene bibliografske jedinice, kronološki nanizanih od najranije zabilježenog Pozorova članka »Strossmayer Mecenas« iz 1866. pa do priloga kojima se 1935. godine obilježava Galerijina pedesetogodišnjica rada, cjelina ponajviše tematizira utemeljiteljsku povijest Galerije, usko povezanu sa životom i djelovanjem donatora Strossmayera. Slijedom zadanog formata zbirka će se permanentno osvježavati novim povijesnim svjedočanstvima o događajima koji su obilježili djelatnost Strossmayerove Pinakoteke sve do današnjih dana.

Hrvatski latinisti

Opis zbirke

Hrvatski latinisti (Croatiae scriptores Latini recentioris aetatis ) su autori, rodom Hrvati ili djelovanjem povezani s povijesnim prostorima Hrvatske, koji su svoja djela pisali na latinskom jeziku. U širem smislu, obuhvaćena su i sva anonimna djela pisana latinskim jezikom, a tiču se Hrvatske, bilo da su tiskana u nekoj hrvatskoj tiskari ili se tematikom odnose na Hrvatsku. Dodatni kriterij je vremenski period u kojem su djela objavljena, a to je od 15. st. do 1850. godine.

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka Hrvatski latinisti sadrži bibliografske zapise iz fonda Knjižnice HAZU. Sadrži djela hrvatskih latinista objavljena bilo kao samostalne publikacije bilo u okviru antologija, zbirki, zbornika i sl. Obuhvaćeni su i paratekstualni dijelovi odnosno manji radovi dodani uz glavne radove (predgovori, pogovori, posvete, posvetne pjesme, prigodnice i dr. na latinskom jeziku). U kreiranju fonda hrvatskih latinista u Knjižnici HAZU rukovodilo se najvećim djelom tiskanom bibliografijom Šime Jurića Iugoslaviae scriptores Latini recentioris aetatis (1968.-1982.), ali i svim relevantnim dostupnim i recentnim izvorima. U samim zapisima se u napomeni navodi bibliografski izvor i redni broj gdje je bibliografska jedinica evidentirana (npr. Navedeno u: Jurić 644). • Zbirka se kontinuirano nadopunjuje bibliografskim jedinicama usporedo s revizijom starih zapisa de visu, tako da se još ne zna točan broj jedinica koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ovi zapisi će, nakon završetka konverzije i revizije starih zapisa, poslužiti za tiskanje monografije Hrvatski latinisti u Knjižnici HAZU. Također, s vremenom će biti uključena i digitalizirana djela izvornika

Inkunabule

Opis zbirke

Inkunabule ili prvotisci su knjige tiskane od izuma Gutenbergovog tiskarskog stroja do kraja 15. st. (1450-1500)

Sadržaj zbirke

Zbirka inkunabula Knjižnice HAZU sadrži 32 fizičke jedinice, odnosno 34 kataložne jedinice (dva djela su privezi). Unutar zbirke osobito se ističu četiri hrvatske inkunabule: 1. Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.); 2. De natura angelica (1499.) Jurja Dragišića; 3. Elegiarum et carminum libri tres (1477.) Jurja Šižgorića i 4. Terencijeve Comoediae (1487.) iz tiskare Andrije Paltašića Kotoranina. • Najstarija inkunabula koju Knjižnica HAZU posjeduje su Opera (Djela) rimskog pjesnika P. Vergilija Marona iz 1468. godine.

Inventarne knjige Odsjeka za povijest hrvatske glazbe

Izdanja Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Javnozdravstveni plakati

Opis zbirke

Javnozdravstveni plakati koriste se u Hrvatskoj posljednjih stotinjak godina kao promidžbeno sredstvo u akcijama zdravstvenog prosvjećivanja građana, a osobito u borbi protiv zaraznih bolesti. U javnozdravstvenoj ideologiji Andrije Štampara koja u hrvatskom zdravstvu dominira od dvadesetih godina 20. stoljeća bolest se doživljava kroz metaforu prijeteće opasnosti – kao neprijatelja koji provodi društvenu i tjelesnu invaziju, protiv kojega se treba boriti cjelokupno društvo. Uvodi se kategorija socijalne bolesti pa pojedinačne bitke protiv bolesti postupno zamjenjuje masovna ideološka mobilizacija, čija je kampanja usmjerena prema spašavanju odnosno liječenju čitavog društva. Takav je organicistički pristup društvu potaknuo liječnike koji su dotada djelovali isključivo u kliničkoj sferi da postanu aktivni sudionici javnozdravstvenih akcija i zdravstveni prosvjetitelji. Premda već otvaranjem Instituta za socijalnu medicinu u Zagrebu 1924. godine zdravstveno prosvjećivanje postaje čvrsto institucionaliziranom djelatnošću, tek osnivanjem Škole narodnog zdravlja u Zagrebu 1926. godine ovaj segment zaštite zdravlja dobiva svoj potpuni uzlet. Škola narodnog zdravlja, naime, postaje glavnim koordinatorom sveukupnog zdravstveno-prosvjetnog rada pokretanjem izrade filmova i plakata kao i drugog promidžbenog materijala. Uz Antituberkulozni dispanzer koji je vodio Vladimir Ćepulić, u borbi protiv tuberkuloze vrlo važnu ulogu odigralo je Društvo za suzbijanje tuberkuloze u Zagrebu, osnovano također pod njegovim vodstvom 1928. godine s ciljem da upućuje javnost kako će se očuvati od tuberkuloze i da je pridobije za moralnu i materijalnu potporu kod izgrađivanja antituberkulozne organizacije. Društvo je to nastojalo postići svim sredstvima trajne propagande, a osobito priređivanjem "Dana borbe protiv tuberkuloze" svake godine. Opširnije u publikaciji: Fatović-Ferenčić, Stella; Hofgräff, Darija. Od države do javnosti: Tuberkuloza u fondovima Hrvatskog državnog arhiva i Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2014. (monografski katalog izložbe) https://www.bib.irb.hr/695137

Sadržaj zbirke

U ovoj virtualnoj zbirci predstavljeni su javnozdravstveni plakati koje je Hrvatski muzej medicine i farmacije nakon svog osnutka preuzeo od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Sačuvani su kao dio dokumentarne građe iz zbirke Vladimira Ćepulića, najaktivnijeg sudionika borbe protiv tuberkuloze u Zagrebu. Zbirka sadrži plakate Škole narodnog zdravlja, Antituberkuloznog dispanzera, Društva za suzbijanje tuberkuloze i Kluba medicinara, izdane u Zagrebu između 1926. i 1937. godine. Plakati Škole narodnog zdravlja odlikuju se jasnom i snažnom vizualnom porukom u kojoj slika dominira u odnosu na tekst (primjerice: "Ne idi k zaraznim bolesnicima"; "Kad kašlješ, maramicu pred usta!" itd.). Antituberkulozni dispanzer na svojim plakatima koristi kombinacije nekoliko slika popraćenih tekstualnim porukama koje upozoravaju na opasnost od loših higijenskih navika ("Tuberkulozom se možeš zaraziti i ovako") ili pak ukazuju na prednosti boravka na svježem zraku ("Dajte djeci zraka i sunca"). Plakati Društva za suzbijanje tuberkuloze donose programe događanja u okviru Dana borbe protiv tuberkuloze te sadrže samo tekst, često s velikim crvenim križem u podlozi, dok Klub medicinara tekstualnim plakatom iz 1930. godine oglašava predavanje Vladimira Ćepulića na temu "Intelektualna zvanja u borbi protiv tuberkuloze".

Kajkaviana

Opis zbirke

Zbirka kajkavske pisane baštine

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka sadrži bibliografske zapise tiskanih djela napisanih na kajkavskome dijalektu i kajkavskome književnom jeziku koja se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.

Katalozi Strossmayerove galerije

Sadržaj zbirke

Zbirka Katalozi Strossmayerove galerije trenutno objedinjuje digitalne inačice starih muzejskih kataloga. Riječ je o devet kataloga cjelokupnog fundusa – od prvoga tiskanog, danas raritetnog, izdanja iz 1885. do kataloga novouređenoga postava iz 1947. godine – koji u sadržajnom smislu dokumentiraju status i brojnost elemenata zbirke u određenom povijesnom trenutku te kontinuirano uvećanje zbirnoga fonda priljevom novih akvizicija brojnih donatora Galerije. Oni ujedno precizno evidentiraju promjene u atributivnom određenju pojedinih muzejskih predmeta nastalom na temelju rezultata stručno-znanstvenog rada znanstvenika/muzejskih stručnjaka. Uz spomenute kataloge zbirnoga fonda, u 1939. godini realizira se novi izdavački poduhvat – Talijanske slikarske škole – pod autorskom palicom upravitelja Artura Schneidera, zamišljen kao prvi dio nikad realiziranoga cjelovitog kritičkog kataloga starih majstora zastupljenih u fundusu. Da je vrijednost prezentiranog sadržaja uočena i izvan uskih nacionalnih okvira, svjedoči činjenica da se zbirci pristupa i preko sučelja Getty Research Portala. Trenutno se za objavu priprema nova dionica digitaliziranoga nakladništva Galerije. Slijedom istoga tematskog ključa, uz neizostavne kataloge muzejskog fundusa, vezanih uz razdoblje djelovanja upravitelja Ljube Babića i Vinka Zlamalika (1948. – 1984. godine), sadržajna ponuda zbirke ovaj će se put zamjetno proširiti uvrštavanjem digitaliziranih inačica kataloga/presavitaka (deplijana) povremenih izložbi i muzejskih vodiča.

Katalozi Zagrebačkog salona

Opis zbirke

Najznačajnija i najdugovječnija likovna manifestacija vezana uz Zagreb, jest Zagrebački salon, osnovan 1965. odlukom Skupštine grada Zagreba, na inicijativu ULUH-a. Zamišljen kao godišnja prezentacija najboljih recentnih ostvarenja hrvatskih likovnih umjetnika, u svojih je 50-ak godina postao neupitnom kulturnom činjenicom. Ideju o prezentaciji rezultata rada s različitih likovnih područja Salon je kroz godine koncepcijski mijenjao i prilagođavao, prateći suvremena umjetnička htijenja i prakse. Salon je, osobito u 70-im i 80-im godinama 20.st., poslužio i kao platforma za likovno urbanističko opremanje gradskih prostora, realiziranih kroz sekciju Prijedlog. Takav primjer jedinstvene suradnje umjetnika i Grada predstavlja današnjim istraživačima izuzetno zanimljiv model, kojeg je moguće rekonstruirati upravo iz kataloga tadašnjih Salona. Od 1975. godine Salon se ponovno priklanja primarnoj koncepciji pojedinačnog predstavljanja umjetničkih disciplina, te se od tada godišnje odvojeno prezentiraju recentni radovi likovnih umjetnika, arhitekata, dizajnera i primijenjenih umjetnika. Ovaj se trogodišnji ritam izmjenjivanja održao sve do danas. Projekt digitalizacije kataloga izložaba Zagrebačkog salona, održanih od 1965. do 1990., uključuje 35 kataloga (pojedine je Salone pratilo više kataloga), ukupno 3785 stranica. Digitalizacija kataloga realizirana je 2022. godine putem projekta e-Kultura Ministarstva kulture i medija RH.

Sadržaj zbirke

katalozi izložaba Zagrebačkog salona 1965. do 1990. godine

Ladislav Šaban - Građa o orguljama (graditelji)

Opis zbirke

Ostavština Ladislava Šabana je iznimno dragocjena i često korištena građa pohranjena u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe. Čine ju studije, spisi, bilješke, korespondencija, dokumentacijska građa te zbirka fotografija hrvatskih orgulja. Uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske Ladislav Šaban je tijekom 1960-ih i 1970-ih obavljao evidenciju orgulja u Hrvatskoj te je, zajedno sa suradnicima, načinio registar iznimne vrijednosti. Osobito je vrijedna građa o orguljama i orguljarima, raspoređena prema imenima orguljara i prema lokalitetima orgulja.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bilješke o orguljama u Hrvatskoj raspoređene prema imenima graditelja orgulja sakupljene iz najrazličitijih izvora i uvida u stanje na terenu.

Ladislav Šaban - Građa o orguljama (lokaliteti)

Opis zbirke

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bilješke o orguljama u Hrvatskoj raspoređene prema lokalitetima orgulja sakupljene iz najrazličitijih izvora i uvida u stanje na terenu.