Probrano po: Virtualne zbirke
Prikazano 33-48 od 67 zapisa
Ljekarništvo u grafici
Opis zbirke
U hrvatskim ljekarnama često su bile izložene grafike s motivima ljekarništva, od alegorijskih prikaza i simbola farmacije do interijera starih ljekarni. Dio te ljekarničke baštine čuva se u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije, kao i reklamni crteži iz ostavštine Otta Antoninija.
Sadržaj zbirke
Zbirka sadrži grafičku građu iz fundusa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije tematski vezanu za farmaciju. Grafike su nastale u vremenskom rasponu od 17. do 20. stoljeća, a prikazuju alegorije i simbole ljekarništva, interijere starih ljekarni i alkemijskih laboratorija. Njihovi su poznati autori Elias Hainzelmann, Alfred Schweitzer i Peter Johann Nepomuk Geiger, dok za pojedine grafike autori nisu utvrđeni. Dva originalna crteža – reklame za lijek Pyramidon izradio je hrvatski slikar-grafičar Otto Antonini u prvoj polovini 20. stoljeća.
34
Ljekovita moć pučke medicine
Opis zbirke
izložba knjiga iz fonda Knjižnice HAZU
Sadržaj zbirke
Središnji postav čine ljekaruše, knjige s tematikom pučke/narodne/etno medicine. Uz stare i rijetke knjige, tu se nalaze i pretisci, znanstveni radovi te knjige iz Hrvatske i svijeta vezane uz temu ljekovitog bilja i narodnog liječenja kroz povijest.
35
Ljetopis
Opis zbirke
Od godine 1877. Akademija objavljuje svoju kroniku Ljetopis. U njemu se redovito objavljuju godišnji izvještaji o radu HAZU, biografije i bibliografije novih članova te nekrolozi preminulim članovima.
Sadržaj zbirke
Jedna od prvih digitalizirani zbirki (nakon Rada), sa preko 120 knjiga koje su u potpunosti dostupne u Digitalnoj zbirci HAZU.
36
Marko Marulić i Akademija
Opis zbirke
Marko Marulić u Akademijinim izdanjima
37
Marulić
Opis zbirke
Marko Marulić u tekstovima koja nisu u Akademijinoj nakladi
38
Medicinski crteži
Opis zbirke
Medicinski crteži ubrajaju se u primijenjene crteže koji se stoljećima koriste u brojnim znanostima. Gotovo tijekom čitavoga 19. i 20. stoljeća mnogobrojni udžbenici sadržavali su ilustracije koje su izrađivali vrsni crtači. Podjednako u prirodnim kao i u društvenim te humanističkim znanostima crtež je bio iznimno značajno edukativno sredstvo. U Hrvatskoj je 1998. godine u zborniku Crtež u znanosti ukazano na važnost takve vrste crteža, no nakon toga je primijenjeni crtež, potisnut novim tehnologijama, ponovno potonuo u zaborav.
Sadržaj zbirke
Hrvatski muzej medicine i farmacije preuzeo je 2016. godine od Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Otorinolaringološku zbirku („Muzej“) koju je utemeljio prof. dr. Ante Šercer, a koja je sačuvana u prostoru bivše ORL klinike na Šalati zahvaljujući zalaganju dvojice istaknutih otorinolaringologa – prof. dr. sc. Željka Poljaka i prof. dr. sc. Ranka Mladine. Medicinski crteži čine značajan dio vrijedne znanstvene i nastavne baštine Otorinolaringološke zbirke. Većinom su to izvorna djela liječnika ili profesionalnih crtača – umjetnika, izrađena u prvoj polovini 20. stoljeća i korištena kao nastavna pomagala u nastavi otorinolaringologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu od 1920-ih godina nadalje, sve do uvođenja modernijih metoda prezentacije. Izrađeni su tehnikom tuša i akvarela na debljem papiru velikog formata i opremljeni za vješanje na zid. Digitalna zbirka sadrži 86 izvornih crteža i 6 tiskanih plakata, ukupno 92 predmeta.
39
Memorijalna zbirka Anice Jušić
Opis zbirke
Anica Jušić, hrvatska neurologinja (Zagreb, 26. VII. 1926. – Zagreb, 5. XII. 2021.), diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1952. i specijalizirala neurologiju 1960. Od 1956. do umirovljenja 1991. radila je na Neuropsihijatrijskoj (poslije Neurološkoj) klinici Kliničkoga bolničkog centra u Zagrebu, gdje je osnovala i vodila Centar (poslije Zavod) za neuromuskularne bolesti; redovita profesorica zagrebačkoga Medicinskog fakulteta. Unaprijedila je elektromioneurografiju, kojom se prvenstveno bavila. Prva je u Hrvatskoj pokrenula službu palijativne skrbi i zalagala se za osnivanje hospicija. Pri Hrvatskom liječničkom zboru osnovala je 1994. Hrvatsko društvo za hospicij/palijativnu skrb, kojemu je bila predsjednicom do 2009. godine.
Sadržaj zbirke
Memorijalna zbirka Anice Jušić sadrži 29 diploma i povelja koje svjedoče o njezinim akademskim titulama i priznanjima dobivenim za klinički, znanstveni i nastavni rad na području neurologije, kao i za doprinos razvoju hospicijskog pokreta i palijativne skrbi u Hrvatskoj. Anica Jušić je ovu biografsku građu darovala Hrvatskom muzeju medicine i farmacije HAZU 2021. godine.
U okviru nakladničkog niza Rasprave i građa za povijest znanosti HAZU (knjiga 13, Razred za medicinske znanosti, sv. 9) 2015. godine objavljena je knjiga Dva života Anice Jušić: razvoj neurologije i hospicijskog pokreta u Hrvatskoj tijekom druge polovine 20. stoljeća. https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=iiif.v.a&id=183258
40
Memorijalna zbirka Franje Kogoja
Opis zbirke
Franjo (Fran) Kogoj, hrvatski liječnik (Kranjska Gora, 13. X. 1894. – Kranjska Gora, 30. IX. 1983.). Osnivač znanstvene dermatovenerologije u Hrvatskoj. Završivši u Pragu studij medicine (1920.) i specijalizaciju iz dermatovenerologije, habilitirao se za privatnoga docenta u Brnu. Od 1923. djelovao je u Klinici za kožne i spolne bolesti u Zagrebu, kojoj je 1927.–1965. bio predstojnik; redoviti profesor zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta. Uz to je 1955.–1964. bio znanstveni voditelj Dermatovenerološke klinike u Ljubljani te 1967.–1974. ravnatelj Instituta za klinička medicinska istraživanja u Zagrebu. Na njegov je poticaj 1965. osnovan Alergološki centar JAZU u Hvaru. Bavio se proučavanjem alergija, kožne tuberkuloze, keratodermija te problematikom egzema, uveo je novu koncepciju u liječenju sifilisa. Bio je redoviti član JAZU (od 1947.) i njezin dopredsjednik (1958.–1972.). Godine 1962. dobio je Nagradu za životno djelo.
Sadržaj zbirke
Memorijalna građa Franje Kogoja čuva se u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije HAZU koji ju je preuzeo na upravljanje od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti.
Ova virtualna zbirka sadrži 47 Kogojevih diploma i povelja i 46 fotoportreta svjetskih dermatologa s njihovim posvetama Franji Kogoju te predstavlja rijedak primjer cjelovitog svjedočanstva o međunarodnoj karijeri i mreži profesionalnih kontakata jednoga hrvatskog liječnika.
Hrvatski muzej medicine i farmacije i Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU priredili su 2021. godine izložbu Između pamćenja i povijesti: Kogojeva zbirka fotoportreta i počasnih povelja s dvojezičnim katalogom (hrv./engl.) u suradnji s Katedrom i Klinikom za dermatologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a 2022. godine objavljena je knjiga Salus aegroti suprema lex: uloga Franje Kogoja u razvoju dermatovenerologije u Hrvatskoj u nakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Rasprave i građa za povijest znanosti, knjiga 21, Razred za medicinske znanosti, svezak 11). https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=iiif.v.a&id=2482108
41
Memorijalna zbirka Sergija Dogana
Opis zbirke
Sergije Dogan, hrvatski neuropsihijatar (Šibenik, 21. VI. 1916. – Počitelj, 17. IV. 1979.). Završivši 1940. studij medicine te nekoliko semestara psihologije u Zagrebu, od 1941. do kraja života djelovao je u Klinici za živčane i duševne bolesti u Zagrebu (od 1971. Klinika za neurologiju), 1967.–1979. njezin predstojnik. Osnivatelj hrvatske kliničke neurofiziologije, prvi uveo elektroencefalografiju kao redovitu dijagnostičku metodu i organizirao izradbu prvih domaćih elektroencefalografa. Bio je redoviti profesor zagrebačkoga Medicinskog fakulteta i izvanredni član JAZU; od 1958. do 1960. bio je predsjednik Zbora liječnika Hrvatske. Memorijalna građa Sergija Dogana čuva se u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije i Odsjeku za povijest medicinskih znanosti HAZU.
Sadržaj zbirke
Ova virtualna zbirka sadrži 32 digitalizirane diplome i povelje Sergija Dogana i dvije diplome Kate Dogan-Librenjak koje su uvrštene u fundus Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU zahvaljujući donaciji njihove kćeri prof. dr. sc. Branke Marinović.
Memorijalna građa Sergija Dogana svjedoči o njegovim kliničkim, znanstvenim i nastavnim postignućima te o njegovom doprinosu radu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zbora liječnika Hrvatske (danas HLZ) i Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU).
Hrvatski muzej medicine i farmacije i Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU priredili su u suradnji s Hrvatskim liječničkim zborom virtualnu izložbu, e-katalog i tiskanu publikaciju pod naslovom Sergije Dogan: memorijalna građa u zbirkama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2022. – 2023.). https://dogan.hmmf.hazu.hr/
42
Naličje grada prije 100 godina
Opis zbirke
Sačuvane zbirke fotografija iz ostavštine liječnika Vladimira Ćepulića (1891. – 1964.), jednog od predsjednika Hrvatskoga liječničkog zbora (1935. – 1945.) i Luje Thallera (1891. – 1949.), začetnika hrvatske medicinske historiografije, prikazuju osobit pogled na zagrebačku stambenu bijedu optikom socijalne patologije s naglaskom na tuberkulozu u prvim dekadama 20. stoljeća. Fotografije neutvrđenih autora nastale su na poticaj Vladimira Ćepulića i Luje Thallera sa svrhom oblikovanja svojevrsne potvrde propitivanju organske podloge društva u prvoj polovini 20. stoljeća. Pritom su u sklopu zdravstveno-prosvjetiteljskih kampanja pridonosile utemeljenju novog sustava vrijednosti unutar medicine i društva. Navedene zbirke koja sadrže ukupno 132 fotografije danas se nalaze u Hrvatskome muzeju medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a značajne su kao do sada nezapaženi segment socijalne fotografije u Hrvatskoj te muzeološka vrijednost kao akvizicije prvog Muzeja za povijest zdravstva koji je osnovan 1944. u Zagrebu pri Hrvatskome liječničkom zboru.
Sadržaj zbirke
Zbirka sadrži 54 crno-bijele fotografije iz ciklusa pod skupnim nazivom Zagreb 1924. – loši stanovi s pečatom zbirke dr. Vladimira Ćepulića i tragovima lijepljenja na poleđini (vjerojatno su sve bile izložene na izložbi Grupe Zemlja u Zagrebu 1932.), 20 fotopovećanja kaširanih na karton i priređenih za izlaganje u Muzeju za povijest zdravstva, HLZ, 1944., skupni naziv: Stambena bijeda u Zagrebu 1924., i 58 crno-bijelih fotografija pod nazivom Zbirka slika dra Thallera o stambenim prilikama u Zagrebu oko god. 1920.
43
Ostavština Kršnjavi
Opis zbirke
Osobni fond Izidora i Štefe Kršnjavi obuhvaća osobnu, službenu i biobibliografsku dokumentaciju - isprave, dekrete, osobne dokumente, korespondenciju, osobne fotografije, bilježnice s predavanjima, crtaće blokove, članke, koja otvara mogućnost pogleda na školovanje, društveno i umjetničko djelovanje, kao i na mnoge privatne aspekte njihovog života.
Sadržaj zbirke
fotografije iz albuma Izidora Kršnjavog
44
Ostavština Marte Ehrlich Tompa
Opis zbirke
Prof. dr. sc. Nikola Gavella donirao je 2014. Arhivu za likovne umjetnosti dokumentarno-arhivsku građu vezanu za umjetnički život i rad slikarice Marte Ehrlich Tompa (1910.-1980.), donatorove tete. Donacija je realizirana zahvaljujući angažmanu kustosice Moderne galerije, gđe. Smiljke Domac. Obrađena građa koja se sastoji od fotografija, osobnih dokumenata, bilježnica crteža i skica, kataloga izložaba i korespondencije, pohranjena je u tri arhivske kutije.
Marta je rođena u poznatoj graditeljskog obitelji Ehrlich. Njezin djed Herman sagradio je Vilu Ehrlich na Josipovcu (1890.), u kojoj je danas smješten Muzej arhitekture Hrvatske akademije, njezin stric, Hugo Ehrlich bio je vodeći zagrebački arhitekt prve polovice 20. st., a teta Mira Klobučar, akademska slikarica, članica Kluba likovnih umjetnica. Njezina majka Ema rođ. Bazala, bila je učiteljica, čiji je brat Albert bio sveučilišni profesor, filozof i rektor Zagrebačkog sveučilišta,
Martin životni i umjetnički partner bio je suprug, akademski slikar Kamilo Tompa.
45
Periodika : kulturno dobro (17** -1850)
Opis zbirke
Zbirka obuhvaća periodičke publikacije tiskane do konca 1850. godine koje po definiciji Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/2019) i Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/1999) imaju status kulturnog dobra
Sadržaj zbirke
Zbirka sadrži hrvatske i strane periodičke publikacije: novine, časopise, kalendare, godišnjake, almanahe tiskane do konca 1850. godine koje se nalaze se u fondu Knjižnice HAZU te ostale periodičke publikacije koje su zbog svoje rijetkosti i značaja uvrštene u zbirku
46
Pojedinačna izdanja
Opis zbirke
Akademijina izdanja objavljena samostalno
47
Pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Opis zbirke
Djela koja su izdana potporom Akademije ili su prešla u njenu svojinu; zbornici skupova kojima je Akademija suorganizator ili pokrovitelj
48
