DiZbi.HAZU | Digitalna zbirka i katalog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Opis zbirke

Pravo na naziv akademik imaju redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Za redovitog člana može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općenito priznati. Prijedlog za izbor članova mogu dati razredi Akademije, znanstvenonastavna vijeća sveučilišta, fakulteta i umjetničkih akademija, te vijeća znanstvenih ustanova. Članstvo u Akademiji je doživotno, a članovi se biraju tajnim glasovanjem svake druge godine na skupštini Akademije.

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka sadrži zapise osoba koje nose titulu akademik te poveznice na njihove autorske radove i djela o njima koja se nalaze u skupnom katalogu Akademijinih knjižnica i Digitalnoj zbirci HAZU.

Zbirka kataloga izložaba / Art exhibition catalogues

Opis zbirke

Zbirka kataloga likovnih izložaba koja sadrži oko 22.500 kataloga izložaba održanih u zemlji i inozemstvu u razdoblju od polovice 19. stoljeća do danas, najveća je zbirka Arhiva za likovne umjetnosti te najcjelovitija takva zbirka u Hrvatskoj. Dosadašnjim procesom digitalizacije, započetim 2009., obuhvaćeni su katalozi od 1891. do 1946., s naglaskom na zaokruživanje aktivnosti pojedinih umjetničkih grupa i pojava, kao što su Društvo za umjetnost i umjetni obrt, Hrvatsko društvo umjetnosti, Proljetni salon, Grupa Zemlja, Lada, Klub likovnih umjetnica, Grupa Trojica i sl. Dugogodišnji projekt digitalizacije odvija se uz financijsku potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Inkunabule

Opis zbirke

Inkunabule ili prvotisci su knjige tiskane od izuma Gutenbergovog tiskarskog stroja do kraja 15. st. (1450-1500)

Sadržaj zbirke

Zbirka inkunabula Knjižnice HAZU sadrži 32 fizičke jedinice, odnosno 34 kataložne jedinice (dva djela su privezi). Unutar zbirke osobito se ističu četiri hrvatske inkunabule: 1. Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.); 2. De natura angelica (1499.) Jurja Dragišića; 3. Elegiarum et carminum libri tres (1477.) Jurja Šižgorića i 4. Terencijeve Comoediae (1487.) iz tiskare Andrije Paltašića Kotoranina. • Najstarija inkunabula koju Knjižnica HAZU posjeduje su Opera (Djela) rimskog pjesnika P. Vergilija Marona iz 1468. godine.

Ljekarništvo u grafici

Opis zbirke

U hrvatskim ljekarnama često su bile izložene grafike s motivima ljekarništva, od alegorijskih prikaza i simbola farmacije do interijera starih ljekarni. Dio te ljekarničke baštine čuva se u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije, kao i reklamni crteži iz ostavštine Otta Antoninija.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži grafičku građu iz fundusa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije tematski vezanu za farmaciju. Grafike su nastale u vremenskom rasponu od 17. do 20. stoljeća, a prikazuju alegorije i simbole ljekarništva, interijere starih ljekarni i alkemijskih laboratorija. Njihovi su poznati autori Elias Hainzelmann, Alfred Schweitzer i Peter Johann Nepomuk Geiger, dok za pojedine grafike autori nisu utvrđeni. Dva originalna crteža – reklame za lijek Pyramidon izradio je hrvatski slikar-grafičar Otto Antonini u prvoj polovini 20. stoljeća.

Zbirka starih majstora Strossmayerove galerije

Opis zbirke

Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti jedna je od najvažnijih kulturnih institucija u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj, kako zbog povijesti svojeg nastanka, tradicije i ugleda, tako i zbog fundusa koji predstavlja prvorazrednu nacionalnu umjetničku zbirku. Biskup Strossmayer (1815. – 1905.) − darovanjem vrijedne umjetničke zbirke Akademiji, a potom i inicijativom za gradnju zdanja koje bi istodobno udomilo umjetnine i bilo sjedište Akademije te svesrdnom duhovnom i materijalnom potporom pothvatu − presudno je pridonio utemeljenju Strossmayerove galerije starih majstora HAZU. Otvorena je 9. studenoga 1884. predstavljanjem 256 djela iz biskupove donacije te se permanentno nadograđivala i proširivala kasnijim otkupima i donacijama, od onih Ivana Ružića i markiza de Piennesa do onih Ante Topića Mimare i Zlatka Balokovića. Okosnicu fundusa čini Zbirka starih majstora, koju čine djela talijanskih, španjolskih, nizozemskih, flamanskih i srednjoeuropskih umjetnika od 14. do 19. stoljeća.

Sadržaj zbirke

Zbirka starih majstora Strossmayerove galerije uključuje digitalne inačice umjetnina iz istoimene muzejske zbirke. Od cjelokupnog materijala zastupljenog u ovoj digitalnoj zbirci izdvaja se dvjestotinjak umjetničkih predmeta (slika, minijatura, skulptura) koji su bili dio donedavnoga stalnog galerijskoga postava u devet dvorana na drugome katu Akademijine palače. Taj je virtualni izvor, koji se kontinuirano nadograđuje, postao još dragocjeniji nakon što su, uslijed posljedica razornog potresa koji je u ožujku 2020. pogodio Zagreb, umjetnine evakuirane iz oštećenoga izložbenog prostora, a Galerija je do daljnjega zatvorena za posjetitelje.

Ladislav Šaban - Građa o orguljama (lokaliteti)

Opis zbirke

Ostavština Ladislava Šabana je iznimno dragocjena i često korištena građa pohranjena u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe. Čine ju studije, spisi, bilješke, korespondencija, dokumentacijska građa te zbirka fotografija hrvatskih orgulja. Uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske Ladislav Šaban je tijekom 1960-ih i 1970-ih obavljao evidenciju orgulja u Hrvatskoj te je, zajedno sa suradnicima, načinio registar iznimne vrijednosti. Osobito je vrijedna građa o orguljama i orguljarima, raspoređena prema imenima orguljara i prema lokalitetima orgulja.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bilješke o orguljama u Hrvatskoj raspoređene prema lokalitetima orgulja sakupljene iz najrazličitijih izvora i uvida u stanje na terenu.

Arhivski fond Ivan Goran Kovačić

Opis zbirke

Digitalizirano gradivo arhivskog fonda Ivan Goran Kovačić (HR-AHAZU-KN-105) koji se čuva na Odsjeku za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Pomorskopravna zbirka Jadranskog zavoda HAZU

Opis zbirke

Zbirka objedinjuje zapise i cjelovite tekstove koji tematski pripadaju području istraživanja u Jadranskom zavodu: pomorskom pravu, međunarodnom pravu mora, prijevoznom pravu, i drugim srodnim disciplinama.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži naslove knjiga, periodike, analitike (članaka, radova u knjigama) i dokumentacije koje su knjižnično i dokumentacijsko blago u Knjižnici Jadranskog zavoda HAZU.

Ladislav Šaban - Građa o orguljama (graditelji)

Opis zbirke

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bilješke o orguljama u Hrvatskoj raspoređene prema imenima graditelja orgulja sakupljene iz najrazličitijih izvora i uvida u stanje na terenu.

Umjetnost na razglednicama

Opis zbirke

U zbirkama Arhiva za likovne umjetnosti čuvaju se mnogobrojne razglednice u boji različitih izdavača s reprodukcijama djela ključnih protagonista hrvatske likovne scene. Umjetnici su često prezentirani manje poznatim radovima, što može dodatno doprinijeti istraživanjima pojedinačnih opusa.

Sadržaj zbirke

razglednice različitih izdavača iz Zbirke ostavština, Zbirke dokumentacije umjetnika i Zbirke korespondencije Arhiva za likovne umjetnosti

Aukcijski katalozi iz fonda Knjižnice Strossmayerove galerije

Opis zbirke

Aukcijski katalozi sadrže korisne informacije o vlasnicima umjetnina i umjetničkih zbirki te promjenama smještaja i opisnim značajkama umjetnina. Zbog toga su postupno postali gotovo „obavezna literatura“ u okviru tradicionalnih povijesnoumjetničkih metoda istraživanja, a posebno istraživanja podrijetla umjetnina. Aukcijski katalozi sada su pomoćni alat prilikom utvrđivanja ne samo provenijencije umjetnina nego i sakupljanja komparativne građe i općenitoga vrednovanja umjetničkih djela; oni svjedoče o razvoju ukusa i sklonostima tržišta (i suvremenih sakupljača) u pojedinim stilskim razdobljima te o umjetnicima. U istraživanju provenijencije zbirnoga fonda Strossmayerove galerije starih majstora HAZU, osim aukcijskih kataloga, ključno mjesto zauzimaju katalozi stalnog postava Galerije objavljivani od 1885. do danas. Digitaliziranim inačicama kataloga slobodno se pristupa unutar virtualne zbirke Digitalizirana građa Knjižnice Strossmayerove galerije na adresi https://dizbi.hazu.hr/a/?pc=i&id=2592649.

Sadržaj zbirke

Zbirka okuplja više od stotine, detaljno bibliografski opisanih, prodajnih kataloga u izdanju najstarijih i najpoznatijih aukcijskih kuća, britanskih Christie’s i Sotheby’s, objavljivanih između 1965. i 2018. godine u Londonu, New Yorku, Amsterdamu, Parizu, Rimu i Milanu. Aukcijski katalozi sastavni su dio fonda Knjižnice Strossmayerove galerije starih majstora HAZU i mogu se posuditi ili konzultirati u prostoru privremenog sjedišta Galerije na Strossmayerovu trgu 14, u Zagrebu (kontakt, e-pošta: isamecflaschar@hazu.hr).

Akademijina izdanja

Opis zbirke

Od svog osnutka 1861. g. HAZU počinje s nakladničkom djelatnošću i objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva. Godine 1867. izlazi prvi broj časopisa RAD, a do danas je objavljeno preko 6000 svezaka raznih publikacija iz mnogih znanstvenih područja. Osim časopisa i knjiga u nakladničkim cjelinama, zbirku Akademijinih publikacija čine i pojedinačna izdanja gdje se nalaze veće i manje monografije, zbornici radova sa znanstvenih skupova, brošure i sl. Akademija izdaje i kataloge izložbi svojih muzejsko-galerijskih jedinica. Osnivanjem Digitalne zbirke HAZU 2009. g., najvažnije Akademijine serije su u velikoj mjeri digitalizirane, detaljno analitički obrađene i u potpunosti dostupne u repozitoriju DiZbi.HAZU. Od 2016. godine, Akademijini časopisi dobivaju DOI oznake.

Sadržaj zbirke

Uz naslove s najdužom tradicijom izlaženja Rad i Ljetopis, zbirka sadrži oko 90 naslova Akademijinih časopisa i nakladničkih cjelina koji se od 2016. godine redovito postavljaju u repozitorij. Nekoliko naslova ima digitalizirane sve brojeve, a za ostale su dostupni metapodaci (osnovne informacije u formi kataloga). Planira se kontinuirani nastavak digitalizacije Akademijinih izdanja.

Memorijalna zbirka Anice Jušić

Opis zbirke

Anica Jušić, hrvatska neurologinja (Zagreb, 26. VII. 1926. – Zagreb, 5. XII. 2021.), diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1952. i specijalizirala neurologiju 1960. Od 1956. do umirovljenja 1991. radila je na Neuropsihijatrijskoj (poslije Neurološkoj) klinici Kliničkoga bolničkog centra u Zagrebu, gdje je osnovala i vodila Centar (poslije Zavod) za neuromuskularne bolesti; redovita profesorica zagrebačkoga Medicinskog fakulteta. Unaprijedila je elektromioneurografiju, kojom se prvenstveno bavila. Prva je u Hrvatskoj pokrenula službu palijativne skrbi i zalagala se za osnivanje hospicija. Pri Hrvatskom liječničkom zboru osnovala je 1994. Hrvatsko društvo za hospicij/palijativnu skrb, kojemu je bila predsjednicom do 2009. godine.

Sadržaj zbirke

Memorijalna zbirka Anice Jušić sadrži 29 diploma i povelja koje svjedoče o njezinim akademskim titulama i priznanjima dobivenim za klinički, znanstveni i nastavni rad na području neurologije, kao i za doprinos razvoju hospicijskog pokreta i palijativne skrbi u Hrvatskoj. Anica Jušić je ovu biografsku građu darovala Hrvatskom muzeju medicine i farmacije HAZU 2021. godine. U okviru nakladničkog niza Rasprave i građa za povijest znanosti HAZU (knjiga 13, Razred za medicinske znanosti, sv. 9) 2015. godine objavljena je knjiga Dva života Anice Jušić: razvoj neurologije i hospicijskog pokreta u Hrvatskoj tijekom druge polovine 20. stoljeća. https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=iiif.v.a&id=183258

Zbirka rara Odsjeka za povijest hrvatske glazbe

Glagolitica

Opis zbirke

Zbirka tiskanih glagoljskih knjiga od 1483.-1905.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bibliografske zapise tiskanih glagoljskih knjiga koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU - i izvornika i faksimila. Najstarija glagoljska knjiga je hrvatski prvotisak Misal po zakonu Rimskoga dvora iz 1483. god., a najnovija je faksimil posljednje tiskane glagoljske knjige tzv. Parčićev Misal iz 1905. god. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Virtualna zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.

Projekt digitalizacije korica starih i rijetkih knjiga Knjižnice HAZU

Opis zbirke

Zbirka obuhvaća 11 naslova iz Zbirke stare i rijetke građe Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, tiskanih u 16., 17. i 18. stoljeću. Riječ je o vrijednim djelima iz područja teologije, prava, povijesti i književnosti, koja svjedoče o kulturnom i intelektualnom razvoju srednjoeuropskog prostora. Primjerci iz ove zbirke odabrani su za projekt low light neinvazivne digitalizacije korica, kojom se omogućuje precizno snimanje površinskih detalja i boja uz minimalnu izloženost svjetlu i bez fizičkog opterećenja knjiga. Svaki primjerak donosi i specifične značajke uveza – od jednostavnih pergamentnih i kartonskih do bogato ukrašenih kožnih s reljefnim slijepim tiskom, ukrasnim okvirima i heraldičkim obilježjima.

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka omogućuje pregled digitalnih preslika originalnih primjeraka izrađenih low light neinvazivnom tehnologijom. Preslike su pohranjene u JPEG i TIFF formatima, uz vjernu reprodukciju boje, teksture i trodimenzionalnih detalja uveza. Zbirka obuhvaća 11 odabranih naslova, uključujući misale, teološke i pravne spise, povijesne kronike i klasična djela. Time se istraživačima i široj javnosti omogućuje pristup jedinstvenom kulturnom nasljeđu bez ugrožavanja izvornika, dok digitalna dokumentacija pruža temelj za buduća istraživanja.

Fotografska baština Muzeja za povijest zdravstva u Hrvatskoj

Opis zbirke

U vrijeme kada je na čelu Hrvatskoga liječničkog zbora bio Vladimir Ćepulić (1891. – 1964.), Zbor 1935. godine dobiva svoju zgradu Hrvatski liječnički dom pa se intenziviraju njegove akcije vezane uz oživotvorenje Muzeja za povijest zdravstva. Ćepulić je u Liječničkom domu privremeno za Muzej namijenio dvije prostorije, dok se na Medicinskom fakultetu ne osnuje Zavod za povijest medicine u sklopu kojega je kao njegova logična sastavnica trebao biti i Muzej. U poslovima osnutka Muzeja uz Vladimira Ćepulića, tadašnjeg predsjednika Zbora, najaktivniji je bio Stanko Sielski, ravnatelj novoustanovljenog Zavoda za suzbijanje endemijskog sifilisa u Banja Luci, poznavatelj povijesti medicine te istaknuti kolekcionar. Upravni odbor Zbora na svojoj sjednici 10. kolovoza 1942. izabrao ga je za kustosa Muzeja u osnivanju. Nakon što je Muzej otvoren 1944. godine, njegovim upraviteljem je imenovan Lujo Thaller, koji ga je koristio i u nastavi iz povijesti medicine, ponovno uvedenoj 1948. godine kao obavezni kolegij. Značajan dio eksponata toga prvog hrvatskog muzeja medicine činile su fotografije vezane za povijest medicine, komunalnu higijenu i javno zdravstvo. Kako se nije ostvario plan o osnutku Muzeja pri Medicinskom fakultetu, građa Muzeja za povijest zdravstva pohranjena je od 1960-ih u Odsjeku za povijest medicinskih znanosti HAZU.

Sadržaj zbirke

Ova virtualna zbirka sadrži digitaliziranu fotografsku baštinu Muzeja za povijest zdravstva u Hrvatskoj koja je preuzeta od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU za Hrvatski muzej medicine i farmacije 2015. godine. Utemeljitelj prvoga hrvatskog muzeja medicine Vladimir Ćepulić prikupio je u suradnji sa Stankom Sielskim fotografske negative vezane za povijest zdravstva te je dao izraditi fotopovećanja kaširana na karton i priređena za izlaganje u Muzeju. Na samim fotografijama većinom su napisane legende crnim ili bijelim tušem, kao i rukopisom na poleđini. Zbirka sadrži nekoliko tematskih skupina vezanih za povijest zdravstva: stambena bijeda u Zagrebu 1924.; zgrade zdravstvenih ustanova; zdravstveno prosvjećivanje; stambeni i higijenski uvjeti u hrvatskim selima; sanitarna tehnika; asanacija turopoljskog sela Mraclina; spomenci javnog zdravstva u Dalmaciji; stara groblja; umjetnička djela koja prikazuju svetce zaštitnike zdravlja; stambeni i higijenski uvjeti u Bosni; narodna medicina u Bosni.

Digitalizirana građa Knjižnice Strossmayerove galerije

Ljekovita moć pučke medicine

Opis zbirke

izložba knjiga iz fonda Knjižnice HAZU

Sadržaj zbirke

Središnji postav čine ljekaruše, knjige s tematikom pučke/narodne/etno medicine. Uz stare i rijetke knjige, tu se nalaze i pretisci, znanstveni radovi te knjige iz Hrvatske i svijeta vezane uz temu ljekovitog bilja i narodnog liječenja kroz povijest.

Bulletin za likovne umjetnosti

Opis zbirke

Godine 1953. počinje izlaziti Bulletin Instituta za likovne umjetnosti JAZU, s namjenom objavljivanja radova u kojima se obrađuju teme s područja likovnih umjetnosti i arhitekture te problemi s područja kulture.

Sadržaj zbirke

Časopis je u svojih šezdesetak godina izlaženja nekoliko puta mijenjao ime. U digitalnoj zbirci se nalaze svi objavljeni brojevi, pretraživi su, analitički i sadržajno obrađeni te se mogu pregledati i preuzeti.

Ostavština Kršnjavi

Opis zbirke

Osobni fond Izidora i Štefe Kršnjavi obuhvaća osobnu, službenu i biobibliografsku dokumentaciju - isprave, dekrete, osobne dokumente, korespondenciju, osobne fotografije, bilježnice s predavanjima, crtaće blokove, članke, koja otvara mogućnost pogleda na školovanje, društveno i umjetničko djelovanje, kao i na mnoge privatne aspekte njihovog života.

Sadržaj zbirke

fotografije iz albuma Izidora Kršnjavog

Spomenička knjižnica Mirka D. Grmeka ”Povijest znanosti slavenskih naroda”

Opis zbirke

Mirko Dražen Grmek, dopisni član Akademije, darovao je koncem 1999. dio svoje knjižnice i arhiva Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Radi se o knjigama, časopisima, posebnim otiscima i rukopisnim bilješkama najvećim dijelom posvećenim povijesti znanosti, napose bioloških i medicinskih, u Hrvata i u ostalih slavenskih naroda. Ova dragocjena zbirka obuhvaća, uz spomenuto, i darovateljeva djela objavljena u Hrvatskoj i u svijetu posvećena različitim temama, kao i manju zbirku starih i rijetkih knjiga. Knjižnična i dokumentacijska zbirka, koja je po darovateljevoj želji pohranjena u Akademijinoj Knjižnici kao zasebna cjelina pod imenom Spomenička knjižnica Mirka D. Grmeka ”Povijest znanosti slavenskih naroda”, sadrži uz navedeno i dokumentacijsku građu koja se odnosi na ukupni darovateljev rad u vezi s Hrvatskom od 1983. do njegove smrti. Zbirka sadrži: 1. Djela M. D. Grmeka objavljena u Hrvatskoj i diljem svijeta 2. Ostale knjige, separate i serijske publikacije 3. Stare i rijetke knjige i dragocjene rukopise pohranjene u trezoru.

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka za sada sadrži bibliografske zapise knjiga i zbornika, poglavito onih kojima je Grmek autor ili urednik i posebno vrijednih starih i rijetkih knjiga iz donacije

Ljetopis

Opis zbirke

Od godine 1877. Akademija objavljuje svoju kroniku Ljetopis. U njemu se redovito objavljuju godišnji izvještaji o radu HAZU, biografije i bibliografije novih članova te nekrolozi preminulim članovima.

Sadržaj zbirke

Jedna od prvih digitalizirani zbirki (nakon Rada), sa preko 120 knjiga koje su u potpunosti dostupne u Digitalnoj zbirci HAZU.

Izdanja Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Kajkaviana

Opis zbirke

Zbirka kajkavske pisane baštine

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka sadrži bibliografske zapise tiskanih djela napisanih na kajkavskome dijalektu i kajkavskome književnom jeziku koja se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.

Portreti hrvatskih ljekarnika

Opis zbirke

U Hrvatskom muzeju medicine i farmacije čuva se zbirka portreta hrvatskih ljekarnika. Ova vrijedna muzejska građa potječe iz farmaceutsko-historijske zbirke osnovane u Zagrebu 1937. godine, koja je kasnije prerasla u zbirku Instituta za povijest farmacije, odnosno tzv. „Farmaceutski muzej“. Institut je 1951. godine osnovao Hrvoje Tartalja, prvi profesionalni povjesničar farmacije u Hrvatskoj, koji je uspio prikupiti značajnu količinu povijesne građe iz hrvatskih ljekarni, a zbirku je koristio u nastavi iz povijesti farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Kako je Institut za povijest farmacije šezdesetih godina prošlog stoljeća integriran u Odsjek za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Odsjek je vodio brigu o zbirci sve do osnutka Muzeja 2014. godine.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži devet portreta hrvatskih ljekarnika koji su u određenim razdobljima bili predstojnici Hrvatskoga ljekarničkog zbora: Anton Ernest Katkić, vlasnik Kaptolske ljekarne sv. Marije, Josip Grahovac i Slavko Zimmermann, vlasnici ljekarne Svetom Duhu u Ilici 12, Otto Löschner, vlasnik ljekarne K angjelu u zgradi Ljekarničkog doma, danas Masarykova 2, Žiga Ključec, vlasnik gornjogradske ljekarne K crnom orlu (sve u Zagrebu) i Dragutin Jelinek, vlasnik ljekarne K svetoj Mariji u Delnicama. Sve navedene portrete, uključujući i autoportret, naslikao je u razdoblju od 1908. do 1935. godine Hinko Brodjovin (1864. – 1941.), ugledni zagrebački ljekarnik, vlasnik kraljevske ljekarne K Zrinjskomu na uglu Zrinjevca i današnje Tesline ulice u Zagrebu (1894. – 1928.). Od 1895. bio je odbornik, a od 1903. do 1908. godine predstojnik Hrvatsko-slavonskog zemaljskoga ljekarničkog zbora. U slobodno je vrijeme slikao i bavio se kolekcionarstvom. Početkom 20. stoljeća polazio je privatnu slikarsku školu Otona Ivekovića. U zbirci se posebno ističe nedavno otkriveni Portret ljekarnika Hinka Brodjovina, djelo istaknutoga hrvatskog slikara Milivoja Uzelca.

Javnozdravstveni plakati

Opis zbirke

Javnozdravstveni plakati koriste se u Hrvatskoj posljednjih stotinjak godina kao promidžbeno sredstvo u akcijama zdravstvenog prosvjećivanja građana, a osobito u borbi protiv zaraznih bolesti. U javnozdravstvenoj ideologiji Andrije Štampara koja u hrvatskom zdravstvu dominira od dvadesetih godina 20. stoljeća bolest se doživljava kroz metaforu prijeteće opasnosti – kao neprijatelja koji provodi društvenu i tjelesnu invaziju, protiv kojega se treba boriti cjelokupno društvo. Uvodi se kategorija socijalne bolesti pa pojedinačne bitke protiv bolesti postupno zamjenjuje masovna ideološka mobilizacija, čija je kampanja usmjerena prema spašavanju odnosno liječenju čitavog društva. Takav je organicistički pristup društvu potaknuo liječnike koji su dotada djelovali isključivo u kliničkoj sferi da postanu aktivni sudionici javnozdravstvenih akcija i zdravstveni prosvjetitelji. Premda već otvaranjem Instituta za socijalnu medicinu u Zagrebu 1924. godine zdravstveno prosvjećivanje postaje čvrsto institucionaliziranom djelatnošću, tek osnivanjem Škole narodnog zdravlja u Zagrebu 1926. godine ovaj segment zaštite zdravlja dobiva svoj potpuni uzlet. Škola narodnog zdravlja, naime, postaje glavnim koordinatorom sveukupnog zdravstveno-prosvjetnog rada pokretanjem izrade filmova i plakata kao i drugog promidžbenog materijala. Uz Antituberkulozni dispanzer koji je vodio Vladimir Ćepulić, u borbi protiv tuberkuloze vrlo važnu ulogu odigralo je Društvo za suzbijanje tuberkuloze u Zagrebu, osnovano također pod njegovim vodstvom 1928. godine s ciljem da upućuje javnost kako će se očuvati od tuberkuloze i da je pridobije za moralnu i materijalnu potporu kod izgrađivanja antituberkulozne organizacije. Društvo je to nastojalo postići svim sredstvima trajne propagande, a osobito priređivanjem "Dana borbe protiv tuberkuloze" svake godine. Opširnije u publikaciji: Fatović-Ferenčić, Stella; Hofgräff, Darija. Od države do javnosti: Tuberkuloza u fondovima Hrvatskog državnog arhiva i Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2014. (monografski katalog izložbe) https://www.bib.irb.hr/695137

Sadržaj zbirke

U ovoj virtualnoj zbirci predstavljeni su javnozdravstveni plakati koje je Hrvatski muzej medicine i farmacije nakon svog osnutka preuzeo od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Sačuvani su kao dio dokumentarne građe iz zbirke Vladimira Ćepulića, najaktivnijeg sudionika borbe protiv tuberkuloze u Zagrebu. Zbirka sadrži plakate Škole narodnog zdravlja, Antituberkuloznog dispanzera, Društva za suzbijanje tuberkuloze i Kluba medicinara, izdane u Zagrebu između 1926. i 1937. godine. Plakati Škole narodnog zdravlja odlikuju se jasnom i snažnom vizualnom porukom u kojoj slika dominira u odnosu na tekst (primjerice: "Ne idi k zaraznim bolesnicima"; "Kad kašlješ, maramicu pred usta!" itd.). Antituberkulozni dispanzer na svojim plakatima koristi kombinacije nekoliko slika popraćenih tekstualnim porukama koje upozoravaju na opasnost od loših higijenskih navika ("Tuberkulozom se možeš zaraziti i ovako") ili pak ukazuju na prednosti boravka na svježem zraku ("Dajte djeci zraka i sunca"). Plakati Društva za suzbijanje tuberkuloze donose programe događanja u okviru Dana borbe protiv tuberkuloze te sadrže samo tekst, često s velikim crvenim križem u podlozi, dok Klub medicinara tekstualnim plakatom iz 1930. godine oglašava predavanje Vladimira Ćepulića na temu "Intelektualna zvanja u borbi protiv tuberkuloze".

Zagrabiensia

Opis zbirke

Zavičajna zbirka Zagrabiensia okuplja sva djela tiskana u Zagrebu bez obzira na jezik, djela kojima su autori rođeni ili živjeli u Zagrebu te djela koja su tematski vezana uz područje Zagreba. Vremenski raspon obuhvaća razdoblje od 16. st. do 1850. godine.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bibliografske zapise iz fonda Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Najstarija knjiga je Missale Zagrabiense (tiskan u Veneciji 1511.) • Četiri najstarije knjige tiskane u Zagrebu potječu iz prve Hrvatske zemaljske tiskare koju je utemeljio i vodio Pavao Ritter Vitezović od 1690. do 1706. Prva tiskana knjiga u toj tiskari koja se nalazila na Gornjem gradu (na mjestu današnjeg Hrvatskog sabora) je pogrebni govor nad pokopom Mirka Erdödya kojeg je izgovorio kanonik zagrebački Pavao Češković Sermo funebris, to jeszt shaloszno govorenje nad pokopom preszvitloga ... gozpodina Iembriha kneza Erdeodia (1690), zatim su tu još dva naslova kajkavske religiozne književnosti: Subotni kinč Blažene Device Marie Pala Esterhazyja (1696) i Feniks pokore ... to jest Prodeke nedeljne k zdencu pokore vabeče (1697) • U zbirci se nalaze i knjige ostalih zagrebačkih tiskara kao Jacoba Vjenceslava Heywela, Ivana Bartolomeja Pallasa, Ivana Krstitelja Weitza, Antuna Reinera, Kajetana Franje Härla, Franje Zerauschega, Antuna Jandere i Karla Kotschea • Vrlo važno poglavlje u zagrebačkom tiskarstvu predstavlja dolazak Ivana T. Trattnera u Zagreb 1774. kao i 1794. god. kada zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac osniva Biskupsku tiskaru, kasnije vođenu pod nazivom Novoselska tiskara • Cijeli krug starih zagrebačkih tiskara može se zatvoriti s Ljudevitom Gajem koji u Zagrebu imao svoju tiskaru i tiskao preporodnu literaturu. Od svih njih u Knjižnici HAZU čuva se jako puno knjiga • Virtualna zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa

Vladimir-Đuro Degan - Zbirka knjiga i članaka

Opis zbirke

Cilj ove zbirke je prikazati obiman opus professora emeritusa Vladimira Đure Degana, bivšeg voditelja Jadranskog zavoda HAZU i člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Autor je dosad objavio više od 15 knjiga kod domaćih i inozemnih izdavača te oko 200 znanstvenih članaka na engleskom, francuskom i hrvatskom jeziku iz područja međunarodnog prava. Neki od inozemnih izdavača su iz Nizozemske, Kine, Italije, Španjolske, Francuske, Slovenije, BiH. Namjera je ove zbirke dati pregled što više radova no pritom se mora voditi briga o autorskim i srodnim pravima pa neka izdanja neće biti moguće vidjeti u cjelini teksta.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži naslovnice knjiga, s uputom na adresu knjižnice za potpune tekstove; zatim tekstove znanstvenih i stručnih radova na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku.

Zbirka gradišćanskohrvatske pisane baštine

Opis zbirke

Dopisni član HAZU prof. dr. sc. Nikola Benčić, jedan od najboljih poznavatelja gradišćanskohrvatske književnosti, darovao je Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u više navrata od 2001. do 2003. te 2007. i 2009. godine vrlo vrijednu zbirku hrvatske literature iz Gradišća koju je brižno i smisleno sakupljao dugi niz godina živeći i radeći u Gradišću. S obzirom na činjenicu da ta zbirka, uz novije knjige, sadrži i niz starih i rijetkih naslova objavljenih tijekom 19. i 20. stoljeća, kao i rukopisne knjige s dragocjenim ekslibrisima, donesena je odluka da se ona obradi i sačuva na okupu u posebnoj zbirci.

Sadržaj zbirke

Zbirka danas broji ukupno 357 bibliografskih jedinica, unutar kojih se nalazi 7 periodičkih publikacija, jedne novine i 5 članaka u časopisima. Od toga je dr. sc. Nikola Benčić darovao 295 knjiga. Ostale knjige i časopise je Knjižnica pribavila bilo razmjenom s institucijama u Gradišću bilo kupnjom ili darom, a neke knjige su se već nalazile u fondu od samog osnutka. Zbirka, uz novije knjige, sadrži i niz starih i rijetkih naslova, objavljenih tijekom 19. i 20. stoljeća i sadrži vrijednu građu koja predstavlja kroniku društvenog, kulturnog i vjerskog života i nasljeđa Hrvata u Gradišću.