Prikazano 31-60 od 65 zapisa
Croatica 18. st.
Opis zbirke
Zbirka starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 18. st.
Pod pojmom Croatica podrazumijeva se:
1. da je autor knjige ili bilo kojeg dijela knjige (pisac predgovora, prevoditelj itd.) Hrvat;
2. da je knjiga tiskana u Hrvatskoj, u nekoj hrvatskoj tiskari;
3. da je knjiga pisana hrvatskim jezikom i/ili pismom;
4. da je tema knjige vezana uz Hrvatsku
Sadržaj zbirke
Virtualna zbirka sadrži bibliografske zapise starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 18. st. koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.
31
Aukcijski katalozi iz fonda Knjižnice Strossmayerove galerije
Opis zbirke
Aukcijski katalozi sadrže korisne informacije o vlasnicima umjetnina i umjetničkih zbirki te promjenama smještaja i opisnim značajkama umjetnina. Zbog toga su postupno postali gotovo „obavezna literatura“ u okviru tradicionalnih povijesnoumjetničkih metoda istraživanja, a posebno istraživanja podrijetla umjetnina. Aukcijski katalozi sada su pomoćni alat prilikom utvrđivanja ne samo provenijencije umjetnina nego i sakupljanja komparativne građe i općenitoga vrednovanja umjetničkih djela; oni svjedoče o razvoju ukusa i sklonostima tržišta (i suvremenih sakupljača) u pojedinim stilskim razdobljima te o umjetnicima.
U istraživanju provenijencije zbirnoga fonda Strossmayerove galerije starih majstora HAZU, osim aukcijskih kataloga, ključno mjesto zauzimaju katalozi stalnog postava Galerije objavljivani od 1885. do danas. Digitaliziranim inačicama kataloga slobodno se pristupa unutar virtualne zbirke Digitalizirana građa Knjižnice Strossmayerove galerije na adresi https://dizbi.hazu.hr/a/?pc=i&id=2592649.
Sadržaj zbirke
Zbirka okuplja više od stotine, detaljno bibliografski opisanih, prodajnih kataloga u izdanju najstarijih i najpoznatijih aukcijskih kuća, britanskih Christie’s i Sotheby’s, objavljivanih između 1965. i 2018. godine u Londonu, New Yorku, Amsterdamu, Parizu, Rimu i Milanu. Aukcijski katalozi sastavni su dio fonda Knjižnice Strossmayerove galerije starih majstora HAZU i mogu se posuditi ili konzultirati u prostoru privremenog sjedišta Galerije na Strossmayerovu trgu 14, u Zagrebu (kontakt, e-pošta: isamecflaschar@hazu.hr).
32
Arhiv Galerije SC
Opis zbirke
Dokumentacija o djelovanju Galerije SC u razdoblju od 1966 do 1978 koju je donirao njezin tadašnji voditelj Želimir Koščević
33
Pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Opis zbirke
Djela koja su izdana potporom Akademije ili su prešla u njenu svojinu; zbornici skupova kojima je Akademija suorganizator ili pokrovitelj
34
Ragusina
Opis zbirke
Virtualna zbirka Ragusina okuplja bibliografske zapise starih i rijetkih knjiga Dubrovčana i knjiga tiskanih na području nekadašnje Dubrovačke Republike. Dio je šire zbirke Dalmatica.
Sadržaj zbirke
Zbirka sadrži bibliografske zapise iz fonda Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica.
Najstarija knjiga je djelo De vita et gestis Christi Jakova Bunića, tiskana u Rimu 1526. godine. Posebnu vrijednost imaju knjige 16. st., među kojima su djela Nikole Vitova Gučetića, Dello stato delle republiche secondo la mente di Aristotele (1591), Dialogo della bellezza i Dialogo d'amore (1581), zatim djela hrvatskih latinista poput istaknutog povjesničara Ludovika Crijevića Tuberona De Turcarum origine ... (1590). U zbirci se nalaze vrlo rijetka prva izdanja dubrovačkih pjesnika: Dominka Zlatarića Elektra tragedia, Gliubmir, pripovies pastirska i Gliubav i smart Pirama i Tisbe (1597), Dinka Ranjine Piesni raslike (1563), Andrije Čubranovića Jeđupka (1599), povjesničara Serafina Razzija La storia di Raugia (1595), filozofa Mihe Monaldija Irene, overo della Bellezza (1599). • Iz 17. i 18. st. u zbirci se nalaze rana izdanja Marina Držića, Ivana Gundulića i mnogih drugih znamenitih Dubrovčana. • Virtualna zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.
35
Akademijina izdanja
Opis zbirke
Od svog osnutka 1861. g. HAZU počinje s nakladničkom djelatnošću i objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva. Godine 1867. izlazi prvi broj časopisa RAD, a do danas je objavljeno preko 6000 svezaka raznih publikacija iz mnogih znanstvenih područja. Osim časopisa i knjiga u nakladničkim cjelinama, zbirku Akademijinih publikacija čine i pojedinačna izdanja gdje se nalaze veće i manje monografije, zbornici radova sa znanstvenih skupova, brošure i sl. Akademija izdaje i kataloge izložbi svojih muzejsko-galerijskih jedinica.
Osnivanjem Digitalne zbirke HAZU 2009. g., najvažnije Akademijine serije su u velikoj mjeri digitalizirane, detaljno analitički obrađene i u potpunosti dostupne u repozitoriju DiZbi.HAZU. Od 2016. godine, Akademijini časopisi dobivaju DOI oznake.
Sadržaj zbirke
Uz naslove s najdužom tradicijom izlaženja Rad i Ljetopis, zbirka sadrži oko 90 naslova Akademijinih časopisa i nakladničkih cjelina koji se od 2016. godine redovito postavljaju u repozitorij. Nekoliko naslova ima digitalizirane sve brojeve, a za ostale su dostupni metapodaci (osnovne informacije u formi kataloga).
Planira se kontinuirani nastavak digitalizacije Akademijinih izdanja.
36
Memorijalna zbirka Sergija Dogana
Opis zbirke
Sergije Dogan, hrvatski neuropsihijatar (Šibenik, 21. VI. 1916. – Počitelj, 17. IV. 1979.). Završivši 1940. studij medicine te nekoliko semestara psihologije u Zagrebu, od 1941. do kraja života djelovao je u Klinici za živčane i duševne bolesti u Zagrebu (od 1971. Klinika za neurologiju), 1967.–1979. njezin predstojnik. Osnivatelj hrvatske kliničke neurofiziologije, prvi uveo elektroencefalografiju kao redovitu dijagnostičku metodu i organizirao izradbu prvih domaćih elektroencefalografa. Bio je redoviti profesor zagrebačkoga Medicinskog fakulteta i izvanredni član JAZU; od 1958. do 1960. bio je predsjednik Zbora liječnika Hrvatske. Memorijalna građa Sergija Dogana čuva se u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije i Odsjeku za povijest medicinskih znanosti HAZU.
Sadržaj zbirke
Ova virtualna zbirka sadrži 32 digitalizirane diplome i povelje Sergija Dogana i dvije diplome Kate Dogan-Librenjak koje su uvrštene u fundus Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU zahvaljujući donaciji njihove kćeri prof. dr. sc. Branke Marinović.
Memorijalna građa Sergija Dogana svjedoči o njegovim kliničkim, znanstvenim i nastavnim postignućima te o njegovom doprinosu radu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zbora liječnika Hrvatske (danas HLZ) i Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU).
Hrvatski muzej medicine i farmacije i Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU priredili su u suradnji s Hrvatskim liječničkim zborom virtualnu izložbu, e-katalog i tiskanu publikaciju pod naslovom Sergije Dogan: memorijalna građa u zbirkama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2022. – 2023.). https://dogan.hmmf.hazu.hr/
37
155. godina Knjižnice HAZU
Opis zbirke
Zbirka izrađena u povodu obilježavanja 155. godišnjice djelovanja Knjižnice (1867.-2022.). U ovoj 2022. godini Knjižnica HAZU je u svojim prostorijama priredila prigodnu izložbu i na taj način obilježila 155 godina kontinuiranog djelovanja. Knjižnica HAZU jedna je od najstarijih i najbogatijih knjižnica u Hrvatskoj koja je kroz svoju dugu i bogatu povijest dala značajan doprinos kroz stručnu podršku znanstveno-istraživačkom radu Akademije, a svojim istaknutim upraviteljima i djelatnicima, njihovim profesionalnim radom doprinjela je razvoju knjižničarske struke u Hrvatskoj. U sklopu izložbe dan je kronološki presjek rada Knjižnice kroz povijest, obuhvaćeni su svi ključni i prijelomni momenti u radu Knjižnice, prikazana je njezina izdavačka djelatnost, njezine zbirke među kojima se osobito ističu Zbirka Akademijinih izdanja i Zbirka starih i rijetkih knjiga ...
Sadržaj zbirke
Virtualna zbirka okuplja na jednom mjestu bibliografske jedinice tematski vezane uz povijest Knjižnice HAZU, djelatnike Knjižnice i njihove stručne i znanstvene radove. Zbirka će, između ostaloga, poslužiti kao izvor i polazišna točka u stvaranju istoimene virtualne izložbe.
38
Zbirka snimki đakovačke katedrale
Opis zbirke
U povodu obilježavanja pedesete godišnjice ustoličenja za biskupa, u Đakovu je 8. rujna 1900. Strossmayeru upriličena proslava kojoj su nazočili i predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (onodobne JAZU). Tom je prigodom Akademija za slavljenika dala izraditi hrvatsko-francusku monografiju Stolna crkva u Djakovu / La cathėdrale de Djakovo.
Uređivanje, sadržaj i priprema rukopisa za tisak povjerena je timu stručnjaka predvođenih arhitektom Josipom pl. Vancašem i profesorom Nikolom Mašićem, ravnateljem »akademijske galerije«. Arhitektonske crteže izradio je arhitekt Josip Pospišil, dok je fotografske snimke izveo bečki umjetnički zavod C. Angerer & Göschl. Negativi na staklenim pločama koji su korišteni pri izradi monografije sačuvani su upravo u Strossmayerovoj galeriji.
Sadržaj zbirke
Zbirka uključuje digitalizirane sačuvane fotografske snimke umjetničke opreme i zidnog oslika u đakovačkoj katedrali sv. Petra, koje je izradila renomirana bečka fotografska tvrtka C. Angerer & Göschl. Zbirka je digitalizirana 2017. godine u cilju zaštite njezinih krhkih i lomu sklonih izvornika te za potrebe objavljivanja probranih snimaka u monografskoj publikaciji Umjetničko blago Strossmayerove katedrale u Đakovu, autora Dragana Damjanovića (Đakovo, 2017.).
39
Portreti hrvatskih ljekarnika
Opis zbirke
U Hrvatskom muzeju medicine i farmacije čuva se zbirka portreta hrvatskih ljekarnika. Ova vrijedna muzejska građa potječe iz farmaceutsko-historijske zbirke osnovane u Zagrebu 1937. godine, koja je kasnije prerasla u zbirku Instituta za povijest farmacije, odnosno tzv. „Farmaceutski muzej“. Institut je 1951. godine osnovao Hrvoje Tartalja, prvi profesionalni povjesničar farmacije u Hrvatskoj, koji je uspio prikupiti značajnu količinu povijesne građe iz hrvatskih ljekarni, a zbirku je koristio u nastavi iz povijesti farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Kako je Institut za povijest farmacije šezdesetih godina prošlog stoljeća integriran u Odsjek za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Odsjek je vodio brigu o zbirci sve do osnutka Muzeja 2014. godine.
Sadržaj zbirke
Zbirka sadrži devet portreta hrvatskih ljekarnika koji su u određenim razdobljima bili predstojnici Hrvatskoga ljekarničkog zbora: Anton Ernest Katkić, vlasnik Kaptolske ljekarne sv. Marije, Josip Grahovac i Slavko Zimmermann, vlasnici ljekarne Svetom Duhu u Ilici 12, Otto Löschner, vlasnik ljekarne K angjelu u zgradi Ljekarničkog doma, danas Masarykova 2, Žiga Ključec, vlasnik gornjogradske ljekarne K crnom orlu (sve u Zagrebu) i Dragutin Jelinek, vlasnik ljekarne K svetoj Mariji u Delnicama. Sve navedene portrete, uključujući i autoportret, naslikao je u razdoblju od 1908. do 1935. godine Hinko Brodjovin (1864. – 1941.), ugledni zagrebački ljekarnik, vlasnik kraljevske ljekarne K Zrinjskomu na uglu Zrinjevca i današnje Tesline ulice u Zagrebu (1894. – 1928.). Od 1895. bio je odbornik, a od 1903. do 1908. godine predstojnik Hrvatsko-slavonskog zemaljskoga ljekarničkog zbora. U slobodno je vrijeme slikao i bavio se kolekcionarstvom. Početkom 20. stoljeća polazio je privatnu slikarsku školu Otona Ivekovića. U zbirci se posebno ističe nedavno otkriveni Portret ljekarnika Hinka Brodjovina, djelo istaknutoga hrvatskog slikara Milivoja Uzelca.
40
RAD
Opis zbirke
RAD JAZU/HAZU je najstarija, najsveobuhvatnija i najčitanija Akademijina serijska publikacija. U njemu su zastupljena mnoga znanstvena i umjetnička područja i objavljivali vrsni stručnjaci iz Hrvatske i svijeta.
Sadržaj zbirke
Prvi broj Rada je izašao 1867. god., a tijekom 150 godina izaženja objavljeno je preko 550 brojeva, više od 3.500 znanstvenih radova u čijem je nastanku sudjelovalo oko 1.800 autora. U cjelokupnosti je digitaliziran, dostupan, te se može pregledati i preuzeti u Digitalnoj zbirci.
41
Stare i rijetke digitalizirane knjige
Opis zbirke
Knjige iz Zbirke starih i rijetkih knjiga Knjižnice HAZU koje uz kataložni zapis imaju i digitalni objekt
42
Ostavština Marte Ehrlich Tompa
Opis zbirke
Prof. dr. sc. Nikola Gavella donirao je 2014. Arhivu za likovne umjetnosti dokumentarno-arhivsku građu vezanu za umjetnički život i rad slikarice Marte Ehrlich Tompa (1910.-1980.), donatorove tete. Donacija je realizirana zahvaljujući angažmanu kustosice Moderne galerije, gđe. Smiljke Domac. Obrađena građa koja se sastoji od fotografija, osobnih dokumenata, bilježnica crteža i skica, kataloga izložaba i korespondencije, pohranjena je u tri arhivske kutije.
Marta je rođena u poznatoj graditeljskog obitelji Ehrlich. Njezin djed Herman sagradio je Vilu Ehrlich na Josipovcu (1890.), u kojoj je danas smješten Muzej arhitekture Hrvatske akademije, njezin stric, Hugo Ehrlich bio je vodeći zagrebački arhitekt prve polovice 20. st., a teta Mira Klobučar, akademska slikarica, članica Kluba likovnih umjetnica. Njezina majka Ema rođ. Bazala, bila je učiteljica, čiji je brat Albert bio sveučilišni profesor, filozof i rektor Zagrebačkog sveučilišta,
Martin životni i umjetnički partner bio je suprug, akademski slikar Kamilo Tompa.
43
Hrvatski latinisti
Opis zbirke
Hrvatski latinisti (Croatiae scriptores Latini recentioris aetatis ) su autori, rodom Hrvati ili djelovanjem povezani s povijesnim prostorima Hrvatske, koji su svoja djela pisali na latinskom jeziku. U širem smislu, obuhvaćena su i sva anonimna djela pisana latinskim jezikom, a tiču se Hrvatske, bilo da su tiskana u nekoj hrvatskoj tiskari ili se tematikom odnose na Hrvatsku. Dodatni kriterij je vremenski period u kojem su djela objavljena, a to je od 15. st. do 1850. godine.
Sadržaj zbirke
Virtualna zbirka Hrvatski latinisti sadrži bibliografske zapise iz fonda Knjižnice HAZU. Sadrži djela hrvatskih latinista objavljena bilo kao samostalne publikacije bilo u okviru antologija, zbirki, zbornika i sl. Obuhvaćeni su i paratekstualni dijelovi odnosno manji radovi dodani uz glavne radove (predgovori, pogovori, posvete, posvetne pjesme, prigodnice i dr. na latinskom jeziku). U kreiranju fonda hrvatskih latinista u Knjižnici HAZU rukovodilo se najvećim djelom tiskanom bibliografijom Šime Jurića Iugoslaviae scriptores Latini recentioris aetatis (1968.-1982.), ali i svim relevantnim dostupnim i recentnim izvorima. U samim zapisima se u napomeni navodi bibliografski izvor i redni broj gdje je bibliografska jedinica evidentirana (npr. Navedeno u: Jurić 644). • Zbirka se kontinuirano nadopunjuje bibliografskim jedinicama usporedo s revizijom starih zapisa de visu, tako da se još ne zna točan broj jedinica koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ovi zapisi će, nakon završetka konverzije i revizije starih zapisa, poslužiti za tiskanje monografije Hrvatski latinisti u Knjižnici HAZU. Također, s vremenom će biti uključena i digitalizirana djela izvornika
45
Spomenička knjižnica Mirka D. Grmeka ”Povijest znanosti slavenskih naroda”
Opis zbirke
Mirko Dražen Grmek, dopisni član Akademije, darovao je koncem 1999. dio svoje knjižnice i arhiva Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Radi se o knjigama, časopisima, posebnim otiscima i rukopisnim bilješkama najvećim dijelom posvećenim povijesti znanosti, napose bioloških i medicinskih, u Hrvata i u ostalih slavenskih naroda. Ova dragocjena zbirka obuhvaća, uz spomenuto, i darovateljeva djela objavljena u Hrvatskoj i u svijetu posvećena različitim temama, kao i manju zbirku starih i rijetkih knjiga.
Knjižnična i dokumentacijska zbirka, koja je po darovateljevoj želji pohranjena u Akademijinoj Knjižnici kao zasebna cjelina pod imenom Spomenička knjižnica Mirka D. Grmeka ”Povijest znanosti slavenskih naroda”, sadrži uz navedeno i dokumentacijsku građu koja se odnosi na ukupni darovateljev rad u vezi s Hrvatskom od 1983. do njegove smrti.
Zbirka sadrži:
1. Djela M. D. Grmeka objavljena u Hrvatskoj i diljem svijeta
2. Ostale knjige, separate i serijske publikacije
3. Stare i rijetke knjige i dragocjene rukopise pohranjene u trezoru.
Sadržaj zbirke
Virtualna zbirka za sada sadrži bibliografske zapise knjiga i zbornika, poglavito onih kojima je Grmek autor ili urednik i posebno vrijednih starih i rijetkih knjiga iz donacije
46
Memorijalna zbirka Anice Jušić
Opis zbirke
Anica Jušić, hrvatska neurologinja (Zagreb, 26. VII. 1926. – Zagreb, 5. XII. 2021.), diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1952. i specijalizirala neurologiju 1960. Od 1956. do umirovljenja 1991. radila je na Neuropsihijatrijskoj (poslije Neurološkoj) klinici Kliničkoga bolničkog centra u Zagrebu, gdje je osnovala i vodila Centar (poslije Zavod) za neuromuskularne bolesti; redovita profesorica zagrebačkoga Medicinskog fakulteta. Unaprijedila je elektromioneurografiju, kojom se prvenstveno bavila. Prva je u Hrvatskoj pokrenula službu palijativne skrbi i zalagala se za osnivanje hospicija. Pri Hrvatskom liječničkom zboru osnovala je 1994. Hrvatsko društvo za hospicij/palijativnu skrb, kojemu je bila predsjednicom do 2009. godine.
Sadržaj zbirke
Memorijalna zbirka Anice Jušić sadrži 29 diploma i povelja koje svjedoče o njezinim akademskim titulama i priznanjima dobivenim za klinički, znanstveni i nastavni rad na području neurologije, kao i za doprinos razvoju hospicijskog pokreta i palijativne skrbi u Hrvatskoj. Anica Jušić je ovu biografsku građu darovala Hrvatskom muzeju medicine i farmacije HAZU 2021. godine.
U okviru nakladničkog niza Rasprave i građa za povijest znanosti HAZU (knjiga 13, Razred za medicinske znanosti, sv. 9) 2015. godine objavljena je knjiga Dva života Anice Jušić: razvoj neurologije i hospicijskog pokreta u Hrvatskoj tijekom druge polovine 20. stoljeća. https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=iiif.v.a&id=183258
47
Flaciana
Opis zbirke
Zbirka Flaciana čini podzbirku unutar zbirke Croatica (hrvatske knjige) i sadrži knjige odnosno djela Matije Vlačića Ilirika (lat. Matthias Flacius Illyricus; 1520.-1575.), protestantskog pisca porijeklom iz Labina u Istri. Vlačićeva djela, pisana na latinskom i njemačkom jeziku, neprocijenjiv su izvor za proučavanje razvoja i stvaranja protestantske teološke misli i dogmatike. Svoja djela dao je tiskati uglavnom u Njemačkoj, gdje je i djelovao u protestantskim tiskarama u Magdeburgu, Augsburgu, Jeni. Vlačić je bio crkveni povjesničar, profesor teologije, filozofije i hebrejskog jezika u Jeni, Regensburgu, Antwerpenu, Strasbourgu i dr.; vjerski polemičar, snažan protivnik Rima i papinstva, pristaša ekstremnog luteranstva nazvanog po njemu "flacijanizam"; služio se pseudonimom Christian Lauterwar.
Sadržaj zbirke
Virtualna zbirka Flaciana okuplja bibliografske zapise knjiga odnosno djela Matije Vlačića Ilirika koje se nalaze u zaštićenom fondu Knjižnice HAZU. Zbirka broji 69 kataložnih jedinica 16. st. i 4 iz 17. st. U zbirku su uključena i sva ona djela koja su na bilo koji način povezana s Vlačićem, djela kojima je on samo autor predgovora, djela koja je napisao zajedno s drugim osobama itd. Napisao je vrlo mnogo knjiga (oko dvije stotine), većinom teoloških i filozofskih te polemičkih spisa, a najvažnija njegova djela koja se čuvaju u fondu knjižnice su: "Catalogus testium veritatis" (Katalog svjedoka istine), "Clavis Scripturae Sacrae" (Ključ Svetoga Pisma) koja je postala temeljna knjiga protestantske biblijske znanosti i hermeneutike i tzv. "Magdeburške centurije" - golem projekt kojeg je pokrenuo zajedno s drugim suradnicima, a koje daju vrlo temeljit, opširan i kritički prikaz crkvene povijesti s gledišta protiv papinstva i rimskog primata.
Također, uz same izvornike, u zbirku je uključena i sekundarna literatura o M. Vlačiću Iliriku - knjige i članci kojima je on predmetnica.
49
Periodika : kulturno dobro (17** -1850)
Opis zbirke
Zbirka obuhvaća periodičke publikacije tiskane do konca 1850. godine koje po definiciji Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/2019) i Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/1999) imaju status kulturnog dobra
Sadržaj zbirke
Zbirka sadrži hrvatske i strane periodičke publikacije: novine, časopise, kalendare, godišnjake, almanahe tiskane do konca 1850. godine koje se nalaze se u fondu Knjižnice HAZU te ostale periodičke publikacije koje su zbog svoje rijetkosti i značaja uvrštene u zbirku
50
Fotografska baština Muzeja za povijest zdravstva u Hrvatskoj
Opis zbirke
U vrijeme kada je na čelu Hrvatskoga liječničkog zbora bio Vladimir Ćepulić (1891. – 1964.), Zbor 1935. godine dobiva svoju zgradu Hrvatski liječnički dom pa se intenziviraju njegove akcije vezane uz oživotvorenje Muzeja za povijest zdravstva. Ćepulić je u Liječničkom domu privremeno za Muzej namijenio dvije prostorije, dok se na Medicinskom fakultetu ne osnuje Zavod za povijest medicine u sklopu kojega je kao njegova logična sastavnica trebao biti i Muzej. U poslovima osnutka Muzeja uz Vladimira Ćepulića, tadašnjeg predsjednika Zbora, najaktivniji je bio Stanko Sielski, ravnatelj novoustanovljenog Zavoda za suzbijanje endemijskog sifilisa u Banja Luci, poznavatelj povijesti medicine te istaknuti kolekcionar. Upravni odbor Zbora na svojoj sjednici 10. kolovoza 1942. izabrao ga je za kustosa Muzeja u osnivanju. Nakon što je Muzej otvoren 1944. godine, njegovim upraviteljem je imenovan Lujo Thaller, koji ga je koristio i u nastavi iz povijesti medicine, ponovno uvedenoj 1948. godine kao obavezni kolegij. Značajan dio eksponata toga prvog hrvatskog muzeja medicine činile su fotografije vezane za povijest medicine, komunalnu higijenu i javno zdravstvo. Kako se nije ostvario plan o osnutku Muzeja pri Medicinskom fakultetu, građa Muzeja za povijest zdravstva pohranjena je od 1960-ih u Odsjeku za povijest medicinskih znanosti HAZU.
Sadržaj zbirke
Ova virtualna zbirka sadrži digitaliziranu fotografsku baštinu Muzeja za povijest zdravstva u Hrvatskoj koja je preuzeta od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU za Hrvatski muzej medicine i farmacije 2015. godine. Utemeljitelj prvoga hrvatskog muzeja medicine Vladimir Ćepulić prikupio je u suradnji sa Stankom Sielskim fotografske negative vezane za povijest zdravstva te je dao izraditi fotopovećanja kaširana na karton i priređena za izlaganje u Muzeju. Na samim fotografijama većinom su napisane legende crnim ili bijelim tušem, kao i rukopisom na poleđini. Zbirka sadrži nekoliko tematskih skupina vezanih za povijest zdravstva: stambena bijeda u Zagrebu 1924.; zgrade zdravstvenih ustanova; zdravstveno prosvjećivanje; stambeni i higijenski uvjeti u hrvatskim selima; sanitarna tehnika; asanacija turopoljskog sela Mraclina; spomenci javnog zdravstva u Dalmaciji; stara groblja; umjetnička djela koja prikazuju svetce zaštitnike zdravlja; stambeni i higijenski uvjeti u Bosni; narodna medicina u Bosni.
51
Umjetnost na razglednicama
Opis zbirke
U zbirkama Arhiva za likovne umjetnosti čuvaju se mnogobrojne razglednice u boji različitih izdavača s reprodukcijama djela ključnih protagonista hrvatske likovne scene. Umjetnici su često prezentirani manje poznatim radovima, što može dodatno doprinijeti istraživanjima pojedinačnih opusa.
Sadržaj zbirke
razglednice različitih izdavača iz Zbirke ostavština, Zbirke dokumentacije umjetnika i Zbirke korespondencije Arhiva za likovne umjetnosti
52
Ladislav Šaban - Građa o orguljama (graditelji)
Opis zbirke
Ostavština Ladislava Šabana je iznimno dragocjena i često korištena građa pohranjena u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe. Čine ju studije, spisi, bilješke, korespondencija, dokumentacijska građa te zbirka fotografija hrvatskih orgulja. Uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske Ladislav Šaban je tijekom 1960-ih i 1970-ih obavljao evidenciju orgulja u Hrvatskoj te je, zajedno sa suradnicima, načinio registar iznimne vrijednosti. Osobito je vrijedna građa o orguljama i orguljarima, raspoređena prema imenima orguljara i prema lokalitetima orgulja.
Sadržaj zbirke
Zbirka sadrži bilješke o orguljama u Hrvatskoj raspoređene prema imenima graditelja orgulja sakupljene iz najrazličitijih izvora i uvida u stanje na terenu.
53
Glagolitica
Opis zbirke
Zbirka tiskanih glagoljskih knjiga od 1483.-1905.
Sadržaj zbirke
Zbirka sadrži bibliografske zapise tiskanih glagoljskih knjiga koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU - i izvornika i faksimila. Najstarija glagoljska knjiga je hrvatski prvotisak Misal po zakonu Rimskoga dvora iz 1483. god., a najnovija je faksimil posljednje tiskane glagoljske knjige tzv. Parčićev Misal iz 1905. god.
Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Virtualna zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.
55
Marulić
Opis zbirke
Marko Marulić u tekstovima koja nisu u Akademijinoj nakladi
56
Hemeroteka Strossmayerove galerije
Opis zbirke
»Hemeroteka (grč. ἡμέρα: dan + -teka), zbirka novina i časopisa; zbirka izrezaka iz tekućih novina, časopisa ili koje druge tiskane građe, o određenim, unaprijed utvrđenim temama ili predmetima, obično složena prema abecednom ili kronološkom slijedu natuknica. Koristi se u knjižnicama ili drugim informacijskim ustanovama kao brz izvor informacija i za dopunu podataka, osobito o aktualnim temama i događajima.« (Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021., https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=24926)
Sadržaj zbirke
Zbirka Hemeroteka Strossmayerove galerije okuplja odabrane digitalizirane izvornike iz istoimenoga muzejskog dokumentacijskog fonda. Mahom je to periodična građa: članci iz starih dnevnih glasila (Pozor, Obzor, Narodne novine), časopisi (Vienac, Prosvjeta, Viesti inžinira i arhitekta, Rad i Ljetopis JAZU, Savremenik) te ostale tiskane objave. S 56 trenutno zastupljenih bibliografskih jedinica, kronološki nanizanih od najranije zabilježenog Pozorova članka »Strossmayer Mecenas« iz 1866. pa do priloga kojim se 1935. godine obilježava Galerijina pedesetogodišnjica rada, cjelina ponajviše tematizira utemeljiteljsku povijest Galerije, usko povezanu sa životom i djelovanjem donatora Strossmayera.
Slijedom zadanog formata zbirka će se permanentno osvježavati novim povijesnim svjedočanstvima o događajima koji su obilježili djelatnost Strossmayerove Pinakoteke sve do današnjih dana.
57
Zagrabiensia
Opis zbirke
Zavičajna zbirka Zagrabiensia okuplja sva djela tiskana u Zagrebu bez obzira na jezik, djela kojima su autori rođeni ili živjeli u Zagrebu te djela koja su tematski vezana uz područje Zagreba. Vremenski raspon obuhvaća razdoblje od 16. st. do 1850. godine.
Sadržaj zbirke
Zbirka sadrži bibliografske zapise iz fonda Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica.
Najstarija knjiga je Missale Zagrabiense (tiskan u Veneciji 1511.) • Četiri najstarije knjige tiskane u Zagrebu potječu iz prve Hrvatske zemaljske tiskare koju je utemeljio i vodio Pavao Ritter Vitezović od 1690. do 1706. Prva tiskana knjiga u toj tiskari koja se nalazila na Gornjem gradu (na mjestu današnjeg Hrvatskog sabora) je pogrebni govor nad pokopom Mirka Erdödya kojeg je izgovorio kanonik zagrebački Pavao Češković Sermo funebris, to jeszt shaloszno govorenje nad pokopom preszvitloga ... gozpodina Iembriha kneza Erdeodia (1690), zatim su tu još dva naslova kajkavske religiozne književnosti: Subotni kinč Blažene Device Marie Pala Esterhazyja (1696) i Feniks pokore ... to jest Prodeke nedeljne k zdencu pokore vabeče (1697) • U zbirci se nalaze i knjige ostalih zagrebačkih tiskara kao Jacoba Vjenceslava Heywela, Ivana Bartolomeja Pallasa, Ivana Krstitelja Weitza, Antuna Reinera, Kajetana Franje Härla, Franje Zerauschega, Antuna Jandere i Karla Kotschea • Vrlo važno poglavlje u zagrebačkom tiskarstvu predstavlja dolazak Ivana T. Trattnera u Zagreb 1774. kao i 1794. god. kada zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac osniva Biskupsku tiskaru, kasnije vođenu pod nazivom Novoselska tiskara • Cijeli krug starih zagrebačkih tiskara može se zatvoriti s Ljudevitom Gajem koji u Zagrebu imao svoju tiskaru i tiskao preporodnu literaturu. Od svih njih u Knjižnici HAZU čuva se jako puno knjiga • Virtualna zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa
58
Ljekovita moć pučke medicine
Opis zbirke
izložba knjiga iz fonda Knjižnice HAZU
Sadržaj zbirke
Središnji postav čine ljekaruše, knjige s tematikom pučke/narodne/etno medicine. Uz stare i rijetke knjige, tu se nalaze i pretisci, znanstveni radovi te knjige iz Hrvatske i svijeta vezane uz temu ljekovitog bilja i narodnog liječenja kroz povijest.
59
Zbirka moliških Hrvata = La raccolta dei croati molisani
Opis zbirke
Pred najezdom Osmanlija moliški Hrvati prebjegli su u 15. i 16 stoljeću iz Podbiokovlja i Makarskog primorja (između rijeka Cetine i Neretve) u južnotalijansku pokrajinu Molise, živeći generacijama u trima selima (Acquaviva Collecroce/Živavoda Kruč, San Felice del Molise/Stifilić i Montemitro/Mundimitar) gotovo petsto godina. Građa pristigla donacijom u novoformiranu knjižničnu zbirku obuhvaća knjige (rječnici, romani, zbirke pjesama, prijevodi raznolikih književnih djela na moliškohrvatski jezik), časopise i CD-ROM-ove (zvučne knjige, audio CD-i) koji predstavljaju važan doprinos očuvanju etnolingvističkog identiteta najstarije i najmanje iseljeničke skupine Hrvata u Europi.
60
