DiZbi.HAZU | Digitalna zbirka i katalog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Franjo Rački - prvi Akademijin predsjednik

Opis zbirke

Franjo Rački (Fužine, 25. studenog 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski povjesničar, jezikoslovac, publicist i političar, tijekom dva desetljeća (1866. – 1886.) predsjedao je najvišom znanstvenom ustanovom u Hrvatskoj, tadašnjom Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti. Njegove monografije, znanstveni i stručni radovi, kao i manji prilozi, bili su s povijesnog, državnopravnog i političkog gledišta uvijek u središtu pažnje, zbog čega je nastala opsežna literatura o njegovu liku i djelu. Povodom 160. godišnjice njegova proglašenja prvim Akademijinim predsjednikom (2026.) oformljena je u Digitalnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (DiZbi.HAZU) virtualna zbirka pod nazivom "Franjo Rački – prvi Akademijin predsjednik".

Sadržaj zbirke

Zasad je osam Akademijinih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica na Akademijinu hibridnu platformu DiZbi.HAZU prenijelo podatke/metapodatke koji opisuju knjižničnu i muzejsku građu te arhivsko gradivo čuvano u njihovim fondovima, a vezano uz Franju Račkoga (197 bibliografskih jedinica): Knjižnica HAZU, Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, Strossmayerova galerija starih majstora, Zavod za povijesne znanosti u Zadru, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Jadranski zavod, Arhiv HAZU te Gliptoteka HAZU. Ukupno 145 od 197 bibliografskih jedinica koje opisuju fizičke primjerke izdanja Franje Račkoga, te onih o njegovu liku i djelu, u ovoj virtualnoj zbirci ima pridružene i digitalne/digitalizirane objekte – digitalne inačice fizičkih primjeraka knjižnične i muzejske građe te arhivskog gradiva vezanog uz Franju Račkoga – koje je na portalu moguće pretražiti po metapodacima i tekstu, pregledavati, preuzeti te po potrebi i otisnuti (sukladno pripadajućim autorskim pravima).

Ostavština Kršnjavi

Opis zbirke

Osobni fond Izidora i Štefe Kršnjavi obuhvaća osobnu, službenu i biobibliografsku dokumentaciju - isprave, dekrete, osobne dokumente, korespondenciju, osobne fotografije, bilježnice s predavanjima, crtaće blokove, članke, koja otvara mogućnost pogleda na školovanje, društveno i umjetničko djelovanje, kao i na mnoge privatne aspekte njihovog života.

Sadržaj zbirke

fotografije iz albuma Izidora Kršnjavog

Spomenička knjižnica Mirka D. Grmeka ”Povijest znanosti slavenskih naroda”

Opis zbirke

Mirko Dražen Grmek, dopisni član Akademije, darovao je koncem 1999. dio svoje knjižnice i arhiva Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Radi se o knjigama, časopisima, posebnim otiscima i rukopisnim bilješkama najvećim dijelom posvećenim povijesti znanosti, napose bioloških i medicinskih, u Hrvata i u ostalih slavenskih naroda. Ova dragocjena zbirka obuhvaća, uz spomenuto, i darovateljeva djela objavljena u Hrvatskoj i u svijetu posvećena različitim temama, kao i manju zbirku starih i rijetkih knjiga. Knjižnična i dokumentacijska zbirka, koja je po darovateljevoj želji pohranjena u Akademijinoj Knjižnici kao zasebna cjelina pod imenom Spomenička knjižnica Mirka D. Grmeka ”Povijest znanosti slavenskih naroda”, sadrži uz navedeno i dokumentacijsku građu koja se odnosi na ukupni darovateljev rad u vezi s Hrvatskom od 1983. do njegove smrti. Zbirka sadrži: 1. Djela M. D. Grmeka objavljena u Hrvatskoj i diljem svijeta 2. Ostale knjige, separate i serijske publikacije 3. Stare i rijetke knjige i dragocjene rukopise pohranjene u trezoru.

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka za sada sadrži bibliografske zapise knjiga i zbornika, poglavito onih kojima je Grmek autor ili urednik i posebno vrijednih starih i rijetkih knjiga iz donacije

Ljetopis

Opis zbirke

Od godine 1877. Akademija objavljuje svoju kroniku Ljetopis. U njemu se redovito objavljuju godišnji izvještaji o radu HAZU, biografije i bibliografije novih članova te nekrolozi preminulim članovima.

Sadržaj zbirke

Jedna od prvih digitalizirani zbirki (nakon Rada), sa preko 120 knjiga koje su u potpunosti dostupne u Digitalnoj zbirci HAZU.

Izdanja Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Kajkaviana

Opis zbirke

Zbirka kajkavske pisane baštine

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka sadrži bibliografske zapise tiskanih djela napisanih na kajkavskome dijalektu i kajkavskome književnom jeziku koja se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.

Vladimir-Đuro Degan - Zbirka knjiga i članaka

Opis zbirke

Cilj ove zbirke je prikazati obiman opus professora emeritusa Vladimira Đure Degana, bivšeg voditelja Jadranskog zavoda HAZU i člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Autor je dosad objavio više od 15 knjiga kod domaćih i inozemnih izdavača te oko 200 znanstvenih članaka na engleskom, francuskom i hrvatskom jeziku iz područja međunarodnog prava. Neki od inozemnih izdavača su iz Nizozemske, Kine, Italije, Španjolske, Francuske, Slovenije, BiH. Namjera je ove zbirke dati pregled što više radova no pritom se mora voditi briga o autorskim i srodnim pravima pa neka izdanja neće biti moguće vidjeti u cjelini teksta.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži naslovnice knjiga, s uputom na adresu knjižnice za potpune tekstove; zatim tekstove znanstvenih i stručnih radova na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku.

Portreti hrvatskih ljekarnika

Opis zbirke

U Hrvatskom muzeju medicine i farmacije čuva se zbirka portreta hrvatskih ljekarnika. Ova vrijedna muzejska građa potječe iz farmaceutsko-historijske zbirke osnovane u Zagrebu 1937. godine, koja je kasnije prerasla u zbirku Instituta za povijest farmacije, odnosno tzv. „Farmaceutski muzej“. Institut je 1951. godine osnovao Hrvoje Tartalja, prvi profesionalni povjesničar farmacije u Hrvatskoj, koji je uspio prikupiti značajnu količinu povijesne građe iz hrvatskih ljekarni, a zbirku je koristio u nastavi iz povijesti farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Kako je Institut za povijest farmacije šezdesetih godina prošlog stoljeća integriran u Odsjek za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Odsjek je vodio brigu o zbirci sve do osnutka Muzeja 2014. godine.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži devet portreta hrvatskih ljekarnika koji su u određenim razdobljima bili predstojnici Hrvatskoga ljekarničkog zbora: Anton Ernest Katkić, vlasnik Kaptolske ljekarne sv. Marije, Josip Grahovac i Slavko Zimmermann, vlasnici ljekarne Svetom Duhu u Ilici 12, Otto Löschner, vlasnik ljekarne K angjelu u zgradi Ljekarničkog doma, danas Masarykova 2, Žiga Ključec, vlasnik gornjogradske ljekarne K crnom orlu (sve u Zagrebu) i Dragutin Jelinek, vlasnik ljekarne K svetoj Mariji u Delnicama. Sve navedene portrete, uključujući i autoportret, naslikao je u razdoblju od 1908. do 1935. godine Hinko Brodjovin (1864. – 1941.), ugledni zagrebački ljekarnik, vlasnik kraljevske ljekarne K Zrinjskomu na uglu Zrinjevca i današnje Tesline ulice u Zagrebu (1894. – 1928.). Od 1895. bio je odbornik, a od 1903. do 1908. godine predstojnik Hrvatsko-slavonskog zemaljskoga ljekarničkog zbora. U slobodno je vrijeme slikao i bavio se kolekcionarstvom. Početkom 20. stoljeća polazio je privatnu slikarsku školu Otona Ivekovića. U zbirci se posebno ističe nedavno otkriveni Portret ljekarnika Hinka Brodjovina, djelo istaknutoga hrvatskog slikara Milivoja Uzelca.

Javnozdravstveni plakati

Opis zbirke

Javnozdravstveni plakati koriste se u Hrvatskoj posljednjih stotinjak godina kao promidžbeno sredstvo u akcijama zdravstvenog prosvjećivanja građana, a osobito u borbi protiv zaraznih bolesti. U javnozdravstvenoj ideologiji Andrije Štampara koja u hrvatskom zdravstvu dominira od dvadesetih godina 20. stoljeća bolest se doživljava kroz metaforu prijeteće opasnosti – kao neprijatelja koji provodi društvenu i tjelesnu invaziju, protiv kojega se treba boriti cjelokupno društvo. Uvodi se kategorija socijalne bolesti pa pojedinačne bitke protiv bolesti postupno zamjenjuje masovna ideološka mobilizacija, čija je kampanja usmjerena prema spašavanju odnosno liječenju čitavog društva. Takav je organicistički pristup društvu potaknuo liječnike koji su dotada djelovali isključivo u kliničkoj sferi da postanu aktivni sudionici javnozdravstvenih akcija i zdravstveni prosvjetitelji. Premda već otvaranjem Instituta za socijalnu medicinu u Zagrebu 1924. godine zdravstveno prosvjećivanje postaje čvrsto institucionaliziranom djelatnošću, tek osnivanjem Škole narodnog zdravlja u Zagrebu 1926. godine ovaj segment zaštite zdravlja dobiva svoj potpuni uzlet. Škola narodnog zdravlja, naime, postaje glavnim koordinatorom sveukupnog zdravstveno-prosvjetnog rada pokretanjem izrade filmova i plakata kao i drugog promidžbenog materijala. Uz Antituberkulozni dispanzer koji je vodio Vladimir Ćepulić, u borbi protiv tuberkuloze vrlo važnu ulogu odigralo je Društvo za suzbijanje tuberkuloze u Zagrebu, osnovano također pod njegovim vodstvom 1928. godine s ciljem da upućuje javnost kako će se očuvati od tuberkuloze i da je pridobije za moralnu i materijalnu potporu kod izgrađivanja antituberkulozne organizacije. Društvo je to nastojalo postići svim sredstvima trajne propagande, a osobito priređivanjem "Dana borbe protiv tuberkuloze" svake godine. Opširnije u publikaciji: Fatović-Ferenčić, Stella; Hofgräff, Darija. Od države do javnosti: Tuberkuloza u fondovima Hrvatskog državnog arhiva i Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2014. (monografski katalog izložbe) https://www.bib.irb.hr/695137

Sadržaj zbirke

U ovoj virtualnoj zbirci predstavljeni su javnozdravstveni plakati koje je Hrvatski muzej medicine i farmacije nakon svog osnutka preuzeo od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Sačuvani su kao dio dokumentarne građe iz zbirke Vladimira Ćepulića, najaktivnijeg sudionika borbe protiv tuberkuloze u Zagrebu. Zbirka sadrži plakate Škole narodnog zdravlja, Antituberkuloznog dispanzera, Društva za suzbijanje tuberkuloze i Kluba medicinara, izdane u Zagrebu između 1926. i 1937. godine. Plakati Škole narodnog zdravlja odlikuju se jasnom i snažnom vizualnom porukom u kojoj slika dominira u odnosu na tekst (primjerice: "Ne idi k zaraznim bolesnicima"; "Kad kašlješ, maramicu pred usta!" itd.). Antituberkulozni dispanzer na svojim plakatima koristi kombinacije nekoliko slika popraćenih tekstualnim porukama koje upozoravaju na opasnost od loših higijenskih navika ("Tuberkulozom se možeš zaraziti i ovako") ili pak ukazuju na prednosti boravka na svježem zraku ("Dajte djeci zraka i sunca"). Plakati Društva za suzbijanje tuberkuloze donose programe događanja u okviru Dana borbe protiv tuberkuloze te sadrže samo tekst, često s velikim crvenim križem u podlozi, dok Klub medicinara tekstualnim plakatom iz 1930. godine oglašava predavanje Vladimira Ćepulića na temu "Intelektualna zvanja u borbi protiv tuberkuloze".

Zagrabiensia

Opis zbirke

Zavičajna zbirka Zagrabiensia okuplja sva djela tiskana u Zagrebu bez obzira na jezik, djela kojima su autori rođeni ili živjeli u Zagrebu te djela koja su tematski vezana uz područje Zagreba. Vremenski raspon obuhvaća razdoblje od 16. st. do 1850. godine.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bibliografske zapise iz fonda Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Najstarija knjiga je Missale Zagrabiense (tiskan u Veneciji 1511.) • Četiri najstarije knjige tiskane u Zagrebu potječu iz prve Hrvatske zemaljske tiskare koju je utemeljio i vodio Pavao Ritter Vitezović od 1690. do 1706. Prva tiskana knjiga u toj tiskari koja se nalazila na Gornjem gradu (na mjestu današnjeg Hrvatskog sabora) je pogrebni govor nad pokopom Mirka Erdödya kojeg je izgovorio kanonik zagrebački Pavao Češković Sermo funebris, to jeszt shaloszno govorenje nad pokopom preszvitloga ... gozpodina Iembriha kneza Erdeodia (1690), zatim su tu još dva naslova kajkavske religiozne književnosti: Subotni kinč Blažene Device Marie Pala Esterhazyja (1696) i Feniks pokore ... to jest Prodeke nedeljne k zdencu pokore vabeče (1697) • U zbirci se nalaze i knjige ostalih zagrebačkih tiskara kao Jacoba Vjenceslava Heywela, Ivana Bartolomeja Pallasa, Ivana Krstitelja Weitza, Antuna Reinera, Kajetana Franje Härla, Franje Zerauschega, Antuna Jandere i Karla Kotschea • Vrlo važno poglavlje u zagrebačkom tiskarstvu predstavlja dolazak Ivana T. Trattnera u Zagreb 1774. kao i 1794. god. kada zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac osniva Biskupsku tiskaru, kasnije vođenu pod nazivom Novoselska tiskara • Cijeli krug starih zagrebačkih tiskara može se zatvoriti s Ljudevitom Gajem koji u Zagrebu imao svoju tiskaru i tiskao preporodnu literaturu. Od svih njih u Knjižnici HAZU čuva se jako puno knjiga • Virtualna zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa

Zbirka gradišćanskohrvatske pisane baštine

Opis zbirke

Dopisni član HAZU prof. dr. sc. Nikola Benčić, jedan od najboljih poznavatelja gradišćanskohrvatske književnosti, darovao je Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u više navrata od 2001. do 2003. te 2007. i 2009. godine vrlo vrijednu zbirku hrvatske literature iz Gradišća koju je brižno i smisleno sakupljao dugi niz godina živeći i radeći u Gradišću. S obzirom na činjenicu da ta zbirka, uz novije knjige, sadrži i niz starih i rijetkih naslova objavljenih tijekom 19. i 20. stoljeća, kao i rukopisne knjige s dragocjenim ekslibrisima, donesena je odluka da se ona obradi i sačuva na okupu u posebnoj zbirci.

Sadržaj zbirke

Zbirka danas broji ukupno 357 bibliografskih jedinica, unutar kojih se nalazi 7 periodičkih publikacija, jedne novine i 5 članaka u časopisima. Od toga je dr. sc. Nikola Benčić darovao 295 knjiga. Ostale knjige i časopise je Knjižnica pribavila bilo razmjenom s institucijama u Gradišću bilo kupnjom ili darom, a neke knjige su se već nalazile u fondu od samog osnutka. Zbirka, uz novije knjige, sadrži i niz starih i rijetkih naslova, objavljenih tijekom 19. i 20. stoljeća i sadrži vrijednu građu koja predstavlja kroniku društvenog, kulturnog i vjerskog života i nasljeđa Hrvata u Gradišću.

Pojedinačna izdanja

Opis zbirke

Akademijina izdanja objavljena samostalno

Donacija iz obiteljske knjižnice akademika Nenada Trinajstića

Opis zbirke

Nakon smrti akademika Nenada Trinajstića (1963. – 2021.), hrvatskog najcitiranijeg kemičara (objavio preko 550 znanstvenih radova, više stotina preglednih i stručnih radova te 14 knjiga), supruga Judita darovala je Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti knjižnu građu koja je obrađena i u cjelini pohranjena u Knjižnici HAZU (sign. NT-1 do NT-79). Darovane knjige obilježene su ex librisom Donacija iz obiteljske knjižnice akademika Nenada Trinajstića.

Sadržaj zbirke

Zbirka obuhvaća 51 svezak uvezanih fotokopija akademikovih radova objavljenih od 1965. do 2012. godine, 14 njegovih autorskih monografija, 16 monografija u kojima su objavljeni njegovi radovi, uvezen diplomski, magistarski i doktorski rad te poseban broj časopisa Croatica Chemica Acta (2004) njemu posvećen.

Medicinski crteži

Opis zbirke

Medicinski crteži ubrajaju se u primijenjene crteže koji se stoljećima koriste u brojnim znanostima. Gotovo tijekom čitavoga 19. i 20. stoljeća mnogobrojni udžbenici sadržavali su ilustracije koje su izrađivali vrsni crtači. Podjednako u prirodnim kao i u društvenim te humanističkim znanostima crtež je bio iznimno značajno edukativno sredstvo. U Hrvatskoj je 1998. godine u zborniku Crtež u znanosti ukazano na važnost takve vrste crteža, no nakon toga je primijenjeni crtež, potisnut novim tehnologijama, ponovno potonuo u zaborav.

Sadržaj zbirke

Hrvatski muzej medicine i farmacije preuzeo je 2016. godine od Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Otorinolaringološku zbirku („Muzej“) koju je utemeljio prof. dr. Ante Šercer, a koja je sačuvana u prostoru bivše ORL klinike na Šalati zahvaljujući zalaganju dvojice istaknutih otorinolaringologa – prof. dr. sc. Željka Poljaka i prof. dr. sc. Ranka Mladine. Medicinski crteži čine značajan dio vrijedne znanstvene i nastavne baštine Otorinolaringološke zbirke. Većinom su to izvorna djela liječnika ili profesionalnih crtača – umjetnika, izrađena u prvoj polovini 20. stoljeća i korištena kao nastavna pomagala u nastavi otorinolaringologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu od 1920-ih godina nadalje, sve do uvođenja modernijih metoda prezentacije. Izrađeni su tehnikom tuša i akvarela na debljem papiru velikog formata i opremljeni za vješanje na zid. Digitalna zbirka sadrži 86 izvornih crteža i 6 tiskanih plakata, ukupno 92 predmeta.

Marulić

Opis zbirke

Marko Marulić u tekstovima koja nisu u Akademijinoj nakladi

Crtaće bilježnice hrvatskih likovnih umjetnika

Opis zbirke

U Arhivu za likovne umjetnosti unutar umjetničkih ostavština čuvaju se mnogobrojne crtaće bilježnice, vrijedni dokumenti razvoja umjetničkih ideja pojedinog autora.

Croatica 17. st.

Opis zbirke

Zbirka starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 17. st. Pod pojmom Croatica podrazumijeva se: 1. da je autor knjige ili bilo kojeg dijela knjige (pisac predgovora, prevoditelj itd.) Hrvat; 2. da je knjiga tiskana u Hrvatskoj, u nekoj hrvatskoj tiskari; 3. da je knjiga pisana hrvatskim jezikom i/ili pismom; 4. da je tema knjige vezana uz Hrvatsku

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka sadrži bibliografske zapise starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 17. st. koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.

Periodika : kulturno dobro (17** -1850)

Opis zbirke

Zbirka obuhvaća periodičke publikacije tiskane do konca 1850. godine koje po definiciji Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/2019) i Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/1999) imaju status kulturnog dobra

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži hrvatske i strane periodičke publikacije: novine, časopise, kalendare, godišnjake, almanahe tiskane do konca 1850. godine koje se nalaze se u fondu Knjižnice HAZU te ostale periodičke publikacije koje su zbog svoje rijetkosti i značaja uvrštene u zbirku

Fotografska baština ORL klinike u Zagrebu

Opis zbirke

Priča o ORL klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu, njezinom razvoju i kontinuitetu donedavno je bila ispričana na više načina, no ne i na temelju njezine bogate sačuvane materijalne baštine. Stoga su sudionici obilježavanja 100. obljetnice ORL klinike smatrali važnim istaknuti da su upravo predstavnici ove struke imali izraziti senzibilitet za stvaranje zbirki, njihovo održavanje i dokumentiranje. Nastala je tako dragocjena baština za čije su stvaranje osobito zaslužni Dragutin Mašek i Ante Šercer, a za čije je daljnje čuvanje zaslužan niz otorinolaringologa, među kojima osobito ističemo Željka Poljaka i Ranka Mladinu. Zbog bogatstva i cjelovitosti svjedočanstva o radu ORL klinike velik dio ove građe uvršten je u scenarij budućega stalnog postava Hrvatskog muzeja medicine i farmacije. U tom kontekstu fotografska baština ORL klinike bit će nositelj triju funkcija muzejske prezentacije: memorijalne, muzealne i informacijske. Sačuvani fotoalbumi iz 1941. i iz razdoblja nakon 1954. godine imaju naglašen uspomenski karakter (sjećanje na uređenje i organizaciju ORL klinike u Zagrebu prije i poslije Drugoga svjetskog rata) i muzealnu vrijednost (svjedočanstvo o nekoj drugoj stvarnosti koja više u tom obliku ne postoji, a koja se može uvijek iznova rekonstruirati i interpretirati) te predstavljaju značajan izvor informacija za istraživače.

Sadržaj zbirke

Ova virtualna zbirka sadrži dva digitalizirana fotoalbuma i 26 pojedinačnih fotografija, fotografsku baštinu ORL klinike na Šalati koja je preuzeta od Medicinskog fakulteta u Zagrebu za Hrvatski muzej medicine i farmacije 2016. godine. Reprezentativno opremljen fotoalbum iz 1941. godine izradio je fotografski studio Donegani prema narudžbi tadašnjeg predstojnika Klinike Ante Šercera, a sadrži 25 fotografija tada novouređene i suvremeno opremljene ORL klinike na Šalati. Skromnije izrađen fotoalbum nepoznatog autora koji je nastao nakon 1954. godine sadrži 53 fotografije koje prikazuju zgradu i prostorije ORL klinike na Šalati te zgradu i prostorije Audiološkog centra u Draškovićevoj ulici u Zagrebu. Među pojedinačnim fotografijama ističu se one iz vremena predstojnika Dragutina Mašeka koje su snimljene 1920-ih godina u tadašnjem prostoru ORL klinike u Draškovićevoj ul. 17 u Zagrebu. Opširnije u članku objavljenom u Liječničkom vjesniku 2021.: Fatović-Ferenčić S, Brkić Midžić S. Vizualna memorija struke – pogled na fotoalbume otorinolaringološke klinike sačuvane u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Liječnički vjesnik. 2021;143(7-8):310-318. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/261927

Katalozi Zagrebačkog salona

Opis zbirke

Najznačajnija i najdugovječnija likovna manifestacija vezana uz Zagreb, jest Zagrebački salon, osnovan 1965. odlukom Skupštine grada Zagreba, na inicijativu ULUH-a. Zamišljen kao godišnja prezentacija najboljih recentnih ostvarenja hrvatskih likovnih umjetnika, u svojih je 50-ak godina postao neupitnom kulturnom činjenicom. Ideju o prezentaciji rezultata rada s različitih likovnih područja Salon je kroz godine koncepcijski mijenjao i prilagođavao, prateći suvremena umjetnička htijenja i prakse. Salon je, osobito u 70-im i 80-im godinama 20.st., poslužio i kao platforma za likovno urbanističko opremanje gradskih prostora, realiziranih kroz sekciju Prijedlog. Takav primjer jedinstvene suradnje umjetnika i Grada predstavlja današnjim istraživačima izuzetno zanimljiv model, kojeg je moguće rekonstruirati upravo iz kataloga tadašnjih Salona. Od 1975. godine Salon se ponovno priklanja primarnoj koncepciji pojedinačnog predstavljanja umjetničkih disciplina, te se od tada godišnje odvojeno prezentiraju recentni radovi likovnih umjetnika, arhitekata, dizajnera i primijenjenih umjetnika. Ovaj se trogodišnji ritam izmjenjivanja održao sve do danas. Projekt digitalizacije kataloga izložaba Zagrebačkog salona, održanih od 1965. do 1990., uključuje 35 kataloga (pojedine je Salone pratilo više kataloga), ukupno 3785 stranica. Digitalizacija kataloga realizirana je 2022. godine putem projekta e-Kultura Ministarstva kulture i medija RH.

Sadržaj zbirke

katalozi izložaba Zagrebačkog salona 1965. do 1990. godine

Croatica 16. st.

Opis zbirke

Zbirka starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 16. st. Pod pojmom Croatica podrazumijeva se: 1. da je autor knjige ili bilo kojeg dijela knjige (pisac predgovora, prevoditelj itd.) Hrvat; 2. da je knjiga tiskana u Hrvatskoj, u nekoj hrvatskoj tiskari; 3. da je knjiga pisana hrvatskim jezikom i/ili pismom; 4. da je tema knjige vezana uz Hrvatsku

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka sadrži bibliografske zapise starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 16. st. koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Također, u zbirku su uvršteni i pretisci hrvatskih knjiga 16. st. u fondu Knjižnice HAZU.

Katalozi Strossmayerove galerije

Sadržaj zbirke

Zbirka Katalozi Strossmayerove galerije trenutno objedinjuje digitalne inačice starih muzejskih kataloga. Riječ je o devet kataloga cjelokupnog fundusa – od prvoga tiskanog, danas raritetnog, izdanja iz 1885. do kataloga novouređenoga postava iz 1947. godine – koji u sadržajnom smislu dokumentiraju status i brojnost elemenata zbirke u određenom povijesnom trenutku te kontinuirano uvećanje zbirnoga fonda priljevom novih akvizicija brojnih donatora Galerije. Oni ujedno precizno evidentiraju promjene u atributivnom određenju pojedinih muzejskih predmeta nastalom na temelju rezultata stručno-znanstvenog rada znanstvenika/muzejskih stručnjaka. Uz spomenute kataloge zbirnoga fonda, u 1939. godini realizira se novi izdavački poduhvat – Talijanske slikarske škole – pod autorskom palicom upravitelja Artura Schneidera, zamišljen kao prvi dio nikad realiziranoga cjelovitog kritičkog kataloga starih majstora zastupljenih u fundusu. Da je vrijednost prezentiranog sadržaja uočena i izvan uskih nacionalnih okvira, svjedoči činjenica da se zbirci pristupa i preko sučelja Getty Research Portala. Trenutno se za objavu priprema nova dionica digitaliziranoga nakladništva Galerije. Slijedom istoga tematskog ključa, uz neizostavne kataloge muzejskog fundusa, vezanih uz razdoblje djelovanja upravitelja Ljube Babića i Vinka Zlamalika (1948. – 1984. godine), sadržajna ponuda zbirke ovaj će se put zamjetno proširiti uvrštavanjem digitaliziranih inačica kataloga/presavitaka (deplijana) povremenih izložbi i muzejskih vodiča.

Hemeroteka Strossmayerove galerije

Opis zbirke

»Hemeroteka (grč. ἡμέρα: dan + -teka), zbirka novina i časopisa; zbirka izrezaka iz tekućih novina, časopisa ili koje druge tiskane građe, o određenim, unaprijed utvrđenim temama ili predmetima, obično složena prema abecednom ili kronološkom slijedu natuknica. Koristi se u knjižnicama ili drugim informacijskim ustanovama kao brz izvor informacija i za dopunu podataka, osobito o aktualnim temama i događajima.« (Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021., https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=24926)

Sadržaj zbirke

Zbirka Hemeroteka Strossmayerove galerije okuplja odabrane digitalizirane izvornike iz istoimenoga muzejskog dokumentacijskog fonda. Mahom je to periodična građa: članci iz starih dnevnih glasila (Pozor, Obzor, Narodne novine), časopisi (Vienac, Prosvjeta, Viesti inžinira i arhitekta, Rad i Ljetopis JAZU, Savremenik) te ostale tiskane objave. S 132 trenutno zastupljene bibliografske jedinice, kronološki nanizanih od najranije zabilježenog Pozorova članka »Strossmayer Mecenas« iz 1866. pa do priloga kojima se 1935. godine obilježava Galerijina pedesetogodišnjica rada, cjelina ponajviše tematizira utemeljiteljsku povijest Galerije, usko povezanu sa životom i djelovanjem donatora Strossmayera. Slijedom zadanog formata zbirka će se permanentno osvježavati novim povijesnim svjedočanstvima o događajima koji su obilježili djelatnost Strossmayerove Pinakoteke sve do današnjih dana.

Spomenička zbirka Nade Klaić

Opis zbirke

Obitelj Nade Klaić poklonila je dio njene knjižne ostavštine Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti sa željom da bude u Akademijinoj Knjižnici pohranjena kao zasebna cjelina pod njenim imenom. Radi se o 165 jedinica građe, najvećim dijelom o povijesnim knjigama, časopisima i posebnim otiscima.

Reklamne razglednice

Opis zbirke

Razglednica je dopisna poštanska karta sa slikom, fotografijom, crtežom, reklamom i sl. na poleđini. Nakon uvođenja dopisnica, prve razglednice (oslikane dopisnice) započele su se objavljivati u Beču 1870-ih. Kvalitetnija reprodukcijska tehnika i razvoj fotografije pridonijeli su u 20. stoljeću procvatu industrijske proizvodnje razglednica, koje su danas tražene i kao suvenir i kao predmet kolekcionarskih zbirki.

Sadržaj zbirke

U fundusu Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU nalazi se zaokružena serija od 34 reklamne razglednice koje je Pavao Gavranić dizajnirao za tvornicu Kaštel d. d. (preteču Plive) u Zagrebu u razdoblju njenoga intenzivnog razvoja između 1935. i 1940. godine. Zbirka svjedoči o visokim dometima rane hrvatske farmaceutske propagande. Riječ je o reklamama koje su bile namijenjene prvenstveno liječnicima, jer se u to vrijeme farmaceutski proizvodi nisu mogli kupiti bez recepta. Pavao Gavranić (Zagreb, 1905. – 1973.), slikar i grafičar, povjesničar umjetnosti, likovni pedagog, dao je najzapaženiji doprinos na području primijenjene grafike te se smatra jednim od glavnih protagonista razvoja hrvatskoga grafičkog dizajna. Njegov opus u području reklamne grafike jedan je od najvažnijih u modernoj hrvatskoj kulturi.

Schneiderov fotografijski arhiv

Opis zbirke

Schneiderov fotografijski arhiv referentno je mjesto na polju zaštite i očuvanja hrvatske kulturne baštine. Strossmayerova galerija starih majstora HAZU skrbi o fotodokumentacijskoj cjelini koja uključuje više od dvije i pol tisuće negativa raznih formata na staklenim pločama i filmu koji su nastali u okviru opsežne kampanje popisivanja, proučavanja i fotografiranja hrvatskoga slikarskog, kiparskog i graditeljskog nasljeđa, koju je organizirano i sustavno provodio akademik Artur Schneider (1879. − 1946.), tadašnji upravitelj Akademijine Galerije, uz stručnu i operativnu podršku fotografa Stanislawa Novoryte, Ljudevita i Đure Griesbacha te povjesničara umjetnosti Željka Jiroušeka. Zahtjevan terenski rad identificiranja umjetničkih objekata odvijao se na dvjestotinjak lokaliteta na prostoru istočne jadranske obale (Hrvatsko primorje, Dalmacija) te u dijelu kontinentalne Hrvatske.

Sadržaj zbirke

Zbirka prezentira odabrane fotografske snimke pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara nacionalnog umjetničkog i graditeljskog nasljeđa koje su nam danas nezaobilazan dokumentacijski izvor informacija o stupnju očuvanosti spomeničke baštine prije Drugoga svjetskog rata, stoga su i nerijetko korištene u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti. Fotografski crno-bijeli otisci ostaju nam i jedinim vizualnim svjedočanstvom o spomenicima koji su u međuvremenu propali ili su oštećeni ili su pak potpuno nestali tijekom prošlih ratnih razaranja, odnosno pretrpjeli znatna oštećenja u nedavnim velikim potresima. Osim u konzervatorskoj praksi, snimke imaju ključnu ulogu u povijesnim i povijesnoumjetničkim istraživanjima te promidžbi kulturno-turističkih sadržaja. Zbirka se kontinuirano nadopunjava i sadržajno osvježava novim snimkama, a postojeće se sukcesivno ažuriraju i dopunjuju novim podacima.

Marko Marulić i Akademija

Opis zbirke

Marko Marulić u Akademijinim izdanjima

Arhiv Galerije SC

Opis zbirke

Dokumentacija o djelovanju Galerije SC u razdoblju od 1966 do 1978 koju je donirao njezin tadašnji voditelj Želimir Koščević

Diplome i povelje

Opis zbirke

Diploma (grčki), svjedodžba o položenom završnom ispitu na sveučilištu ili visokom učilištu ili isprava kojom se svečano priznaje neki uspjeh, zasluga, članstvo. Prvotno naziv kod Grka za dvije povezane pločice na kojima je bio ispisan neki službeni spis. Poslije povelja kojom se pojedincu dodjeljuju neke pogodnosti.

Sadržaj zbirke

Zbirka diploma i povelja Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU sadrži izvorne dokumente: svjedodžbe i diplome o završenom naukovanju, školovanju i postignutim akademskim titulama hrvatskih ljekarnika, liječnika i drugih znanstvenika na području biomedicinskih znanosti; povelje priznanja redovitim i počasnim članovima za zasluge i sudjelovanje u radu stručnih medicinskih i farmaceutskih društava; povelje državnih priznanja i odlikovanja; povelje priznanja za sudjelovanje na stručnim i znanstvenim skupovima, za osvojene nagrade na izložbama i slično. Riječ je o rukopisnoj i tiskanoj građi s vlastoručnim potpisima te otisnutim, apliciranim ili privezanim pečatima. Dokumenti potječu iz vremenskog razdoblja od 18. stoljeća do druge polovine 20. stoljeća, a neki od njih odlikuju se umjetničkim oblikovanjem u stilu bidermajera, historicizma, secesije, ili pak u stilu 1970-ih. Kao osobitu zanimljivost ističemo da zbirka sadrži povelje međunarodnih priznanja uglednom ljekarniku Eugenu Viktoru Felleru za „Elsa-fluid“. Digitalna zbirka diploma i povelja Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU sadrži 216 predmeta.

Croatica 18. st.

Opis zbirke

Zbirka starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 18. st. Pod pojmom Croatica podrazumijeva se: 1. da je autor knjige ili bilo kojeg dijela knjige (pisac predgovora, prevoditelj itd.) Hrvat; 2. da je knjiga tiskana u Hrvatskoj, u nekoj hrvatskoj tiskari; 3. da je knjiga pisana hrvatskim jezikom i/ili pismom; 4. da je tema knjige vezana uz Hrvatsku

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka sadrži bibliografske zapise starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 18. st. koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.