DIZBI

Opis zbirke

Pravo na naziv akademik imaju redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Za redovitog člana može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općenito priznati. Prijedlog za izbor članova mogu dati razredi Akademije, znanstvenonastavna vijeća sveučilišta, fakulteta i umjetničkih akademija, te vijeća znanstvenih ustanova. Članstvo u Akademiji je doživotno, a članovi se biraju tajnim glasovanjem svake druge godine na skupštini Akademije.

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka sadrži zapise osoba koje nose titulu akademik te poveznice na njihove autorske radove i djela o njima koja se nalaze u skupnom katalogu Akademijinih knjižnica i Digitalnoj zbirci HAZU.

Zbirka kataloga izložaba / Art exhibition catalogues

Opis zbirke

Zbirka kataloga likovnih izložaba koja sadrži oko 22.500 kataloga izložaba održanih u zemlji i inozemstvu u razdoblju od polovice 19. stoljeća do danas, najveća je zbirka Arhiva za likovne umjetnosti te najcjelovitija takva zbirka u Hrvatskoj. Dosadašnjim procesom digitalizacije, započetim 2009., obuhvaćeni su katalozi od 1891. do 1946., s naglaskom na zaokruživanje aktivnosti pojedinih umjetničkih grupa i pojava, kao što su Društvo za umjetnost i umjetni obrt, Hrvatsko društvo umjetnosti, Proljetni salon, Grupa Zemlja, Lada, Klub likovnih umjetnica, Grupa Trojica i sl. Dugogodišnji projekt digitalizacije odvija se uz financijsku potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Inkunabule

Opis zbirke

Inkunabule ili prvotisci su knjige tiskane od izuma Gutenbergovog tiskarskog stroja do kraja 15. st. (1450-1500)

Sadržaj zbirke

Zbirka inkunabula Knjižnice HAZU sadrži 32 fizičke jedinice, odnosno 34 kataložne jedinice (dva djela su privezi). Unutar zbirke osobito se ističu četiri hrvatske inkunabule: 1. Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.); 2. De natura angelica (1499.) Jurja Dragišića; 3. Elegiarum et carminum libri tres (1477.) Jurja Šižgorića i 4. Terencijeve Comoediae (1487.) iz tiskare Andrije Paltašića Kotoranina. • Najstarija inkunabula koju Knjižnica HAZU posjeduje su Opera (Djela) rimskog pjesnika P. Vergilija Marona iz 1468. godine.

Ljekarništvo u grafici

Opis zbirke

U hrvatskim ljekarnama često su bile izložene grafike s motivima ljekarništva, od alegorijskih prikaza i simbola farmacije do interijera starih ljekarni. Dio te ljekarničke baštine čuva se u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije, kao i reklamni crteži iz ostavštine Otta Antoninija.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži grafičku građu iz fundusa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije tematski vezanu za farmaciju. Grafike su nastale u vremenskom rasponu od 17. do 20. stoljeća, a prikazuju alegorije i simbole ljekarništva, interijere starih ljekarni i alkemijskih laboratorija. Njihovi su poznati autori Elias Hainzelmann, Alfred Schweitzer i Peter Johann Nepomuk Geiger, dok za pojedine grafike autori nisu utvrđeni. Dva originalna crteža – reklame za lijek Pyramidon izradio je hrvatski slikar-grafičar Otto Antonini u prvoj polovini 20. stoljeća.

Zbirka starih majstora Strossmayerove galerije

Opis zbirke

Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti jedna je od najvažnijih kulturnih institucija u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj, kako zbog povijesti svojeg nastanka, tradicije i ugleda, tako i zbog fundusa koji predstavlja prvorazrednu nacionalnu umjetničku zbirku. Biskup Strossmayer (1815. – 1905.) − darovanjem vrijedne umjetničke zbirke Akademiji, a potom i inicijativom za gradnju zdanja koje bi istodobno udomilo umjetnine i bilo sjedište Akademije te svesrdnom duhovnom i materijalnom potporom pothvatu − presudno je pridonio utemeljenju Strossmayerove galerije starih majstora HAZU. Otvorena je 9. studenoga 1884. predstavljanjem 256 djela iz biskupove donacije te se permanentno nadograđivala i proširivala kasnijim otkupima i donacijama, od onih Ivana Ružića i markiza de Piennesa do onih Ante Topića Mimare i Zlatka Balokovića. Okosnicu fundusa čini Zbirka starih majstora, koju čine djela talijanskih, španjolskih, nizozemskih, flamanskih i srednjoeuropskih umjetnika od 14. do 19. stoljeća.

Sadržaj zbirke

Zbirka starih majstora Strossmayerove galerije uključuje digitalne inačice umjetnina iz istoimene muzejske zbirke. Od cjelokupnog materijala zastupljenog u ovoj digitalnoj zbirci izdvaja se dvjestotinjak umjetničkih predmeta (slika, minijatura, skulptura) koji su bili dio donedavnoga stalnog galerijskoga postava u devet dvorana na drugome katu Akademijine palače. Taj je virtualni izvor, koji se kontinuirano nadograđuje, postao još dragocjeniji nakon što su, uslijed posljedica razornog potresa koji je u ožujku 2020. pogodio Zagreb, umjetnine evakuirane iz oštećenoga izložbenog prostora, a Galerija je do daljnjega zatvorena za posjetitelje.

Ladislav Šaban - Građa o orguljama (lokaliteti)

Opis zbirke

Ostavština Ladislava Šabana je iznimno dragocjena i često korištena građa pohranjena u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe. Čine ju studije, spisi, bilješke, korespondencija, dokumentacijska građa te zbirka fotografija hrvatskih orgulja. Uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske Ladislav Šaban je tijekom 1960-ih i 1970-ih obavljao evidenciju orgulja u Hrvatskoj te je, zajedno sa suradnicima, načinio registar iznimne vrijednosti. Osobito je vrijedna građa o orguljama i orguljarima, raspoređena prema imenima orguljara i prema lokalitetima orgulja.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bilješke o orguljama u Hrvatskoj raspoređene prema lokalitetima orgulja sakupljene iz najrazličitijih izvora i uvida u stanje na terenu.

Arhivski fond Ivan Goran Kovačić

Opis zbirke

Digitalizirano gradivo arhivskog fonda Ivan Goran Kovačić (HR-AHAZU-KN-105) koji se čuva na Odsjeku za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Pomorskopravna zbirka Jadranskog zavoda HAZU

Opis zbirke

Zbirka objedinjuje zapise i cjelovite tekstove koji tematski pripadaju području istraživanja u Jadranskom zavodu: pomorskom pravu, međunarodnom pravu mora, prijevoznom pravu, i drugim srodnim disciplinama.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži naslove knjiga, periodike, analitike (članaka, radova u knjigama) i dokumentacije koje su knjižnično i dokumentacijsko blago u Knjižnici Jadranskog zavoda HAZU.

Zbirka snimki đakovačke katedrale

Opis zbirke

U povodu obilježavanja pedesete godišnjice ustoličenja za biskupa, u Đakovu je 8. rujna 1900. Strossmayeru upriličena proslava kojoj su nazočili i predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (onodobne JAZU). Tom je prigodom Akademija za slavljenika dala izraditi hrvatsko-francusku monografiju Stolna crkva u Djakovu / La cathėdrale de Djakovo. Uređivanje, sadržaj i priprema rukopisa za tisak povjerena je timu stručnjaka predvođenih arhitektom Josipom pl. Vancašem i profesorom Nikolom Mašićem, ravnateljem »akademijske galerije«. Arhitektonske crteže izradio je arhitekt Josip Pospišil, dok je fotografske snimke izveo bečki umjetnički zavod C. Angerer & Göschl. Negativi na staklenim pločama koji su korišteni pri izradi monografije sačuvani su upravo u Strossmayerovoj galeriji.

Sadržaj zbirke

Zbirka uključuje digitalizirane sačuvane fotografske snimke umjetničke opreme i zidnog oslika u đakovačkoj katedrali sv. Petra, koje je izradila renomirana bečka fotografska tvrtka C. Angerer & Göschl. Zbirka je digitalizirana 2017. godine u cilju zaštite njezinih krhkih i lomu sklonih izvornika te za potrebe objavljivanja probranih snimaka u monografskoj publikaciji Umjetničko blago Strossmayerove katedrale u Đakovu, autora Dragana Damjanovića (Đakovo, 2017.).

Projekt digitalizacije korica starih i rijetkih knjiga Knjižnice HAZU

Opis zbirke

Zbirka obuhvaća 11 naslova iz Zbirke stare i rijetke građe Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, tiskanih u 16., 17. i 18. stoljeću. Riječ je o vrijednim djelima iz područja teologije, prava, povijesti i književnosti, koja svjedoče o kulturnom i intelektualnom razvoju srednjoeuropskog prostora. Primjerci iz ove zbirke odabrani su za projekt low light neinvazivne digitalizacije korica, kojom se omogućuje precizno snimanje površinskih detalja i boja uz minimalnu izloženost svjetlu i bez fizičkog opterećenja knjiga. Svaki primjerak donosi i specifične značajke uveza – od jednostavnih pergamentnih i kartonskih do bogato ukrašenih kožnih s reljefnim slijepim tiskom, ukrasnim okvirima i heraldičkim obilježjima.

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka omogućuje pregled digitalnih preslika originalnih primjeraka izrađenih low light neinvazivnom tehnologijom. Preslike su pohranjene u JPEG i TIFF formatima, uz vjernu reprodukciju boje, teksture i trodimenzionalnih detalja uveza. Zbirka obuhvaća 11 odabranih naslova, uključujući misale, teološke i pravne spise, povijesne kronike i klasična djela. Time se istraživačima i široj javnosti omogućuje pristup jedinstvenom kulturnom nasljeđu bez ugrožavanja izvornika, dok digitalna dokumentacija pruža temelj za buduća istraživanja.

RAD

Opis zbirke

RAD JAZU/HAZU je najstarija, najsveobuhvatnija i najčitanija Akademijina serijska publikacija. U njemu su zastupljena mnoga znanstvena i umjetnička područja i objavljivali vrsni stručnjaci iz Hrvatske i svijeta.

Sadržaj zbirke

Prvi broj Rada je izašao 1867. god., a tijekom 150 godina izaženja objavljeno je preko 550 brojeva, više od 3.500 znanstvenih radova u čijem je nastanku sudjelovalo oko 1.800 autora. U cjelokupnosti je digitaliziran, dostupan, te se može pregledati i preuzeti u Digitalnoj zbirci.

155. godina Knjižnice HAZU

Opis zbirke

Zbirka izrađena u povodu obilježavanja 155. godišnjice djelovanja Knjižnice (1867.-2022.). U ovoj 2022. godini Knjižnica HAZU je u svojim prostorijama priredila prigodnu izložbu i na taj način obilježila 155 godina kontinuiranog djelovanja. Knjižnica HAZU jedna je od najstarijih i najbogatijih knjižnica u Hrvatskoj koja je kroz svoju dugu i bogatu povijest dala značajan doprinos kroz stručnu podršku znanstveno-istraživačkom radu Akademije, a svojim istaknutim upraviteljima i djelatnicima, njihovim profesionalnim radom doprinjela je razvoju knjižničarske struke u Hrvatskoj. U sklopu izložbe dan je kronološki presjek rada Knjižnice kroz povijest, obuhvaćeni su svi ključni i prijelomni momenti u radu Knjižnice, prikazana je njezina izdavačka djelatnost, njezine zbirke među kojima se osobito ističu Zbirka Akademijinih izdanja i Zbirka starih i rijetkih knjiga ...

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka okuplja na jednom mjestu bibliografske jedinice tematski vezane uz povijest Knjižnice HAZU, djelatnike Knjižnice i njihove stručne i znanstvene radove. Zbirka će, između ostaloga, poslužiti kao izvor i polazišna točka u stvaranju istoimene virtualne izložbe.

Ostavština Marte Ehrlich Tompa

Opis zbirke

Prof. dr. sc. Nikola Gavella donirao je 2014. Arhivu za likovne umjetnosti dokumentarno-arhivsku građu vezanu za umjetnički život i rad slikarice Marte Ehrlich Tompa (1910.-1980.), donatorove tete. Donacija je realizirana zahvaljujući angažmanu kustosice Moderne galerije, gđe. Smiljke Domac. Obrađena građa koja se sastoji od fotografija, osobnih dokumenata, bilježnica crteža i skica, kataloga izložaba i korespondencije, pohranjena je u tri arhivske kutije. Marta je rođena u poznatoj graditeljskog obitelji Ehrlich. Njezin djed Herman sagradio je Vilu Ehrlich na Josipovcu (1890.), u kojoj je danas smješten Muzej arhitekture Hrvatske akademije, njezin stric, Hugo Ehrlich bio je vodeći zagrebački arhitekt prve polovice 20. st., a teta Mira Klobučar, akademska slikarica, članica Kluba likovnih umjetnica. Njezina majka Ema rođ. Bazala, bila je učiteljica, čiji je brat Albert bio sveučilišni profesor, filozof i rektor Zagrebačkog sveučilišta, Martin životni i umjetnički partner bio je suprug, akademski slikar Kamilo Tompa.

Stare i rijetke digitalizirane knjige

Opis zbirke

Knjige iz Zbirke starih i rijetkih knjiga Knjižnice HAZU koje uz kataložni zapis imaju i digitalni objekt

Spomenička knjižnica Mirka D. Grmeka ”Povijest znanosti slavenskih naroda”

Opis zbirke

Mirko Dražen Grmek, dopisni član Akademije, darovao je koncem 1999. dio svoje knjižnice i arhiva Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Radi se o knjigama, časopisima, posebnim otiscima i rukopisnim bilješkama najvećim dijelom posvećenim povijesti znanosti, napose bioloških i medicinskih, u Hrvata i u ostalih slavenskih naroda. Ova dragocjena zbirka obuhvaća, uz spomenuto, i darovateljeva djela objavljena u Hrvatskoj i u svijetu posvećena različitim temama, kao i manju zbirku starih i rijetkih knjiga. Knjižnična i dokumentacijska zbirka, koja je po darovateljevoj želji pohranjena u Akademijinoj Knjižnici kao zasebna cjelina pod imenom Spomenička knjižnica Mirka D. Grmeka ”Povijest znanosti slavenskih naroda”, sadrži uz navedeno i dokumentacijsku građu koja se odnosi na ukupni darovateljev rad u vezi s Hrvatskom od 1983. do njegove smrti. Zbirka sadrži: 1. Djela M. D. Grmeka objavljena u Hrvatskoj i diljem svijeta 2. Ostale knjige, separate i serijske publikacije 3. Stare i rijetke knjige i dragocjene rukopise pohranjene u trezoru.

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka za sada sadrži bibliografske zapise knjiga i zbornika, poglavito onih kojima je Grmek autor ili urednik i posebno vrijednih starih i rijetkih knjiga iz donacije

Memorijalna zbirka Anice Jušić

Opis zbirke

Anica Jušić, hrvatska neurologinja (Zagreb, 26. VII. 1926. – Zagreb, 5. XII. 2021.), diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1952. i specijalizirala neurologiju 1960. Od 1956. do umirovljenja 1991. radila je na Neuropsihijatrijskoj (poslije Neurološkoj) klinici Kliničkoga bolničkog centra u Zagrebu, gdje je osnovala i vodila Centar (poslije Zavod) za neuromuskularne bolesti; redovita profesorica zagrebačkoga Medicinskog fakulteta. Unaprijedila je elektromioneurografiju, kojom se prvenstveno bavila. Prva je u Hrvatskoj pokrenula službu palijativne skrbi i zalagala se za osnivanje hospicija. Pri Hrvatskom liječničkom zboru osnovala je 1994. Hrvatsko društvo za hospicij/palijativnu skrb, kojemu je bila predsjednicom do 2009. godine.

Sadržaj zbirke

Memorijalna zbirka Anice Jušić sadrži 29 diploma i povelja koje svjedoče o njezinim akademskim titulama i priznanjima dobivenim za klinički, znanstveni i nastavni rad na području neurologije, kao i za doprinos razvoju hospicijskog pokreta i palijativne skrbi u Hrvatskoj. Anica Jušić je ovu biografsku građu darovala Hrvatskom muzeju medicine i farmacije HAZU 2021. godine. U okviru nakladničkog niza Rasprave i građa za povijest znanosti HAZU (knjiga 13, Razred za medicinske znanosti, sv. 9) 2015. godine objavljena je knjiga Dva života Anice Jušić: razvoj neurologije i hospicijskog pokreta u Hrvatskoj tijekom druge polovine 20. stoljeća. https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=iiif.v.a&id=183258

Zbirka rara Odsjeka za povijest hrvatske glazbe

Hrvatski latinisti

Opis zbirke

Hrvatski latinisti (Croatiae scriptores Latini recentioris aetatis ) su autori, rodom Hrvati ili djelovanjem povezani s povijesnim prostorima Hrvatske, koji su svoja djela pisali na latinskom jeziku. U širem smislu, obuhvaćena su i sva anonimna djela pisana latinskim jezikom, a tiču se Hrvatske, bilo da su tiskana u nekoj hrvatskoj tiskari ili se tematikom odnose na Hrvatsku. Dodatni kriterij je vremenski period u kojem su djela objavljena, a to je od 15. st. do 1850. godine.

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka Hrvatski latinisti sadrži bibliografske zapise iz fonda Knjižnice HAZU. Sadrži djela hrvatskih latinista objavljena bilo kao samostalne publikacije bilo u okviru antologija, zbirki, zbornika i sl. Obuhvaćeni su i paratekstualni dijelovi odnosno manji radovi dodani uz glavne radove (predgovori, pogovori, posvete, posvetne pjesme, prigodnice i dr. na latinskom jeziku). U kreiranju fonda hrvatskih latinista u Knjižnici HAZU rukovodilo se najvećim djelom tiskanom bibliografijom Šime Jurića Iugoslaviae scriptores Latini recentioris aetatis (1968.-1982.), ali i svim relevantnim dostupnim i recentnim izvorima. U samim zapisima se u napomeni navodi bibliografski izvor i redni broj gdje je bibliografska jedinica evidentirana (npr. Navedeno u: Jurić 644). • Zbirka se kontinuirano nadopunjuje bibliografskim jedinicama usporedo s revizijom starih zapisa de visu, tako da se još ne zna točan broj jedinica koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ovi zapisi će, nakon završetka konverzije i revizije starih zapisa, poslužiti za tiskanje monografije Hrvatski latinisti u Knjižnici HAZU. Također, s vremenom će biti uključena i digitalizirana djela izvornika

Portreti hrvatskih ljekarnika

Opis zbirke

U Hrvatskom muzeju medicine i farmacije čuva se zbirka portreta hrvatskih ljekarnika. Ova vrijedna muzejska građa potječe iz farmaceutsko-historijske zbirke osnovane u Zagrebu 1937. godine, koja je kasnije prerasla u zbirku Instituta za povijest farmacije, odnosno tzv. „Farmaceutski muzej“. Institut je 1951. godine osnovao Hrvoje Tartalja, prvi profesionalni povjesničar farmacije u Hrvatskoj, koji je uspio prikupiti značajnu količinu povijesne građe iz hrvatskih ljekarni, a zbirku je koristio u nastavi iz povijesti farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Kako je Institut za povijest farmacije šezdesetih godina prošlog stoljeća integriran u Odsjek za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Odsjek je vodio brigu o zbirci sve do osnutka Muzeja 2014. godine.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži devet portreta hrvatskih ljekarnika koji su u određenim razdobljima bili predstojnici Hrvatskoga ljekarničkog zbora: Anton Ernest Katkić, vlasnik Kaptolske ljekarne sv. Marije, Josip Grahovac i Slavko Zimmermann, vlasnici ljekarne Svetom Duhu u Ilici 12, Otto Löschner, vlasnik ljekarne K angjelu u zgradi Ljekarničkog doma, danas Masarykova 2, Žiga Ključec, vlasnik gornjogradske ljekarne K crnom orlu (sve u Zagrebu) i Dragutin Jelinek, vlasnik ljekarne K svetoj Mariji u Delnicama. Sve navedene portrete, uključujući i autoportret, naslikao je u razdoblju od 1908. do 1935. godine Hinko Brodjovin (1864. – 1941.), ugledni zagrebački ljekarnik, vlasnik kraljevske ljekarne K Zrinjskomu na uglu Zrinjevca i današnje Tesline ulice u Zagrebu (1894. – 1928.). Od 1895. bio je odbornik, a od 1903. do 1908. godine predstojnik Hrvatsko-slavonskog zemaljskoga ljekarničkog zbora. U slobodno je vrijeme slikao i bavio se kolekcionarstvom. Početkom 20. stoljeća polazio je privatnu slikarsku školu Otona Ivekovića. U zbirci se posebno ističe nedavno otkriveni Portret ljekarnika Hinka Brodjovina, djelo istaknutoga hrvatskog slikara Milivoja Uzelca.

Fotografska baština Muzeja za povijest zdravstva u Hrvatskoj

Opis zbirke

U vrijeme kada je na čelu Hrvatskoga liječničkog zbora bio Vladimir Ćepulić (1891. – 1964.), Zbor 1935. godine dobiva svoju zgradu Hrvatski liječnički dom pa se intenziviraju njegove akcije vezane uz oživotvorenje Muzeja za povijest zdravstva. Ćepulić je u Liječničkom domu privremeno za Muzej namijenio dvije prostorije, dok se na Medicinskom fakultetu ne osnuje Zavod za povijest medicine u sklopu kojega je kao njegova logična sastavnica trebao biti i Muzej. U poslovima osnutka Muzeja uz Vladimira Ćepulića, tadašnjeg predsjednika Zbora, najaktivniji je bio Stanko Sielski, ravnatelj novoustanovljenog Zavoda za suzbijanje endemijskog sifilisa u Banja Luci, poznavatelj povijesti medicine te istaknuti kolekcionar. Upravni odbor Zbora na svojoj sjednici 10. kolovoza 1942. izabrao ga je za kustosa Muzeja u osnivanju. Nakon što je Muzej otvoren 1944. godine, njegovim upraviteljem je imenovan Lujo Thaller, koji ga je koristio i u nastavi iz povijesti medicine, ponovno uvedenoj 1948. godine kao obavezni kolegij. Značajan dio eksponata toga prvog hrvatskog muzeja medicine činile su fotografije vezane za povijest medicine, komunalnu higijenu i javno zdravstvo. Kako se nije ostvario plan o osnutku Muzeja pri Medicinskom fakultetu, građa Muzeja za povijest zdravstva pohranjena je od 1960-ih u Odsjeku za povijest medicinskih znanosti HAZU.

Sadržaj zbirke

Ova virtualna zbirka sadrži digitaliziranu fotografsku baštinu Muzeja za povijest zdravstva u Hrvatskoj koja je preuzeta od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU za Hrvatski muzej medicine i farmacije 2015. godine. Utemeljitelj prvoga hrvatskog muzeja medicine Vladimir Ćepulić prikupio je u suradnji sa Stankom Sielskim fotografske negative vezane za povijest zdravstva te je dao izraditi fotopovećanja kaširana na karton i priređena za izlaganje u Muzeju. Na samim fotografijama većinom su napisane legende crnim ili bijelim tušem, kao i rukopisom na poleđini. Zbirka sadrži nekoliko tematskih skupina vezanih za povijest zdravstva: stambena bijeda u Zagrebu 1924.; zgrade zdravstvenih ustanova; zdravstveno prosvjećivanje; stambeni i higijenski uvjeti u hrvatskim selima; sanitarna tehnika; asanacija turopoljskog sela Mraclina; spomenci javnog zdravstva u Dalmaciji; stara groblja; umjetnička djela koja prikazuju svetce zaštitnike zdravlja; stambeni i higijenski uvjeti u Bosni; narodna medicina u Bosni.

Digitalizirana građa Knjižnice Strossmayerove galerije

Flaciana

Opis zbirke

Zbirka Flaciana čini podzbirku unutar zbirke Croatica (hrvatske knjige) i sadrži knjige odnosno djela Matije Vlačića Ilirika (lat. Matthias Flacius Illyricus; 1520.-1575.), protestantskog pisca porijeklom iz Labina u Istri. Vlačićeva djela, pisana na latinskom i njemačkom jeziku, neprocijenjiv su izvor za proučavanje razvoja i stvaranja protestantske teološke misli i dogmatike. Svoja djela dao je tiskati uglavnom u Njemačkoj, gdje je i djelovao u protestantskim tiskarama u Magdeburgu, Augsburgu, Jeni. Vlačić je bio crkveni povjesničar, profesor teologije, filozofije i hebrejskog jezika u Jeni, Regensburgu, Antwerpenu, Strasbourgu i dr.; vjerski polemičar, snažan protivnik Rima i papinstva, pristaša ekstremnog luteranstva nazvanog po njemu "flacijanizam"; služio se pseudonimom Christian Lauterwar.

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka Flaciana okuplja bibliografske zapise knjiga odnosno djela Matije Vlačića Ilirika koje se nalaze u zaštićenom fondu Knjižnice HAZU. Zbirka broji 69 kataložnih jedinica 16. st. i 4 iz 17. st. U zbirku su uključena i sva ona djela koja su na bilo koji način povezana s Vlačićem, djela kojima je on samo autor predgovora, djela koja je napisao zajedno s drugim osobama itd. Napisao je vrlo mnogo knjiga (oko dvije stotine), većinom teoloških i filozofskih te polemičkih spisa, a najvažnija njegova djela koja se čuvaju u fondu knjižnice su: "Catalogus testium veritatis" (Katalog svjedoka istine), "Clavis Scripturae Sacrae" (Ključ Svetoga Pisma) koja je postala temeljna knjiga protestantske biblijske znanosti i hermeneutike i tzv. "Magdeburške centurije" - golem projekt kojeg je pokrenuo zajedno s drugim suradnicima, a koje daju vrlo temeljit, opširan i kritički prikaz crkvene povijesti s gledišta protiv papinstva i rimskog primata. Također, uz same izvornike, u zbirku je uključena i sekundarna literatura o M. Vlačiću Iliriku - knjige i članci kojima je on predmetnica.

Ladislav Šaban - Građa o orguljama (graditelji)

Opis zbirke

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bilješke o orguljama u Hrvatskoj raspoređene prema imenima graditelja orgulja sakupljene iz najrazličitijih izvora i uvida u stanje na terenu.

Umjetnost na razglednicama

Opis zbirke

U zbirkama Arhiva za likovne umjetnosti čuvaju se mnogobrojne razglednice u boji različitih izdavača s reprodukcijama djela ključnih protagonista hrvatske likovne scene. Umjetnici su često prezentirani manje poznatim radovima, što može dodatno doprinijeti istraživanjima pojedinačnih opusa.

Sadržaj zbirke

razglednice različitih izdavača iz Zbirke ostavština, Zbirke dokumentacije umjetnika i Zbirke korespondencije Arhiva za likovne umjetnosti

Marulić

Opis zbirke

Marko Marulić u tekstovima koja nisu u Akademijinoj nakladi

Hemeroteka Strossmayerove galerije

Opis zbirke

»Hemeroteka (grč. ἡμέρα: dan + -teka), zbirka novina i časopisa; zbirka izrezaka iz tekućih novina, časopisa ili koje druge tiskane građe, o određenim, unaprijed utvrđenim temama ili predmetima, obično složena prema abecednom ili kronološkom slijedu natuknica. Koristi se u knjižnicama ili drugim informacijskim ustanovama kao brz izvor informacija i za dopunu podataka, osobito o aktualnim temama i događajima.« (Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021., https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=24926)

Sadržaj zbirke

Zbirka Hemeroteka Strossmayerove galerije okuplja odabrane digitalizirane izvornike iz istoimenoga muzejskog dokumentacijskog fonda. Mahom je to periodična građa: članci iz starih dnevnih glasila (Pozor, Obzor, Narodne novine), časopisi (Vienac, Prosvjeta, Viesti inžinira i arhitekta, Rad i Ljetopis JAZU, Savremenik) te ostale tiskane objave. S 56 trenutno zastupljenih bibliografskih jedinica, kronološki nanizanih od najranije zabilježenog Pozorova članka »Strossmayer Mecenas« iz 1866. pa do priloga kojim se 1935. godine obilježava Galerijina pedesetogodišnjica rada, cjelina ponajviše tematizira utemeljiteljsku povijest Galerije, usko povezanu sa životom i djelovanjem donatora Strossmayera. Slijedom zadanog formata zbirka će se permanentno osvježavati novim povijesnim svjedočanstvima o događajima koji su obilježili djelatnost Strossmayerove Pinakoteke sve do današnjih dana.

Izdanja Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Glagolitica

Opis zbirke

Zbirka tiskanih glagoljskih knjiga od 1483.-1905.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bibliografske zapise tiskanih glagoljskih knjiga koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU - i izvornika i faksimila. Najstarija glagoljska knjiga je hrvatski prvotisak Misal po zakonu Rimskoga dvora iz 1483. god., a najnovija je faksimil posljednje tiskane glagoljske knjige tzv. Parčićev Misal iz 1905. god. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Virtualna zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.

Periodika : kulturno dobro (17** -1850)

Opis zbirke

Zbirka obuhvaća periodičke publikacije tiskane do konca 1850. godine koje po definiciji Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/2019) i Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/1999) imaju status kulturnog dobra

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži hrvatske i strane periodičke publikacije: novine, časopise, kalendare, godišnjake, almanahe tiskane do konca 1850. godine koje se nalaze se u fondu Knjižnice HAZU te ostale periodičke publikacije koje su zbog svoje rijetkosti i značaja uvrštene u zbirku

Javnozdravstveni plakati

Opis zbirke

Javnozdravstveni plakati koriste se u Hrvatskoj posljednjih stotinjak godina kao promidžbeno sredstvo u akcijama zdravstvenog prosvjećivanja građana, a osobito u borbi protiv zaraznih bolesti. U javnozdravstvenoj ideologiji Andrije Štampara koja u hrvatskom zdravstvu dominira od dvadesetih godina 20. stoljeća bolest se doživljava kroz metaforu prijeteće opasnosti – kao neprijatelja koji provodi društvenu i tjelesnu invaziju, protiv kojega se treba boriti cjelokupno društvo. Uvodi se kategorija socijalne bolesti pa pojedinačne bitke protiv bolesti postupno zamjenjuje masovna ideološka mobilizacija, čija je kampanja usmjerena prema spašavanju odnosno liječenju čitavog društva. Takav je organicistički pristup društvu potaknuo liječnike koji su dotada djelovali isključivo u kliničkoj sferi da postanu aktivni sudionici javnozdravstvenih akcija i zdravstveni prosvjetitelji. Premda već otvaranjem Instituta za socijalnu medicinu u Zagrebu 1924. godine zdravstveno prosvjećivanje postaje čvrsto institucionaliziranom djelatnošću, tek osnivanjem Škole narodnog zdravlja u Zagrebu 1926. godine ovaj segment zaštite zdravlja dobiva svoj potpuni uzlet. Škola narodnog zdravlja, naime, postaje glavnim koordinatorom sveukupnog zdravstveno-prosvjetnog rada pokretanjem izrade filmova i plakata kao i drugog promidžbenog materijala. Uz Antituberkulozni dispanzer koji je vodio Vladimir Ćepulić, u borbi protiv tuberkuloze vrlo važnu ulogu odigralo je Društvo za suzbijanje tuberkuloze u Zagrebu, osnovano također pod njegovim vodstvom 1928. godine s ciljem da upućuje javnost kako će se očuvati od tuberkuloze i da je pridobije za moralnu i materijalnu potporu kod izgrađivanja antituberkulozne organizacije. Društvo je to nastojalo postići svim sredstvima trajne propagande, a osobito priređivanjem "Dana borbe protiv tuberkuloze" svake godine. Opširnije u publikaciji: Fatović-Ferenčić, Stella; Hofgräff, Darija. Od države do javnosti: Tuberkuloza u fondovima Hrvatskog državnog arhiva i Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2014. (monografski katalog izložbe) https://www.bib.irb.hr/695137

Sadržaj zbirke

U ovoj virtualnoj zbirci predstavljeni su javnozdravstveni plakati koje je Hrvatski muzej medicine i farmacije nakon svog osnutka preuzeo od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Sačuvani su kao dio dokumentarne građe iz zbirke Vladimira Ćepulića, najaktivnijeg sudionika borbe protiv tuberkuloze u Zagrebu. Zbirka sadrži plakate Škole narodnog zdravlja, Antituberkuloznog dispanzera, Društva za suzbijanje tuberkuloze i Kluba medicinara, izdane u Zagrebu između 1926. i 1937. godine. Plakati Škole narodnog zdravlja odlikuju se jasnom i snažnom vizualnom porukom u kojoj slika dominira u odnosu na tekst (primjerice: "Ne idi k zaraznim bolesnicima"; "Kad kašlješ, maramicu pred usta!" itd.). Antituberkulozni dispanzer na svojim plakatima koristi kombinacije nekoliko slika popraćenih tekstualnim porukama koje upozoravaju na opasnost od loših higijenskih navika ("Tuberkulozom se možeš zaraziti i ovako") ili pak ukazuju na prednosti boravka na svježem zraku ("Dajte djeci zraka i sunca"). Plakati Društva za suzbijanje tuberkuloze donose programe događanja u okviru Dana borbe protiv tuberkuloze te sadrže samo tekst, često s velikim crvenim križem u podlozi, dok Klub medicinara tekstualnim plakatom iz 1930. godine oglašava predavanje Vladimira Ćepulića na temu "Intelektualna zvanja u borbi protiv tuberkuloze".