DIZBI

Donacija iz obiteljske knjižnice akademika Nenada Trinajstića

Opis zbirke

Nakon smrti akademika Nenada Trinajstića (1963. – 2021.), hrvatskog najcitiranijeg kemičara (objavio preko 550 znanstvenih radova, više stotina preglednih i stručnih radova te 14 knjiga), supruga Judita darovala je Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti knjižnu građu koja je obrađena i u cjelini pohranjena u Knjižnici HAZU (sign. NT-1 do NT-79). Darovane knjige obilježene su ex librisom Donacija iz obiteljske knjižnice akademika Nenada Trinajstića.

Sadržaj zbirke

Zbirka obuhvaća 51 svezak uvezanih fotokopija akademikovih radova objavljenih od 1965. do 2012. godine, 14 njegovih autorskih monografija, 16 monografija u kojima su objavljeni njegovi radovi, uvezen diplomski, magistarski i doktorski rad te poseban broj časopisa Croatica Chemica Acta (2004) njemu posvećen.

Ostavština Kršnjavi

Opis zbirke

Osobni fond Izidora i Štefe Kršnjavi obuhvaća osobnu, službenu i biobibliografsku dokumentaciju - isprave, dekrete, osobne dokumente, korespondenciju, osobne fotografije, bilježnice s predavanjima, crtaće blokove, članke, koja otvara mogućnost pogleda na školovanje, društveno i umjetničko djelovanje, kao i na mnoge privatne aspekte njihovog života.

Sadržaj zbirke

fotografije iz albuma Izidora Kršnjavog

Schneiderov fotografijski arhiv

Opis zbirke

Schneiderov fotografijski arhiv referentno je mjesto na polju zaštite i očuvanja hrvatske kulturne baštine. Strossmayerova galerija starih majstora HAZU skrbi o fotodokumentacijskoj cjelini koja uključuje više od dvije i pol tisuće negativa raznih formata na staklenim pločama i filmu koji su nastali u okviru opsežne kampanje popisivanja, proučavanja i fotografiranja hrvatskoga slikarskog, kiparskog i graditeljskog nasljeđa, koju je organizirano i sustavno provodio akademik Artur Schneider (1879. − 1946.), tadašnji upravitelj Akademijine Galerije, uz stručnu i operativnu podršku fotografa Stanislawa Novoryte, Ljudevita i Đure Griesbacha te povjesničara umjetnosti Željka Jiroušeka. Zahtjevan terenski rad identificiranja umjetničkih objekata odvijao se na dvjestotinjak lokaliteta na prostoru istočne jadranske obale (Hrvatsko primorje, Dalmacija) te u dijelu kontinentalne Hrvatske.

Sadržaj zbirke

Zbirka prezentira odabrane fotografske snimke pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara nacionalnog umjetničkog i graditeljskog nasljeđa koje su nam danas nezaobilazan dokumentacijski izvor informacija o stupnju očuvanosti spomeničke baštine prije Drugoga svjetskog rata, stoga su i nerijetko korištene u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti. Fotografski crno-bijeli otisci ostaju nam i jedinim vizualnim svjedočanstvom o spomenicima koji su u međuvremenu propali ili su oštećeni ili su pak potpuno nestali tijekom prošlih ratnih razaranja, odnosno pretrpjeli znatna oštećenja u nedavnim velikim potresima. Osim u konzervatorskoj praksi, snimke imaju ključnu ulogu u povijesnim i povijesnoumjetničkim istraživanjima te promidžbi kulturno-turističkih sadržaja. Zbirka se kontinuirano nadopunjava i sadržajno osvježava novim snimkama, a postojeće se sukcesivno ažuriraju i dopunjuju novim podacima.

Marko Marulić i Akademija

Opis zbirke

Marko Marulić u Akademijinim izdanjima

Ljetopis

Opis zbirke

Od godine 1877. Akademija objavljuje svoju kroniku Ljetopis. U njemu se redovito objavljuju godišnji izvještaji o radu HAZU, biografije i bibliografije novih članova te nekrolozi preminulim članovima.

Sadržaj zbirke

Jedna od prvih digitalizirani zbirki (nakon Rada), sa preko 120 knjiga koje su u potpunosti dostupne u Digitalnoj zbirci HAZU.

Kajkaviana

Opis zbirke

Zbirka kajkavske pisane baštine

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka sadrži bibliografske zapise tiskanih djela napisanih na kajkavskome dijalektu i kajkavskome književnom jeziku koja se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.

Fotografska baština ORL klinike u Zagrebu

Opis zbirke

Priča o ORL klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu, njezinom razvoju i kontinuitetu donedavno je bila ispričana na više načina, no ne i na temelju njezine bogate sačuvane materijalne baštine. Stoga su sudionici obilježavanja 100. obljetnice ORL klinike smatrali važnim istaknuti da su upravo predstavnici ove struke imali izraziti senzibilitet za stvaranje zbirki, njihovo održavanje i dokumentiranje. Nastala je tako dragocjena baština za čije su stvaranje osobito zaslužni Dragutin Mašek i Ante Šercer, a za čije je daljnje čuvanje zaslužan niz otorinolaringologa, među kojima osobito ističemo Željka Poljaka i Ranka Mladinu. Zbog bogatstva i cjelovitosti svjedočanstva o radu ORL klinike velik dio ove građe uvršten je u scenarij budućega stalnog postava Hrvatskog muzeja medicine i farmacije. U tom kontekstu fotografska baština ORL klinike bit će nositelj triju funkcija muzejske prezentacije: memorijalne, muzealne i informacijske. Sačuvani fotoalbumi iz 1941. i iz razdoblja nakon 1954. godine imaju naglašen uspomenski karakter (sjećanje na uređenje i organizaciju ORL klinike u Zagrebu prije i poslije Drugoga svjetskog rata) i muzealnu vrijednost (svjedočanstvo o nekoj drugoj stvarnosti koja više u tom obliku ne postoji, a koja se može uvijek iznova rekonstruirati i interpretirati) te predstavljaju značajan izvor informacija za istraživače.

Sadržaj zbirke

Ova virtualna zbirka sadrži dva digitalizirana fotoalbuma i 26 pojedinačnih fotografija, fotografsku baštinu ORL klinike na Šalati koja je preuzeta od Medicinskog fakulteta u Zagrebu za Hrvatski muzej medicine i farmacije 2016. godine. Reprezentativno opremljen fotoalbum iz 1941. godine izradio je fotografski studio Donegani prema narudžbi tadašnjeg predstojnika Klinike Ante Šercera, a sadrži 25 fotografija tada novouređene i suvremeno opremljene ORL klinike na Šalati. Skromnije izrađen fotoalbum nepoznatog autora koji je nastao nakon 1954. godine sadrži 53 fotografije koje prikazuju zgradu i prostorije ORL klinike na Šalati te zgradu i prostorije Audiološkog centra u Draškovićevoj ulici u Zagrebu. Među pojedinačnim fotografijama ističu se one iz vremena predstojnika Dragutina Mašeka koje su snimljene 1920-ih godina u tadašnjem prostoru ORL klinike u Draškovićevoj ul. 17 u Zagrebu. Opširnije u članku objavljenom u Liječničkom vjesniku 2021.: Fatović-Ferenčić S, Brkić Midžić S. Vizualna memorija struke – pogled na fotoalbume otorinolaringološke klinike sačuvane u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Liječnički vjesnik. 2021;143(7-8):310-318. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/261927

Katalozi Zagrebačkog salona

Opis zbirke

Najznačajnija i najdugovječnija likovna manifestacija vezana uz Zagreb, jest Zagrebački salon, osnovan 1965. odlukom Skupštine grada Zagreba, na inicijativu ULUH-a. Zamišljen kao godišnja prezentacija najboljih recentnih ostvarenja hrvatskih likovnih umjetnika, u svojih je 50-ak godina postao neupitnom kulturnom činjenicom. Ideju o prezentaciji rezultata rada s različitih likovnih područja Salon je kroz godine koncepcijski mijenjao i prilagođavao, prateći suvremena umjetnička htijenja i prakse. Salon je, osobito u 70-im i 80-im godinama 20.st., poslužio i kao platforma za likovno urbanističko opremanje gradskih prostora, realiziranih kroz sekciju Prijedlog. Takav primjer jedinstvene suradnje umjetnika i Grada predstavlja današnjim istraživačima izuzetno zanimljiv model, kojeg je moguće rekonstruirati upravo iz kataloga tadašnjih Salona. Od 1975. godine Salon se ponovno priklanja primarnoj koncepciji pojedinačnog predstavljanja umjetničkih disciplina, te se od tada godišnje odvojeno prezentiraju recentni radovi likovnih umjetnika, arhitekata, dizajnera i primijenjenih umjetnika. Ovaj se trogodišnji ritam izmjenjivanja održao sve do danas. Projekt digitalizacije kataloga izložaba Zagrebačkog salona, održanih od 1965. do 1990., uključuje 35 kataloga (pojedine je Salone pratilo više kataloga), ukupno 3785 stranica. Digitalizacija kataloga realizirana je 2022. godine putem projekta e-Kultura Ministarstva kulture i medija RH.

Sadržaj zbirke

katalozi izložaba Zagrebačkog salona 1965. do 1990. godine

Vladimir-Đuro Degan - Zbirka knjiga i članaka

Opis zbirke

Cilj ove zbirke je prikazati obiman opus professora emeritusa Vladimira Đure Degana, bivšeg voditelja Jadranskog zavoda HAZU i člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Autor je dosad objavio više od 15 knjiga kod domaćih i inozemnih izdavača te oko 200 znanstvenih članaka na engleskom, francuskom i hrvatskom jeziku iz područja međunarodnog prava. Neki od inozemnih izdavača su iz Nizozemske, Kine, Italije, Španjolske, Francuske, Slovenije, BiH. Namjera je ove zbirke dati pregled što više radova no pritom se mora voditi briga o autorskim i srodnim pravima pa neka izdanja neće biti moguće vidjeti u cjelini teksta.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži naslovnice knjiga, s uputom na adresu knjižnice za potpune tekstove; zatim tekstove znanstvenih i stručnih radova na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku.

Zbirka gradišćanskohrvatske pisane baštine

Opis zbirke

Dopisni član HAZU prof. dr. sc. Nikola Benčić, jedan od najboljih poznavatelja gradišćanskohrvatske književnosti, darovao je Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u više navrata od 2001. do 2003. te 2007. i 2009. godine vrlo vrijednu zbirku hrvatske literature iz Gradišća koju je brižno i smisleno sakupljao dugi niz godina živeći i radeći u Gradišću. S obzirom na činjenicu da ta zbirka, uz novije knjige, sadrži i niz starih i rijetkih naslova objavljenih tijekom 19. i 20. stoljeća, kao i rukopisne knjige s dragocjenim ekslibrisima, donesena je odluka da se ona obradi i sačuva na okupu u posebnoj zbirci.

Sadržaj zbirke

Zbirka danas broji ukupno 357 bibliografskih jedinica, unutar kojih se nalazi 7 periodičkih publikacija, jedne novine i 5 članaka u časopisima. Od toga je dr. sc. Nikola Benčić darovao 295 knjiga. Ostale knjige i časopise je Knjižnica pribavila bilo razmjenom s institucijama u Gradišću bilo kupnjom ili darom, a neke knjige su se već nalazile u fondu od samog osnutka. Zbirka, uz novije knjige, sadrži i niz starih i rijetkih naslova, objavljenih tijekom 19. i 20. stoljeća i sadrži vrijednu građu koja predstavlja kroniku društvenog, kulturnog i vjerskog života i nasljeđa Hrvata u Gradišću.

Spomenička zbirka Nade Klaić

Opis zbirke

Obitelj Nade Klaić poklonila je dio njene knjižne ostavštine Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti sa željom da bude u Akademijinoj Knjižnici pohranjena kao zasebna cjelina pod njenim imenom. Radi se o 165 jedinica građe, najvećim dijelom o povijesnim knjigama, časopisima i posebnim otiscima.

Medicinski crteži

Opis zbirke

Medicinski crteži ubrajaju se u primijenjene crteže koji se stoljećima koriste u brojnim znanostima. Gotovo tijekom čitavoga 19. i 20. stoljeća mnogobrojni udžbenici sadržavali su ilustracije koje su izrađivali vrsni crtači. Podjednako u prirodnim kao i u društvenim te humanističkim znanostima crtež je bio iznimno značajno edukativno sredstvo. U Hrvatskoj je 1998. godine u zborniku Crtež u znanosti ukazano na važnost takve vrste crteža, no nakon toga je primijenjeni crtež, potisnut novim tehnologijama, ponovno potonuo u zaborav.

Sadržaj zbirke

Hrvatski muzej medicine i farmacije preuzeo je 2016. godine od Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Otorinolaringološku zbirku („Muzej“) koju je utemeljio prof. dr. Ante Šercer, a koja je sačuvana u prostoru bivše ORL klinike na Šalati zahvaljujući zalaganju dvojice istaknutih otorinolaringologa – prof. dr. sc. Željka Poljaka i prof. dr. sc. Ranka Mladine. Medicinski crteži čine značajan dio vrijedne znanstvene i nastavne baštine Otorinolaringološke zbirke. Većinom su to izvorna djela liječnika ili profesionalnih crtača – umjetnika, izrađena u prvoj polovini 20. stoljeća i korištena kao nastavna pomagala u nastavi otorinolaringologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu od 1920-ih godina nadalje, sve do uvođenja modernijih metoda prezentacije. Izrađeni su tehnikom tuša i akvarela na debljem papiru velikog formata i opremljeni za vješanje na zid. Digitalna zbirka sadrži 86 izvornih crteža i 6 tiskanih plakata, ukupno 92 predmeta.

Naličje grada prije 100 godina

Opis zbirke

Sačuvane zbirke fotografija iz ostavštine liječnika Vladimira Ćepulića (1891. – 1964.), jednog od predsjednika Hrvatskoga liječničkog zbora (1935. – 1945.) i Luje Thallera (1891. – 1949.), začetnika hrvatske medicinske historiografije, prikazuju osobit pogled na zagrebačku stambenu bijedu optikom socijalne patologije s naglaskom na tuberkulozu u prvim dekadama 20. stoljeća. Fotografije neutvrđenih autora nastale su na poticaj Vladimira Ćepulića i Luje Thallera sa svrhom oblikovanja svojevrsne potvrde propitivanju organske podloge društva u prvoj polovini 20. stoljeća. Pritom su u sklopu zdravstveno-prosvjetiteljskih kampanja pridonosile utemeljenju novog sustava vrijednosti unutar medicine i društva. Navedene zbirke koja sadrže ukupno 132 fotografije danas se nalaze u Hrvatskome muzeju medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a značajne su kao do sada nezapaženi segment socijalne fotografije u Hrvatskoj te muzeološka vrijednost kao akvizicije prvog Muzeja za povijest zdravstva koji je osnovan 1944. u Zagrebu pri Hrvatskome liječničkom zboru.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži 54 crno-bijele fotografije iz ciklusa pod skupnim nazivom Zagreb 1924. – loši stanovi s pečatom zbirke dr. Vladimira Ćepulića i tragovima lijepljenja na poleđini (vjerojatno su sve bile izložene na izložbi Grupe Zemlja u Zagrebu 1932.), 20 fotopovećanja kaširanih na karton i priređenih za izlaganje u Muzeju za povijest zdravstva, HLZ, 1944., skupni naziv: Stambena bijeda u Zagrebu 1924., i 58 crno-bijelih fotografija pod nazivom Zbirka slika dra Thallera o stambenim prilikama u Zagrebu oko god. 1920.

Crtaće bilježnice hrvatskih likovnih umjetnika

Opis zbirke

U Arhivu za likovne umjetnosti unutar umjetničkih ostavština čuvaju se mnogobrojne crtaće bilježnice, vrijedni dokumenti razvoja umjetničkih ideja pojedinog autora.

Diplome i povelje

Opis zbirke

Diploma (grčki), svjedodžba o položenom završnom ispitu na sveučilištu ili visokom učilištu ili isprava kojom se svečano priznaje neki uspjeh, zasluga, članstvo. Prvotno naziv kod Grka za dvije povezane pločice na kojima je bio ispisan neki službeni spis. Poslije povelja kojom se pojedincu dodjeljuju neke pogodnosti.

Sadržaj zbirke

Zbirka diploma i povelja Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU sadrži izvorne dokumente: svjedodžbe i diplome o završenom naukovanju, školovanju i postignutim akademskim titulama hrvatskih ljekarnika, liječnika i drugih znanstvenika na području biomedicinskih znanosti; povelje priznanja redovitim i počasnim članovima za zasluge i sudjelovanje u radu stručnih medicinskih i farmaceutskih društava; povelje državnih priznanja i odlikovanja; povelje priznanja za sudjelovanje na stručnim i znanstvenim skupovima, za osvojene nagrade na izložbama i slično. Riječ je o rukopisnoj i tiskanoj građi s vlastoručnim potpisima te otisnutim, apliciranim ili privezanim pečatima. Dokumenti potječu iz vremenskog razdoblja od 18. stoljeća do druge polovine 20. stoljeća, a neki od njih odlikuju se umjetničkim oblikovanjem u stilu bidermajera, historicizma, secesije, ili pak u stilu 1970-ih. Kao osobitu zanimljivost ističemo da zbirka sadrži povelje međunarodnih priznanja uglednom ljekarniku Eugenu Viktoru Felleru za „Elsa-fluid“. Digitalna zbirka diploma i povelja Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU sadrži 216 predmeta.

Croatica 17. st.

Opis zbirke

Zbirka starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 17. st. Pod pojmom Croatica podrazumijeva se: 1. da je autor knjige ili bilo kojeg dijela knjige (pisac predgovora, prevoditelj itd.) Hrvat; 2. da je knjiga tiskana u Hrvatskoj, u nekoj hrvatskoj tiskari; 3. da je knjiga pisana hrvatskim jezikom i/ili pismom; 4. da je tema knjige vezana uz Hrvatsku

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka sadrži bibliografske zapise starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 17. st. koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.

Kulturno dobro : periodika (17** -1850)

Opis zbirke

Zbirka obuhvaća periodičke publikacije tiskane do konca 1850. godine koje po definiciji Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/2019) i Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/1999) imaju status kulturnog dobra

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži hrvatske i strane periodičke publikacije: novine, časopise, kalendare, godišnjake, almanahe tiskane do konca 1850. godine koje se nalaze se u fondu Knjižnice HAZU te ostale periodičke publikacije koje su zbog svoje rijetkosti i značaja uvrštene u zbirku

Memorijalna zbirka Franje Kogoja

Opis zbirke

Franjo (Fran) Kogoj, hrvatski liječnik (Kranjska Gora, 13. X. 1894. – Kranjska Gora, 30. IX. 1983.). Osnivač znanstvene dermatovenerologije u Hrvatskoj. Završivši u Pragu studij medicine (1920.) i specijalizaciju iz dermatovenerologije, habilitirao se za privatnoga docenta u Brnu. Od 1923. djelovao je u Klinici za kožne i spolne bolesti u Zagrebu, kojoj je 1927.–1965. bio predstojnik; redoviti profesor zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta. Uz to je 1955.–1964. bio znanstveni voditelj Dermatovenerološke klinike u Ljubljani te 1967.–1974. ravnatelj Instituta za klinička medicinska istraživanja u Zagrebu. Na njegov je poticaj 1965. osnovan Alergološki centar JAZU u Hvaru. Bavio se proučavanjem alergija, kožne tuberkuloze, keratodermija te problematikom egzema, uveo je novu koncepciju u liječenju sifilisa. Bio je redoviti član JAZU (od 1947.) i njezin dopredsjednik (1958.–1972.). Godine 1962. dobio je Nagradu za životno djelo.

Sadržaj zbirke

Memorijalna građa Franje Kogoja čuva se u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije HAZU koji ju je preuzeo na upravljanje od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti. Ova virtualna zbirka sadrži 47 Kogojevih diploma i povelja i 46 fotoportreta svjetskih dermatologa s njihovim posvetama Franji Kogoju te predstavlja rijedak primjer cjelovitog svjedočanstva o međunarodnoj karijeri i mreži profesionalnih kontakata jednoga hrvatskog liječnika. Hrvatski muzej medicine i farmacije i Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU priredili su 2021. godine izložbu Između pamćenja i povijesti: Kogojeva zbirka fotoportreta i počasnih povelja s dvojezičnim katalogom (hrv./engl.) u suradnji s Katedrom i Klinikom za dermatologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a 2022. godine objavljena je knjiga Salus aegroti suprema lex: uloga Franje Kogoja u razvoju dermatovenerologije u Hrvatskoj u nakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Rasprave i građa za povijest znanosti, knjiga 21, Razred za medicinske znanosti, svezak 11). https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=iiif.v.a&id=2482108

Inventarne knjige Odsjeka za povijest hrvatske glazbe

Croatica 16. st.

Opis zbirke

Zbirka starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 16. st. Pod pojmom Croatica podrazumijeva se: 1. da je autor knjige ili bilo kojeg dijela knjige (pisac predgovora, prevoditelj itd.) Hrvat; 2. da je knjiga tiskana u Hrvatskoj, u nekoj hrvatskoj tiskari; 3. da je knjiga pisana hrvatskim jezikom i/ili pismom; 4. da je tema knjige vezana uz Hrvatsku

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka sadrži bibliografske zapise starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 16. st. koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Također, u zbirku su uvršteni i pretisci hrvatskih knjiga 16. st. u fondu Knjižnice HAZU.

Katalozi Strossmayerove galerije

Sadržaj zbirke

Zbirka Katalozi Strossmayerove galerije trenutno objedinjuje digitalne inačice starih muzejskih kataloga. Riječ je o devet kataloga cjelokupnog fundusa – od prvoga tiskanog, danas raritetnog, izdanja iz 1885. do kataloga novouređenoga postava iz 1947. godine – koji u sadržajnom smislu dokumentiraju status i brojnost elemenata zbirke u određenom povijesnom trenutku te kontinuirano uvećanje zbirnoga fonda priljevom novih akvizicija brojnih donatora Galerije. Oni ujedno precizno evidentiraju promjene u atributivnom određenju pojedinih muzejskih predmeta nastalom na temelju rezultata stručno-znanstvenog rada znanstvenika/muzejskih stručnjaka. Uz spomenute kataloge zbirnoga fonda, u 1939. godini realizira se novi izdavački poduhvat – Talijanske slikarske škole – pod autorskom palicom upravitelja Artura Schneidera, zamišljen kao prvi dio nikad realiziranoga cjelovitog kritičkog kataloga starih majstora zastupljenih u fundusu. Da je vrijednost prezentiranog sadržaja uočena i izvan uskih nacionalnih okvira, svjedoči činjenica da se zbirci pristupa i preko sučelja Getty Research Portala. Trenutno se za objavu priprema nova dionica digitaliziranoga nakladništva Galerije. Slijedom istoga tematskog ključa, uz neizostavne kataloge muzejskog fundusa, vezanih uz razdoblje djelovanja upravitelja Ljube Babića i Vinka Zlamalika (1948. – 1984. godine), sadržajna ponuda zbirke ovaj će se put zamjetno proširiti uvrštavanjem digitaliziranih inačica kataloga/presavitaka (deplijana) povremenih izložbi i muzejskih vodiča.

Bibliografija Foruma

Opis zbirke

Mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Forum, pokrenut je 1961. na poticaj Miroslava Krleže i Marijana Matkovića (glavni urednik do 1985.) te Petra Šegedina. Prvi broj časopisa izlazi 1962. Forum je okupio širok krug istaknutih hrvatskih pisaca. Prvih deset godina na njemu intenzivno surađuje Krleža (objavljena treća knjiga Banketa u Blitvi, Zastave, dijelovi dnevnika i neki članci). Od početka svog izlaženja, Forum pokazuje sklonost za cjelovita književna djela, izvorna i prijevodna. U Forumu se objavljuje izvorna lirika, proza, drama, književna kritika, kao i prijevodi svjetske književnosti, te književne studije, eseji, a ponekad i intervjui. Također, u njemu se mogu pronaći vrlo vrijedne kulturne kronike i komentari, a u novije vrijeme objavljuje i tekuću kritiku.

Sadržaj zbirke

U zbirci se nalazi bibliografija svih radova objavljenih u Forumu od 1962. do 2001. te svi kasniji sadržaji Knjiga (godišta Foruma). Svi radovi ikada objavljeni u časopisu Forum su na ovaj način pregledno okupljeni na jednom mjestu. Zbirka se može pretraživati po tekstu, a digitalizirani popisi su cjelovito dostupni za pregledavanje i preuzimanje.

Reklamne razglednice

Opis zbirke

Razglednica je dopisna poštanska karta sa slikom, fotografijom, crtežom, reklamom i sl. na poleđini. Nakon uvođenja dopisnica, prve razglednice (oslikane dopisnice) započele su se objavljivati u Beču 1870-ih. Kvalitetnija reprodukcijska tehnika i razvoj fotografije pridonijeli su u 20. stoljeću procvatu industrijske proizvodnje razglednica, koje su danas tražene i kao suvenir i kao predmet kolekcionarskih zbirki.

Sadržaj zbirke

U fundusu Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU nalazi se zaokružena serija od 34 reklamne razglednice koje je Pavao Gavranić dizajnirao za tvornicu Kaštel d. d. (preteču Plive) u Zagrebu u razdoblju njenoga intenzivnog razvoja između 1935. i 1940. godine. Zbirka svjedoči o visokim dometima rane hrvatske farmaceutske propagande. Riječ je o reklamama koje su bile namijenjene prvenstveno liječnicima, jer se u to vrijeme farmaceutski proizvodi nisu mogli kupiti bez recepta. Pavao Gavranić (Zagreb, 1905. – 1973.), slikar i grafičar, povjesničar umjetnosti, likovni pedagog, dao je najzapaženiji doprinos na području primijenjene grafike te se smatra jednim od glavnih protagonista razvoja hrvatskoga grafičkog dizajna. Njegov opus u području reklamne grafike jedan je od najvažnijih u modernoj hrvatskoj kulturi.

Aukcijski katalozi iz fonda Knjižnice Strossmayerove galerije

Opis zbirke

Aukcijski katalozi sadrže korisne informacije o vlasnicima umjetnina i umjetničkih zbirki te promjenama smještaja i opisnim značajkama umjetnina. Zbog toga su postupno postali gotovo „obavezna literatura“ u okviru tradicionalnih povijesnoumjetničkih metoda istraživanja, a posebno istraživanja podrijetla umjetnina. Aukcijski katalozi sada su pomoćni alat prilikom utvrđivanja ne samo provenijencije umjetnina nego i sakupljanja komparativne građe i općenitoga vrednovanja umjetničkih djela; oni svjedoče o razvoju ukusa i sklonostima tržišta (i suvremenih sakupljača) u pojedinim stilskim razdobljima te o umjetnicima. U istraživanju provenijencije zbirnoga fonda Strossmayerove galerije starih majstora HAZU, osim aukcijskih kataloga, ključno mjesto zauzimaju katalozi stalnog postava Galerije objavljivani od 1885. do danas. Digitaliziranim inačicama kataloga slobodno se pristupa unutar virtualne zbirke Digitalizirana građa Knjižnice Strossmayerove galerije na adresi https://dizbi.hazu.hr/a/?pc=i&id=2592649.

Sadržaj zbirke

Zbirka okuplja više od stotine, detaljno bibliografski opisanih, prodajnih kataloga u izdanju najstarijih i najpoznatijih aukcijskih kuća, britanskih Christie’s i Sotheby’s, objavljivanih između 1965. i 2018. godine u Londonu, New Yorku, Amsterdamu, Parizu, Rimu i Milanu. Aukcijski katalozi sastavni su dio fonda Knjižnice Strossmayerove galerije starih majstora HAZU i mogu se posuditi ili konzultirati u prostoru privremenog sjedišta Galerije na Strossmayerovu trgu 14, u Zagrebu (kontakt, e-pošta: isamecflaschar@hazu.hr).

Arhiv Galerije SC

Opis zbirke

Dokumentacija o djelovanju Galerije SC u razdoblju od 1966 do 1978 koju je donirao njezin tadašnji voditelj Želimir Koščević

Croatica 18. st.

Opis zbirke

Zbirka starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 18. st. Pod pojmom Croatica podrazumijeva se: 1. da je autor knjige ili bilo kojeg dijela knjige (pisac predgovora, prevoditelj itd.) Hrvat; 2. da je knjiga tiskana u Hrvatskoj, u nekoj hrvatskoj tiskari; 3. da je knjiga pisana hrvatskim jezikom i/ili pismom; 4. da je tema knjige vezana uz Hrvatsku

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka sadrži bibliografske zapise starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 18. st. koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.

Akademijina izdanja

Opis zbirke

Od svog osnutka 1861. g. HAZU počinje s nakladničkom djelatnošću i objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva. Godine 1867. izlazi prvi broj časopisa RAD, a do danas je objavljeno preko 6000 svezaka raznih publikacija iz mnogih znanstvenih područja. Osim časopisa i knjiga u nakladničkim cjelinama, zbirku Akademijinih publikacija čine i pojedinačna izdanja gdje se nalaze veće i manje monografije, zbornici radova sa znanstvenih skupova, brošure i sl. Akademija izdaje i kataloge izložbi svojih muzejsko-galerijskih jedinica. Osnivanjem Digitalne zbirke HAZU 2009. g., najvažnije Akademijine serije su u velikoj mjeri digitalizirane, detaljno analitički obrađene i u potpunosti dostupne u repozitoriju DiZbi.HAZU. Od 2016. godine, Akademijini časopisi dobivaju DOI oznake.

Sadržaj zbirke

Uz naslove s najdužom tradicijom izlaženja Rad i Ljetopis, zbirka sadrži oko 90 naslova Akademijinih časopisa i nakladničkih cjelina koji se od 2016. godine redovito postavljaju u repozitorij. Nekoliko naslova ima digitalizirane sve brojeve, a za ostale su dostupni metapodaci (osnovne informacije u formi kataloga). Planira se kontinuirani nastavak digitalizacije Akademijinih izdanja.

Memorijalna zbirka Sergija Dogana

Opis zbirke

Sergije Dogan, hrvatski neuropsihijatar (Šibenik, 21. VI. 1916. – Počitelj, 17. IV. 1979.). Završivši 1940. studij medicine te nekoliko semestara psihologije u Zagrebu, od 1941. do kraja života djelovao je u Klinici za živčane i duševne bolesti u Zagrebu (od 1971. Klinika za neurologiju), 1967.–1979. njezin predstojnik. Osnivatelj hrvatske kliničke neurofiziologije, prvi uveo elektroencefalografiju kao redovitu dijagnostičku metodu i organizirao izradbu prvih domaćih elektroencefalografa. Bio je redoviti profesor zagrebačkoga Medicinskog fakulteta i izvanredni član JAZU; od 1958. do 1960. bio je predsjednik Zbora liječnika Hrvatske. Memorijalna građa Sergija Dogana čuva se u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije i Odsjeku za povijest medicinskih znanosti HAZU.

Sadržaj zbirke

Ova virtualna zbirka sadrži 32 digitalizirane diplome i povelje Sergija Dogana i dvije diplome Kate Dogan-Librenjak koje su uvrštene u fundus Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU zahvaljujući donaciji njihove kćeri prof. dr. sc. Branke Marinović. Memorijalna građa Sergija Dogana svjedoči o njegovim kliničkim, znanstvenim i nastavnim postignućima te o njegovom doprinosu radu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zbora liječnika Hrvatske (danas HLZ) i Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU). Hrvatski muzej medicine i farmacije i Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU priredili su u suradnji s Hrvatskim liječničkim zborom virtualnu izložbu, e-katalog i tiskanu publikaciju pod naslovom Sergije Dogan: memorijalna građa u zbirkama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2022. – 2023.). https://dogan.hmmf.hazu.hr/

Pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Opis zbirke

Djela koja su izdana potporom Akademije ili su prešla u njenu svojinu; zbornici skupova kojima je Akademija suorganizator ili pokrovitelj

Ragusina

Opis zbirke

Virtualna zbirka Ragusina okuplja bibliografske zapise starih i rijetkih knjiga Dubrovčana i knjiga tiskanih na području nekadašnje Dubrovačke Republike. Dio je šire zbirke Dalmatica.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bibliografske zapise iz fonda Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Najstarija knjiga je djelo De vita et gestis Christi Jakova Bunića, tiskana u Rimu 1526. godine. Posebnu vrijednost imaju knjige 16. st., među kojima su djela Nikole Vitova Gučetića, Dello stato delle republiche secondo la mente di Aristotele (1591), Dialogo della bellezza i Dialogo d'amore (1581), zatim djela hrvatskih latinista poput istaknutog povjesničara Ludovika Crijevića Tuberona De Turcarum origine ... (1590). U zbirci se nalaze vrlo rijetka prva izdanja dubrovačkih pjesnika: Dominka Zlatarića Elektra tragedia, Gliubmir, pripovies pastirska i Gliubav i smart Pirama i Tisbe (1597), Dinka Ranjine Piesni raslike (1563), Andrije Čubranovića Jeđupka (1599), povjesničara Serafina Razzija La storia di Raugia (1595), filozofa Mihe Monaldija Irene, overo della Bellezza (1599). • Iz 17. i 18. st. u zbirci se nalaze rana izdanja Marina Držića, Ivana Gundulića i mnogih drugih znamenitih Dubrovčana. • Virtualna zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.