DIZBI

Aukcijski katalozi iz fonda Knjižnice Strossmayerove galerije

Opis zbirke

Aukcijski katalozi sadrže korisne informacije o vlasnicima umjetnina i umjetničkih zbirki te promjenama smještaja i opisnim značajkama umjetnina. Zbog toga su postupno postali gotovo „obavezna literatura“ u okviru tradicionalnih povijesnoumjetničkih metoda istraživanja, a posebno istraživanja podrijetla umjetnina. Aukcijski katalozi sada su pomoćni alat prilikom utvrđivanja ne samo provenijencije umjetnina nego i sakupljanja komparativne građe i općenitoga vrednovanja umjetničkih djela; oni svjedoče o razvoju ukusa i sklonostima tržišta (i suvremenih sakupljača) u pojedinim stilskim razdobljima te o umjetnicima. U istraživanju provenijencije zbirnoga fonda Strossmayerove galerije starih majstora HAZU, osim aukcijskih kataloga, ključno mjesto zauzimaju katalozi stalnog postava Galerije objavljivani od 1885. do danas. Digitaliziranim inačicama kataloga slobodno se pristupa unutar virtualne zbirke Digitalizirana građa Knjižnice Strossmayerove galerije na adresi https://dizbi.hazu.hr/a/?pc=i&id=2592649.

Sadržaj zbirke

Zbirka okuplja više od stotine, detaljno bibliografski opisanih, prodajnih kataloga u izdanju najstarijih i najpoznatijih aukcijskih kuća, britanskih Christie’s i Sotheby’s, objavljivanih između 1965. i 2018. godine u Londonu, New Yorku, Amsterdamu, Parizu, Rimu i Milanu. Aukcijski katalozi sastavni su dio fonda Knjižnice Strossmayerove galerije starih majstora HAZU i mogu se posuditi ili konzultirati u prostoru privremenog sjedišta Galerije na Strossmayerovu trgu 14, u Zagrebu (kontakt, e-pošta: isamecflaschar@hazu.hr).

Akademijina izdanja

Opis zbirke

Od svog osnutka 1861. g. HAZU počinje s nakladničkom djelatnošću i objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva. Godine 1867. izlazi prvi broj časopisa RAD, a do danas je objavljeno preko 6000 svezaka raznih publikacija iz mnogih znanstvenih područja. Osim časopisa i knjiga u nakladničkim cjelinama, zbirku Akademijinih publikacija čine i pojedinačna izdanja gdje se nalaze veće i manje monografije, zbornici radova sa znanstvenih skupova, brošure i sl. Akademija izdaje i kataloge izložbi svojih muzejsko-galerijskih jedinica. Osnivanjem Digitalne zbirke HAZU 2009. g., najvažnije Akademijine serije su u velikoj mjeri digitalizirane, detaljno analitički obrađene i u potpunosti dostupne u repozitoriju DiZbi.HAZU. Od 2016. godine, Akademijini časopisi dobivaju DOI oznake.

Sadržaj zbirke

Uz naslove s najdužom tradicijom izlaženja Rad i Ljetopis, zbirka sadrži oko 90 naslova Akademijinih časopisa i nakladničkih cjelina koji se od 2016. godine redovito postavljaju u repozitorij. Nekoliko naslova ima digitalizirane sve brojeve, a za ostale su dostupni metapodaci (osnovne informacije u formi kataloga). Planira se kontinuirani nastavak digitalizacije Akademijinih izdanja.

Memorijalna zbirka Sergija Dogana

Opis zbirke

Sergije Dogan, hrvatski neuropsihijatar (Šibenik, 21. VI. 1916. – Počitelj, 17. IV. 1979.). Završivši 1940. studij medicine te nekoliko semestara psihologije u Zagrebu, od 1941. do kraja života djelovao je u Klinici za živčane i duševne bolesti u Zagrebu (od 1971. Klinika za neurologiju), 1967.–1979. njezin predstojnik. Osnivatelj hrvatske kliničke neurofiziologije, prvi uveo elektroencefalografiju kao redovitu dijagnostičku metodu i organizirao izradbu prvih domaćih elektroencefalografa. Bio je redoviti profesor zagrebačkoga Medicinskog fakulteta i izvanredni član JAZU; od 1958. do 1960. bio je predsjednik Zbora liječnika Hrvatske. Memorijalna građa Sergija Dogana čuva se u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije i Odsjeku za povijest medicinskih znanosti HAZU.

Sadržaj zbirke

Ova virtualna zbirka sadrži 32 digitalizirane diplome i povelje Sergija Dogana i dvije diplome Kate Dogan-Librenjak koje su uvrštene u fundus Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU zahvaljujući donaciji njihove kćeri prof. dr. sc. Branke Marinović. Memorijalna građa Sergija Dogana svjedoči o njegovim kliničkim, znanstvenim i nastavnim postignućima te o njegovom doprinosu radu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zbora liječnika Hrvatske (danas HLZ) i Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU). Hrvatski muzej medicine i farmacije i Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU priredili su u suradnji s Hrvatskim liječničkim zborom virtualnu izložbu, e-katalog i tiskanu publikaciju pod naslovom Sergije Dogan: memorijalna građa u zbirkama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2022. – 2023.). https://dogan.hmmf.hazu.hr/

Pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Opis zbirke

Djela koja su izdana potporom Akademije ili su prešla u njenu svojinu; zbornici skupova kojima je Akademija suorganizator ili pokrovitelj

Ragusina

Opis zbirke

Virtualna zbirka Ragusina okuplja bibliografske zapise starih i rijetkih knjiga Dubrovčana i knjiga tiskanih na području nekadašnje Dubrovačke Republike. Dio je šire zbirke Dalmatica.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bibliografske zapise iz fonda Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Najstarija knjiga je djelo De vita et gestis Christi Jakova Bunića, tiskana u Rimu 1526. godine. Posebnu vrijednost imaju knjige 16. st., među kojima su djela Nikole Vitova Gučetića, Dello stato delle republiche secondo la mente di Aristotele (1591), Dialogo della bellezza i Dialogo d'amore (1581), zatim djela hrvatskih latinista poput istaknutog povjesničara Ludovika Crijevića Tuberona De Turcarum origine ... (1590). U zbirci se nalaze vrlo rijetka prva izdanja dubrovačkih pjesnika: Dominka Zlatarića Elektra tragedia, Gliubmir, pripovies pastirska i Gliubav i smart Pirama i Tisbe (1597), Dinka Ranjine Piesni raslike (1563), Andrije Čubranovića Jeđupka (1599), povjesničara Serafina Razzija La storia di Raugia (1595), filozofa Mihe Monaldija Irene, overo della Bellezza (1599). • Iz 17. i 18. st. u zbirci se nalaze rana izdanja Marina Držića, Ivana Gundulića i mnogih drugih znamenitih Dubrovčana. • Virtualna zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.