Ugovori o gradnji broda i hrvatska pravila o mjerodavnom pravu i sukobu zakona / Zoran Tasić
Bibliografska razina
Autor
Stranice
143 – 152
Sažetak
O hrvatskim pravilima o mjerodavnom pravu i sukobu zakona kod ugovora o gradnji broda može se govoriti na tri razine: na razini mjerodavnog prava kojim ugovorne starne (naručitelj i brodograditelj) reguliraju međusobne odnose; na razini primjene stvarnih prava na brod u gradnji (i njegove pripatke); te na razini postupovnog prava koje se ima primijeniti na brod u gradnji u hrvatskom brodogradilištu. Temeljem odredbi Pomorskog zakonika i Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima, određivanje mjerodavnog prava za ugovor o gradnji broda prepušteno je ugovornim stranama. Međutim, u slučaju da naručitelj i brodograditelj to propuste učiniti, odredbe Pomorskog zakonika upućuju na primjenu hrvatskog prava. Takav je pristup u današnjem trenutku razvitka međunarodnog privatnog prava zastario i u praksi će biti sve manje održiv. Iako su odredbe Pomorskog zakonika o vlasništvu i drugim stvarnim pravima na brodu u gradnji odraz Međunarodne konvencije o upisu stvarnih prava na brodove u gradnji (Bruxelles, 1968.) te pretežno kogentne naravi, ugovorne strane ipak određujući ugovorom primjenu inozemnog prava, takve kogentne propise mijenjaju te time otvaraju sukob između zakona države čije su pravo ugovorom izabrale i zakona države u kojoj se brod gradi, odnosno Republike Hrvatske. Postupovne odredbe Pomorskog zakonika koje reguliraju privremene mjere u odnosu na brod u gradnji, ne reguliraju one odnose koje u sebi sadrže inozemni element, te se tako stvara privid da niti jedan drugi forum, osim ''forum rei sitae'', neće ili ne može biti nadležan za donošenje sudskih odluka i mjera usmjerenih na raspolaganje brodom u gradnji. Moderna međunarodna praksa međutim nudi nova rješenja i na ovoj razini sukoba zakona.
Ključne riječi
Jezik teksta
Licencije
Virtualna zbirka
Vrsta građe
urn:NBN
