Otvorena pitanja u primjeni Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama s osvrtom na prijedlog izmjena i dopuna / Željko Mišić
Bibliografska razina
Stranice
69 – 81
Sažetak
Pomorsko dobro u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03) određeno je kao u ranije važećem Pomorskom zakoniku. Za određivanje granice pomorskog dobra na obali i u lukama posebne namjene pojavljuju se dvojbe i pitanja na koja se daju različiti odgovori. No u lukama otvorenim za javni promet to je prilično jasno određeno pa su dvojbe i pitanja skoro isključena. Zakonom je izričito navedeno da morska obala uključuje i dio kopna nastao nasipavanjem, u dijelu koji služi iskorištavanju mora. Radi unošenja određene preciznosti predlažemo da se pitanje nasipa uredi slično odredbama Zakona o gradnji, odnosno da se pomorskim dobrom smatraju nasipi nastali nakon 15. veljače 1968. godine. Smatramo da je u Zakonu načinjen propust u tome što se u postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra nije zadržao institut Uredbe o granici pomorskog dobra (koju donosi Vlada RH a uz prethodno pozitivno mišljenje Državnog odvjetništva RH). Mišljenja smo da bi prilikom izradbe detaljnih planova uređenja prostora na stručnu raspravu trebalo pozivati predstavnike Povjerenstva za granice pomorskog dobra i tražiti njihova mišljenja, odnosno očitovanja o tome da li predloženi planovi zadovoljavaju kriterije za utvrđivanje granice pomorskog dobra. Postupke dodjele koncesija na pomorskom dobru treba vezati uz donošenje rješenja o upisu pomorskog dobra u katastarske knjige, a potom raditi na sređivanju zemljišnih knjiga i evidenciji pomorskog dobra. (...).
Ključne riječi
Jezik teksta
Licencije
Virtualna zbirka
Vrsta građe
urn:NBN
