Zaštita pomorskog dobra u Republici Hrvatskoj / Vinko Hlača, Jakob Nakić
Bibliografska razina
Autor
Ostali autori
Stranice
493 – 529
Sažetak
Dio teritorija svake države, pa i Republike Hrvatske, bio izložen najrazličitijim nasrtajima (primjerice izgradnja marina, apartmanskih naselja, nasipanja mora i sl.). Granica pomorskog dobra počela je biti jako važna onoga časa kada su se na morskoj obali masovnije počeli graditi raznorazni objekti (vikendice, luke, plaže, turistički objekti i sl.). _U Republici Hrvatskoj pomorsko dobro je opće dobro na kojem vlast ima država te ona za njega brine, održava ga i odgovara za njega. Prema mnijenju autora do sada se postupak određivanja granice pomorskog dobra te njezino evidentiranje u katastar i zemljišnu knjigu ne može ocijeniti zadovoljavajućom ocjenom. _Ako se ima na umu da je prostor koji danas zauzima Republika Hrvatska često kroz povijest mijenjao državnu pripadnost onda i ne čudi anarhija na pomorskom dobru koja traje do danas. Stoga, sve do danas nije (raz)riješen problem stečenih prava na pomorskom dobru. Autori daju prikaz stvarnih prava za koja su mnijenja da se mogu smatrati stečenim na pravno valjan način. _Nadalje, prikazuje se pravorijek Trgovačkog suda u Rijeci koji je razriješio (ne)vlasničke odnose u luci posebne namjene - brodogradilištu kao i pravorijek Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske koji je razmatrao razlučna prava na narečenoj luci posebne namjene. _Na kraju rada autori iznose svoj stav na razmatranoj problematici te moguća rješenja de lege ferenda
Ključne riječi
Jezik teksta
Licencije
Virtualna zbirka
Vrsta građe
urn:NBN
