Lika i Ličani u hrvatskom jezikoslovlju : znanstveni zbornik : prvi znanstveni skup [u okviru priredbe] Dani Ante Starčevića ; glavni i odgovorni urednik Marko Samardžija
![Lika i Ličani u hrvatskom jezikoslovlju : znanstveni zbornik : prvi znanstveni skup [u okviru priredbe] Dani Ante Starčevića ; glavni i odgovorni urednik Marko Samardžija](d17b118n/repd/g/p4/joh/gp4johajj8zo.jpg)
Bibliografska razina
Suradnici
Impresum
Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2002.
Materijalni opis
191 str. : ilustr., zemljop. crteži ; 23 cm
Nakladnička cjelina
Napomena
U okviru Dana Ante Starčevića održan je u Gospiću i Karlobagu od 3. do 4. svibnja 2002. znanstveni skup o ulozi Like i Ličana u hrvatskom jezikoslovlju. Zastupljeni autori: Mile Bogović, Dane Pejnović, Dubravko Jelčić, Petar Šimunović, Dijana Stolac, Ivo Pranjković, Ante Selak, Stjepan Damjanović, Marko Samardžija, Stjepko Težak, Ante Bežen, Jure Karakaš, Vesna Grahovac-Pražić.
Napomena o bibliografiji/kazalima/sažecima
Bibliografija uz većinu radova i uz tekst • Summaries
Sažetak
Radovima na skupu obuhvaćena je prije svega djelatnost znamenitih Ličana: Šime Starčevića, Ante Starčevića, Frana Kurelca i Pere Budaka. Tematski se izlaganja mogu svrstati u nekoliko skupina. Tako rad S. Damjanovića, osvjetljuje raznolike jezične činjenice vezane uz Liku, npr. refleks jata. On ističe i bogatu djelatnost glagoljaša. U radovima P. Šimunovića, J. Karakaša, D. Pejnovića obrađena je toponomastička stratigrafija prethrvatskog podrijetla i današnje stanje nastalo migracijama zbog turskih osvajanja, s osobitim osvrtom na ojkonime čija se struktura bitno promijenila doseljavanjem nehrvatskog pučanstva te etape u širenju prostornog pojma Lika. Djelatnost gramatičara (autora Nove ričoslovice iliričko-francezke) i pisca udžbenika Šime Starčevića obrađena je u radovima D. Stolac i A. Bežena. U radu V. Grahovac-Pražić nude se ogledi za razlikovnu gramatiku i upozorava na osvješćivanje narječnih različitosti i u prihvaćanju hrvatskoga standardnoga jezika. D. Jelčić analizirao je ulogu Ante Starčevića kao branitelja hrvatskoga jezika, A. Selak osvijetlio je mjesto i značenje Š. Starčevića u hrvatskoj jezičnoj tradiciji i njegovu važnost za današnje naraštaje. I. Pranjković piše o barbarizmima Frana Kurelca, istražuje kriterije po kojima je Kurelac određivao barbarizme i kako se odnosio prema pojedinim tipovima barbarizama. S. Težak analizirao je kajkavsko stvaralaštvo Pere Budaka pokazujući da je uz njegov štokavski opus nezanemariv i njegov opus na kajkavskom narječju. M. Bogović propituje kakvo je bilo stanje organiziranosti crkvene vlasti nakon oslobođenja Like i Krbave od Turaka 1689. godine te istražuje misijsko djelovanje u tim krajevima. M. Samardžija progovorio je o tzv. hrvatskim vukovcima na nov način, dovodeći u vezu njih i Š. Starčevića i pokazujući važnost te Starčevićeve gramatike, prve hrvatske gramatike pisane hrvatskim jezikom.
Ostali sporedni naslovi
Dani Ante Starčevića
Osobna predmetnica
Tematska predmetnica
Geografska predmetnica
Ključne riječi
Jezik teksta
ISBN
Vrsta građe
Nakladnička cjelina
