Kalendar "Istran" 1869. i 1870. godine : prvo glasilo Hrvata Istre i Kvarnerskih otoka / Maja Polić ; Petra Strčić ; prijevod sažetaka: Bojana Trp (engleski jezik), Nina Spicijarić Paškvan (talijanski jezik)
Bibliografska razina
Autor
Ostali autori
Impresum
Pazin; Rijeka : Državni arhiv u Pazinu.
Materijalni opis
175 str. ; 25 cm
Nakladnička cjelina
Napomena
Sunakladnici: Povijesno društvo Rijeka, Matica hrvatska, Ogranak Kastav. Pretisci kalendara: str. 77-174. Bilješka o autorima: str. 73-74.
Napomena o bibliografiji/kazalima/sažecima
Bibliografija: 59-67; bilješke uz tekst Summary ; Riassunto
Sažetak
U knjizi je govor o političkoj i društvenoj sferi Pokrajine Istre s Kvarnerskim otocima, upravnoj jedinici koja je dio Austrijskoga primorja sa sjedištem u Trstu, te ukupnoga austrijskoga dijela Austro-Ugarske Monarhije. Stvaranjem savojske Kraljevine Italije u drugoj polovici XIX. st. naglo snaži talijanski nacionalizam, pa tako i oštar iredentizam kojem se suprotstavljaju vođe prvoga naraštaja hrvatskih preporoditelja: porečko-puljski pa tršćansko- koparski biskup Juraj Dobrila, svećenik Mate Bastian te pravnik Dinko Vitezić, te drugoga naraštaja: pravnik Matko Laginja, kao i svećenici Vjekoslav Spinčić i Matko Mandić. Tako se uspijeva prodrijeti s izabranim hrvatskim zastupnicima čak i u parlament austrijskoga dijela Monarhije i u skupštinu pokrajine Istre s otocima, osnovati i prve udruge – čitaonice, te krenuti i u izdavanje prve hrvatske periodike, veoma bitne za što uspješniji razvoj hrvatskoga preporoda, ali općenito i političkih, gospodarskih, kulturnih i drugih sadržaja. Pažnja je usmjerena na pokretanje prvih glasila na hrvatskome jeziku – kalendara Istran, a zatim i novina Naša sloga. U tim se događajima osobiti isticao i slovenski svećenik Franjo Ravnik, inače slovenski te hrvatski preporoditelj. Dvije nacionalno-političke opcije iz Banske Hrvatske, dakle, iz ugarskoga dijela Monarhije, očituju se i u Istri te na Kvarnerskim otocima. Tako, prvo godište Istrana za 1869. god. sadržajno je u južnoslovinskome/južnoslavenskome duhu biskupa Strossmayera, a drugo godište za 1870. u duhu je mišljenja i nastojanja A. Starčevića. Pokretač i financijer oba godišta, međutim, vođa je prvoga preporodnog naraštaja Istre i Kvarnerskih otoka biskup J. Dobrila, pristalica biskupa Strossmayera. S objavljivanjem oba godišta kalendarske edicije Istran, istarski je biskup praktično utvrdio da ne samo što postoji potreba za stalnom tiskanom hrvatskom riječju, već da ima i dostatan broj suradnika – praktičnih djelatnika za uređivanje edicije i suradnika za objavljivanje priloga. Na kraj djela uvršten je pretisak oba godišta kalendara.
Osobna predmetnica
UDK
Jezik teksta
Vrsta građe
Jedinica HAZU
Nakladnička cjelina
