Kabinet grafike osnovan je kao odjel Strossmayerove galerije 1916. godine. Tek nakon Drugog svjetskog rata, tijekom 1947. godine započinje formiranje fundusa. Početkom 1948. godine, u skladu s pragmatičnim stavovima politike i struke, raznovrsna muzejska građa razvrstava se prema srodnosti. Crteži i grafike iz Strossmayerove galerije, Moderne galerije, listovi izdvojeni iz materijala tzv. Pohrane, Komze i Gliptoteke, svrstavaju se u fundus Kabineta grafike. Nekoliko godina kasnije, potkraj 1951. imenovana je prva upraviteljica, a 1953. godine opremljeni su prostori za rad, čuvanje i izlaganje umjetnina.
Ova specijalizirana muzejsko-galerijska institucija bavi se prikupljanjem, čuvanjem, proučavanjem, obradom i prezentacijom umjetnina na papiru. Smještena je u u visokom prizemlju istočnoga i sjevernoga krila Vranyczanyjeve palače u Zagrebu. U svom fundusu čuva oko 23 000 umjetničkih predmeta, razvrstanih u tri zbirke crteža, grafika i plakata, kojima je pridružena mala zbirka grafičkih matrica.
Zbog iznimne osjetljivosti građe na promjene mikroklimatskih uvjeta, a osobito na zračenja izazvana svjetlošću (u skladu s međunarodnim standardima) Kabinet grafike nema stalni postav. U primjereno uređenom izložbenom prostoru kontinuirano se organiziraju samostalne, skupne, autorske, tematske ili problemske izložbe iz bogatoga fundusa. Obrađenu građu prezentiramo u stručnim i znanstvenim katalozima i monografijama kao i multimedijskim interaktivnim publikacijama. Posredovanjem hrvatskoga trijenala grafike ili hrvatskoga trijenala crteža, potom izložbama nagrađenih umjetnika uključujemo se u valorizaciju suvremenoga umjetničkoga stvaralaštva. Naše zbirke dopunjavamo donacijama i otkupima crteža, grafika i plakata.
Kabinet grafike djeluje kao cjelovita, jasno profilirana institucija s razvijenom izložbenom, izdavačkom te pedagoškom djelatnošću. Posebna se pozornost posvećuje preventivnoj zaštiti umjetnina, opremanjem radova u Ph neutralnu, trajnu muzejsku opremu. Osobitost institucije Odjel je kalkografije (osnovan 1994.) u kojem se otiskuju originalne grafike i grafičke mape hrvatskih umjetnika. To je izvor prihoda koji se koristi za unapređenje uvjeta rada i nove izdavačke projekte, a povremeno i za održavanje grafičkih radionica.