Odsjek za povijest hrvatske književnosti (Zagreb)

Naziv

Odsjek za povijest hrvatske književnosti

Lokacija

Napomena

U Odsjeku za povijest hrvatske književnosti znanstveno se istražuje povijest hrvatske književnosti, a to je ujedno jedina hrvatska ustanova koja se specijalizirala za kritička izdanja sabranih djela hrvatskih književnika 19. i 20. st. Do sada su objavljena Sabrana djela Antuna Gustava Matoša, Silvija Strahimira Kranjčevića, Ivana Mažuranića, Vladimira Vidrića, Vladimira Nazora, Ivana Gorana Kovačića, a u tisku je i posljednjih pet od dvadeset četiri sveska Sabranih djela Milana Begovića. Odsjek organizira i brojne znanstvene simpozije o hrvatskim književnicima i književnim povjesničarima, od kojih su neki i međunarodnog karaktera. Radovi sa simpozija objavljuju se u znanstvenim zbornicima, pa su tako dosad, u okviru projekta Hrvatski književni povjesničari (voditelja prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića), objavljeni zbornici o Mihovilu Kombolu, Slavku Ježiću, Franji Fancevu, Tomi Matiću, Albertu Haleru, Branku Vodniku, Ivanu Milčetiću, Dragutinu Prohaski, Milanu Rešetaru i Vatroslavu Jagiću. Djelatnici Odsjeka stalni su sudionici znanstvenih skupova Dani Miroslava Krleže u Osijeku i Dani hvarskog kazališta. Tradicija Odsjeka je i prezentacija hrvatske književnosti kroz izložbenu djelatnost. Tako su u Odsjeku priređene mnoge izložbe o životu i djelu hrvatskih pisaca, popraćene katalozima. Neke od važnijih su: A. G. Matoš (1954.), Vladimir Nazor (1957.), Silvije Strahimir Kranjčević (1960.), 120 godina Matice hrvatske (1962.), Ivan Mažuranić (1964.), August Cesarec (1967.), Miroslav Krleža. Život i djelo (1973.), Dragutin Tadijanović (1980.), Marijan Matković, život i rad (1985.), Memorijalna izložba o pjesniku Josipu Pupačiću (1989.), Tito Strozzi (14. X. 1892. – 23. III. 1970.) (2000.), Jure Kaštelan 1919.–1990.–2000. (2000.), Ivan Goran Kovačić 1913.–1943. (2003.), Tin Ujević (2005.), Silvije Strahimir Kranjčević (2008). Bogata književna pismohrana i knjižnica vezuju se uz ostvarenje znanstvenih projekata Odsjeka, a njima se koriste i brojni domaći i strani znanstvenici.