Bulić, Frane, hrvatski arheolog, epigrafičar, povjesničar i konzervator starina (Vranjic kraj Splita, 4. X. 1846 – Zagreb, 29. VII. 1934). Teologiju studirao u Zadru, klasičnu filologiju i klasičnu arheologiju u Beču (1869–73). Djelovao kao svećenik od 1869. Epigrafiku usavršavao u Beču (1877–78). Po povratku u domovinu postao je kotarskim školskim nadzornikom u Zadru i konzervatorom Središnjeg povjereništva za historijske spomenike zadarskog i benkovačkog okružja; od 1883. ravnatelj klasične gimnazije i Arheološkog muzeja u Splitu te konzervator povijesnih i umjetničkih spomenika za srednju, a 1912–25. za cijelu Dalmaciju. Zbog hrvatskoga djelovanja austrijske su ga vlasti umirovile 1896; zadržao je mjesto konzervatora i ravnatelja muzeja. Djelovao je i politički (zastupnik u Dalmatinskom saboru u Zadru i Carevinskom vijeću u Beču). Glavna su mu istraživanja antičkih i ranokršćanskih spomenika u Solinu. Istraživao je povijest salonitanske crkve i njezinu hagiografiju, dokazao da sv. Dujam nije bio učenik apostola Petra nego mučenik iz Dioklecijanova doba. Dao je znatan prinos istraživanju i očuvanju Dioklecijanove palače. Godine 1894. organizirao I. međunarodni kongres za ranokršćansku arheologiju u Splitu i Solinu. U Rižinicama je otkrio (1891) ulomak s natpisom hrvatskoga kneza Trpimira; istraživao je crkvu sv. Marte u Bijaćima. Na Otoku u Solinu otkrio (1898) sarkofag kraljice Jelene iz 976. i pročitao oštećeni grobni natpis, a također je otkrio ostatke crkava sv. Marije i sv. Stjepana, koje su bile mauzoleji hrvatskih vladara. U Splitu je 1894. utemeljio društvo »Bihać«. Autor je više samostalnih djela: Dva sarkofaga Ivana Ravenjanina i Lovre Dalmatinca, spljetskih nadbiskupa (1882), Hrvatski spomenici u kninskoj okolici… (1888), Razvoj arheoloških istraživanja i nauka u Dalmaciji kroz zadnji milenij (1925) i dr.; u koautorstvu: Kronotaksa solinskih biskupa (s J. Bervaldijem, 1912), Palača cara Dioklecijana u Splitu (s Lj. Karamanom, 1927), Stopama hrvatskih narodnih vladara (s L. Katićem, 1929). Od 1883. surađivao na ediciji Corpus inscriptionum Latinarum. Mnogobrojne priloge tiskao u Bulletinu (od 1920. Vjesnik), kojemu je bio urednik i vlasnik od 1888. Bio je član mnogih akademija, znanstvenih ustanova i arheoloških društava. Prigodom 75. obljetnice života posvećen mu je zbornik Strena Buliciana (1924). U Zagrebu mu je (1935) podignut spomenik (djelo F. Kršinića).
Biografska napomena
Povezani zapisi - autor
9 : Borba s talijanašim : (Zvonimir hrvatski kralj) / [F. Bulić]Bazilika Sv. Klimenta u Rimu : poviestno-arkeologičke crtice / napisao ih Frano BulićCar Dijoklecijan : njegovo ime, njegova domovina i mjesto, gdje se rodio, kada, gdje i kako je umro / od Frana BulićaCrkvica sv. Martina nad sjevernim vratima (porta aurea) Dioklecijanove palače u Spljetu / napisao Frano BulićCrkvica Sv. Petra u Priku kod Omiša i graditeljstvo ranijeg srednjeg vijeka u Dalmaciji su I, II, III table / Fr. [Frane] Bulić ; Lj.[Ljubo] Karaman
Povezani zapisi - predmet
Banduri, Bošković i Bulić, naša tri prethodnika u arheološkim i povijesnim istraživanjima = Banduri, Bošković et Bulić, nos trois précurseurs en archéologie et histoire ancienne / Emilio MarinBulićev zbornik : naučni prilozi posvećeni Franu Buliću prigodom LXXV. godišnjice njegova života od učenika i prijatelja IV. oktobra MCMXXI. / [uredili M. Abramić i V. Hoffiller ; nacrte za omot i korice izradio Vladimir Kirin]Četiri natpisa don Frane Bulića : objelodanjena od Bihaća, hrvatskog društva za istraživanje domaće povijesti u Splitu : prigodom otkrića Bulićeva spomenika u Zagrebu, 15. IX. 1935.Dalmacija u djelu Die Österreichisch-Ungarische Monarchie in Wort und Bild / Ivan PederinDon Frane Bulić
Geokodirani podaci