DiZbi.HAZU | Digitalna zbirka i katalog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Opis zbirke

Pravo na naziv akademik imaju redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Za redovitog člana može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općenito priznati. Prijedlog za izbor članova mogu dati razredi Akademije, znanstvenonastavna vijeća sveučilišta, fakulteta i umjetničkih akademija, te vijeća znanstvenih ustanova. Članstvo u Akademiji je doživotno, a članovi se biraju tajnim glasovanjem svake druge godine na skupštini Akademije.

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka sadrži zapise osoba koje nose titulu akademik te poveznice na njihove autorske radove i djela o njima koja se nalaze u skupnom katalogu Akademijinih knjižnica i Digitalnoj zbirci HAZU.

Zbirka kataloga izložaba / Art exhibition catalogues

Opis zbirke

Zbirka kataloga likovnih izložaba koja sadrži oko 22.500 kataloga izložaba održanih u zemlji i inozemstvu u razdoblju od polovice 19. stoljeća do danas, najveća je zbirka Arhiva za likovne umjetnosti te najcjelovitija takva zbirka u Hrvatskoj. Dosadašnjim procesom digitalizacije, započetim 2009., obuhvaćeni su katalozi od 1891. do 1946., s naglaskom na zaokruživanje aktivnosti pojedinih umjetničkih grupa i pojava, kao što su Društvo za umjetnost i umjetni obrt, Hrvatsko društvo umjetnosti, Proljetni salon, Grupa Zemlja, Lada, Klub likovnih umjetnica, Grupa Trojica i sl. Dugogodišnji projekt digitalizacije odvija se uz financijsku potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Inkunabule

Opis zbirke

Inkunabule ili prvotisci su knjige tiskane od izuma Gutenbergovog tiskarskog stroja do kraja 15. st. (1450-1500)

Sadržaj zbirke

Zbirka inkunabula Knjižnice HAZU sadrži 32 fizičke jedinice, odnosno 34 kataložne jedinice (dva djela su privezi). Unutar zbirke osobito se ističu četiri hrvatske inkunabule: 1. Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.); 2. De natura angelica (1499.) Jurja Dragišića; 3. Elegiarum et carminum libri tres (1477.) Jurja Šižgorića i 4. Terencijeve Comoediae (1487.) iz tiskare Andrije Paltašića Kotoranina. • Najstarija inkunabula koju Knjižnica HAZU posjeduje su Opera (Djela) rimskog pjesnika P. Vergilija Marona iz 1468. godine.

Ljekarništvo u grafici

Opis zbirke

U hrvatskim ljekarnama često su bile izložene grafike s motivima ljekarništva, od alegorijskih prikaza i simbola farmacije do interijera starih ljekarni. Dio te ljekarničke baštine čuva se u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije, kao i reklamni crteži iz ostavštine Otta Antoninija.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži grafičku građu iz fundusa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije tematski vezanu za farmaciju. Grafike su nastale u vremenskom rasponu od 17. do 20. stoljeća, a prikazuju alegorije i simbole ljekarništva, interijere starih ljekarni i alkemijskih laboratorija. Njihovi su poznati autori Elias Hainzelmann, Alfred Schweitzer i Peter Johann Nepomuk Geiger, dok za pojedine grafike autori nisu utvrđeni. Dva originalna crteža – reklame za lijek Pyramidon izradio je hrvatski slikar-grafičar Otto Antonini u prvoj polovini 20. stoljeća.

Zbirka starih majstora Strossmayerove galerije

Opis zbirke

Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti jedna je od najvažnijih kulturnih institucija u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj, kako zbog povijesti svojeg nastanka, tradicije i ugleda, tako i zbog fundusa koji predstavlja prvorazrednu nacionalnu umjetničku zbirku. Biskup Strossmayer (1815. – 1905.) − darovanjem vrijedne umjetničke zbirke Akademiji, a potom i inicijativom za gradnju zdanja koje bi istodobno udomilo umjetnine i bilo sjedište Akademije te svesrdnom duhovnom i materijalnom potporom pothvatu − presudno je pridonio utemeljenju Strossmayerove galerije starih majstora HAZU. Otvorena je 9. studenoga 1884. predstavljanjem 256 djela iz biskupove donacije te se permanentno nadograđivala i proširivala kasnijim otkupima i donacijama, od onih Ivana Ružića i markiza de Piennesa do onih Ante Topića Mimare i Zlatka Balokovića. Okosnicu fundusa čini Zbirka starih majstora, koju čine djela talijanskih, španjolskih, nizozemskih, flamanskih i srednjoeuropskih umjetnika od 14. do 19. stoljeća.

Sadržaj zbirke

Zbirka starih majstora Strossmayerove galerije uključuje digitalne inačice umjetnina iz istoimene muzejske zbirke. Od cjelokupnog materijala zastupljenog u ovoj digitalnoj zbirci izdvaja se dvjestotinjak umjetničkih predmeta (slika, minijatura, skulptura) koji su bili dio donedavnoga stalnog galerijskoga postava u devet dvorana na drugome katu Akademijine palače. Taj je virtualni izvor, koji se kontinuirano nadograđuje, postao još dragocjeniji nakon što su, uslijed posljedica razornog potresa koji je u ožujku 2020. pogodio Zagreb, umjetnine evakuirane iz oštećenoga izložbenog prostora, a Galerija je do daljnjega zatvorena za posjetitelje.

Ladislav Šaban - Građa o orguljama (lokaliteti)

Opis zbirke

Ostavština Ladislava Šabana je iznimno dragocjena i često korištena građa pohranjena u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe. Čine ju studije, spisi, bilješke, korespondencija, dokumentacijska građa te zbirka fotografija hrvatskih orgulja. Uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske Ladislav Šaban je tijekom 1960-ih i 1970-ih obavljao evidenciju orgulja u Hrvatskoj te je, zajedno sa suradnicima, načinio registar iznimne vrijednosti. Osobito je vrijedna građa o orguljama i orguljarima, raspoređena prema imenima orguljara i prema lokalitetima orgulja.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bilješke o orguljama u Hrvatskoj raspoređene prema lokalitetima orgulja sakupljene iz najrazličitijih izvora i uvida u stanje na terenu.

Arhivski fond Ivan Goran Kovačić

Opis zbirke

Digitalizirano gradivo arhivskog fonda Ivan Goran Kovačić (HR-AHAZU-KN-105) koji se čuva na Odsjeku za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Pomorskopravna zbirka Jadranskog zavoda HAZU

Opis zbirke

Zbirka objedinjuje zapise i cjelovite tekstove koji tematski pripadaju području istraživanja u Jadranskom zavodu: pomorskom pravu, međunarodnom pravu mora, prijevoznom pravu, i drugim srodnim disciplinama.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži naslove knjiga, periodike, analitike (članaka, radova u knjigama) i dokumentacije koje su knjižnično i dokumentacijsko blago u Knjižnici Jadranskog zavoda HAZU.

Ladislav Šaban - Građa o orguljama (graditelji)

Opis zbirke

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bilješke o orguljama u Hrvatskoj raspoređene prema imenima graditelja orgulja sakupljene iz najrazličitijih izvora i uvida u stanje na terenu.

Umjetnost na razglednicama

Opis zbirke

U zbirkama Arhiva za likovne umjetnosti čuvaju se mnogobrojne razglednice u boji različitih izdavača s reprodukcijama djela ključnih protagonista hrvatske likovne scene. Umjetnici su često prezentirani manje poznatim radovima, što može dodatno doprinijeti istraživanjima pojedinačnih opusa.

Sadržaj zbirke

razglednice različitih izdavača iz Zbirke ostavština, Zbirke dokumentacije umjetnika i Zbirke korespondencije Arhiva za likovne umjetnosti

Marulić

Opis zbirke

Marko Marulić u tekstovima koja nisu u Akademijinoj nakladi

Hemeroteka Strossmayerove galerije

Opis zbirke

»Hemeroteka (grč. ἡμέρα: dan + -teka), zbirka novina i časopisa; zbirka izrezaka iz tekućih novina, časopisa ili koje druge tiskane građe, o određenim, unaprijed utvrđenim temama ili predmetima, obično složena prema abecednom ili kronološkom slijedu natuknica. Koristi se u knjižnicama ili drugim informacijskim ustanovama kao brz izvor informacija i za dopunu podataka, osobito o aktualnim temama i događajima.« (Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021., https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=24926)

Sadržaj zbirke

Zbirka Hemeroteka Strossmayerove galerije okuplja odabrane digitalizirane izvornike iz istoimenoga muzejskog dokumentacijskog fonda. Mahom je to periodična građa: članci iz starih dnevnih glasila (Pozor, Obzor, Narodne novine), časopisi (Vienac, Prosvjeta, Viesti inžinira i arhitekta, Rad i Ljetopis JAZU, Savremenik) te ostale tiskane objave. S 56 trenutno zastupljenih bibliografskih jedinica, kronološki nanizanih od najranije zabilježenog Pozorova članka »Strossmayer Mecenas« iz 1866. pa do priloga kojim se 1935. godine obilježava Galerijina pedesetogodišnjica rada, cjelina ponajviše tematizira utemeljiteljsku povijest Galerije, usko povezanu sa životom i djelovanjem donatora Strossmayera. Slijedom zadanog formata zbirka će se permanentno osvježavati novim povijesnim svjedočanstvima o događajima koji su obilježili djelatnost Strossmayerove Pinakoteke sve do današnjih dana.

Izdanja Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Glagolitica

Opis zbirke

Zbirka tiskanih glagoljskih knjiga od 1483.-1905.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bibliografske zapise tiskanih glagoljskih knjiga koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU - i izvornika i faksimila. Najstarija glagoljska knjiga je hrvatski prvotisak Misal po zakonu Rimskoga dvora iz 1483. god., a najnovija je faksimil posljednje tiskane glagoljske knjige tzv. Parčićev Misal iz 1905. god. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Virtualna zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.

Ljekovita moć pučke medicine

Opis zbirke

izložba knjiga iz fonda Knjižnice HAZU

Sadržaj zbirke

Središnji postav čine ljekaruše, knjige s tematikom pučke/narodne/etno medicine. Uz stare i rijetke knjige, tu se nalaze i pretisci, znanstveni radovi te knjige iz Hrvatske i svijeta vezane uz temu ljekovitog bilja i narodnog liječenja kroz povijest.

Periodika : kulturno dobro (17** -1850)

Opis zbirke

Zbirka obuhvaća periodičke publikacije tiskane do konca 1850. godine koje po definiciji Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/2019) i Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/1999) imaju status kulturnog dobra

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži hrvatske i strane periodičke publikacije: novine, časopise, kalendare, godišnjake, almanahe tiskane do konca 1850. godine koje se nalaze se u fondu Knjižnice HAZU te ostale periodičke publikacije koje su zbog svoje rijetkosti i značaja uvrštene u zbirku

Javnozdravstveni plakati

Opis zbirke

Javnozdravstveni plakati koriste se u Hrvatskoj posljednjih stotinjak godina kao promidžbeno sredstvo u akcijama zdravstvenog prosvjećivanja građana, a osobito u borbi protiv zaraznih bolesti. U javnozdravstvenoj ideologiji Andrije Štampara koja u hrvatskom zdravstvu dominira od dvadesetih godina 20. stoljeća bolest se doživljava kroz metaforu prijeteće opasnosti – kao neprijatelja koji provodi društvenu i tjelesnu invaziju, protiv kojega se treba boriti cjelokupno društvo. Uvodi se kategorija socijalne bolesti pa pojedinačne bitke protiv bolesti postupno zamjenjuje masovna ideološka mobilizacija, čija je kampanja usmjerena prema spašavanju odnosno liječenju čitavog društva. Takav je organicistički pristup društvu potaknuo liječnike koji su dotada djelovali isključivo u kliničkoj sferi da postanu aktivni sudionici javnozdravstvenih akcija i zdravstveni prosvjetitelji. Premda već otvaranjem Instituta za socijalnu medicinu u Zagrebu 1924. godine zdravstveno prosvjećivanje postaje čvrsto institucionaliziranom djelatnošću, tek osnivanjem Škole narodnog zdravlja u Zagrebu 1926. godine ovaj segment zaštite zdravlja dobiva svoj potpuni uzlet. Škola narodnog zdravlja, naime, postaje glavnim koordinatorom sveukupnog zdravstveno-prosvjetnog rada pokretanjem izrade filmova i plakata kao i drugog promidžbenog materijala. Uz Antituberkulozni dispanzer koji je vodio Vladimir Ćepulić, u borbi protiv tuberkuloze vrlo važnu ulogu odigralo je Društvo za suzbijanje tuberkuloze u Zagrebu, osnovano također pod njegovim vodstvom 1928. godine s ciljem da upućuje javnost kako će se očuvati od tuberkuloze i da je pridobije za moralnu i materijalnu potporu kod izgrađivanja antituberkulozne organizacije. Društvo je to nastojalo postići svim sredstvima trajne propagande, a osobito priređivanjem "Dana borbe protiv tuberkuloze" svake godine. Opširnije u publikaciji: Fatović-Ferenčić, Stella; Hofgräff, Darija. Od države do javnosti: Tuberkuloza u fondovima Hrvatskog državnog arhiva i Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2014. (monografski katalog izložbe) https://www.bib.irb.hr/695137

Sadržaj zbirke

U ovoj virtualnoj zbirci predstavljeni su javnozdravstveni plakati koje je Hrvatski muzej medicine i farmacije nakon svog osnutka preuzeo od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Sačuvani su kao dio dokumentarne građe iz zbirke Vladimira Ćepulića, najaktivnijeg sudionika borbe protiv tuberkuloze u Zagrebu. Zbirka sadrži plakate Škole narodnog zdravlja, Antituberkuloznog dispanzera, Društva za suzbijanje tuberkuloze i Kluba medicinara, izdane u Zagrebu između 1926. i 1937. godine. Plakati Škole narodnog zdravlja odlikuju se jasnom i snažnom vizualnom porukom u kojoj slika dominira u odnosu na tekst (primjerice: "Ne idi k zaraznim bolesnicima"; "Kad kašlješ, maramicu pred usta!" itd.). Antituberkulozni dispanzer na svojim plakatima koristi kombinacije nekoliko slika popraćenih tekstualnim porukama koje upozoravaju na opasnost od loših higijenskih navika ("Tuberkulozom se možeš zaraziti i ovako") ili pak ukazuju na prednosti boravka na svježem zraku ("Dajte djeci zraka i sunca"). Plakati Društva za suzbijanje tuberkuloze donose programe događanja u okviru Dana borbe protiv tuberkuloze te sadrže samo tekst, često s velikim crvenim križem u podlozi, dok Klub medicinara tekstualnim plakatom iz 1930. godine oglašava predavanje Vladimira Ćepulića na temu "Intelektualna zvanja u borbi protiv tuberkuloze".

Zagrabiensia

Opis zbirke

Zavičajna zbirka Zagrabiensia okuplja sva djela tiskana u Zagrebu bez obzira na jezik, djela kojima su autori rođeni ili živjeli u Zagrebu te djela koja su tematski vezana uz područje Zagreba. Vremenski raspon obuhvaća razdoblje od 16. st. do 1850. godine.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bibliografske zapise iz fonda Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Najstarija knjiga je Missale Zagrabiense (tiskan u Veneciji 1511.) • Četiri najstarije knjige tiskane u Zagrebu potječu iz prve Hrvatske zemaljske tiskare koju je utemeljio i vodio Pavao Ritter Vitezović od 1690. do 1706. Prva tiskana knjiga u toj tiskari koja se nalazila na Gornjem gradu (na mjestu današnjeg Hrvatskog sabora) je pogrebni govor nad pokopom Mirka Erdödya kojeg je izgovorio kanonik zagrebački Pavao Češković Sermo funebris, to jeszt shaloszno govorenje nad pokopom preszvitloga ... gozpodina Iembriha kneza Erdeodia (1690), zatim su tu još dva naslova kajkavske religiozne književnosti: Subotni kinč Blažene Device Marie Pala Esterhazyja (1696) i Feniks pokore ... to jest Prodeke nedeljne k zdencu pokore vabeče (1697) • U zbirci se nalaze i knjige ostalih zagrebačkih tiskara kao Jacoba Vjenceslava Heywela, Ivana Bartolomeja Pallasa, Ivana Krstitelja Weitza, Antuna Reinera, Kajetana Franje Härla, Franje Zerauschega, Antuna Jandere i Karla Kotschea • Vrlo važno poglavlje u zagrebačkom tiskarstvu predstavlja dolazak Ivana T. Trattnera u Zagreb 1774. kao i 1794. god. kada zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac osniva Biskupsku tiskaru, kasnije vođenu pod nazivom Novoselska tiskara • Cijeli krug starih zagrebačkih tiskara može se zatvoriti s Ljudevitom Gajem koji u Zagrebu imao svoju tiskaru i tiskao preporodnu literaturu. Od svih njih u Knjižnici HAZU čuva se jako puno knjiga • Virtualna zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa

Schneiderov fotografijski arhiv

Opis zbirke

Schneiderov fotografijski arhiv referentno je mjesto na polju zaštite i očuvanja hrvatske kulturne baštine. Strossmayerova galerija starih majstora HAZU skrbi o fotodokumentacijskoj cjelini koja uključuje više od dvije i pol tisuće negativa raznih formata na staklenim pločama i filmu koji su nastali u okviru opsežne kampanje popisivanja, proučavanja i fotografiranja hrvatskoga slikarskog, kiparskog i graditeljskog nasljeđa, koju je organizirano i sustavno provodio akademik Artur Schneider (1879. − 1946.), tadašnji upravitelj Akademijine Galerije, uz stručnu i operativnu podršku fotografa Stanislawa Novoryte, Ljudevita i Đure Griesbacha te povjesničara umjetnosti Željka Jiroušeka. Zahtjevan terenski rad identificiranja umjetničkih objekata odvijao se na dvjestotinjak lokaliteta na prostoru istočne jadranske obale (Hrvatsko primorje, Dalmacija) te u dijelu kontinentalne Hrvatske.

Sadržaj zbirke

Zbirka prezentira odabrane fotografske snimke pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara nacionalnog umjetničkog i graditeljskog nasljeđa koje su nam danas nezaobilazan dokumentacijski izvor informacija o stupnju očuvanosti spomeničke baštine prije Drugoga svjetskog rata, stoga su i nerijetko korištene u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti. Fotografski crno-bijeli otisci ostaju nam i jedinim vizualnim svjedočanstvom o spomenicima koji su u međuvremenu propali ili su oštećeni ili su pak potpuno nestali tijekom prošlih ratnih razaranja, odnosno pretrpjeli znatna oštećenja u nedavnim velikim potresima. Osim u konzervatorskoj praksi, snimke imaju ključnu ulogu u povijesnim i povijesnoumjetničkim istraživanjima te promidžbi kulturno-turističkih sadržaja. Zbirka se kontinuirano nadopunjava i sadržajno osvježava novim snimkama, a postojeće se sukcesivno ažuriraju i dopunjuju novim podacima.

Bulletin za likovne umjetnosti

Opis zbirke

Godine 1953. počinje izlaziti Bulletin Instituta za likovne umjetnosti JAZU, s namjenom objavljivanja radova u kojima se obrađuju teme s područja likovnih umjetnosti i arhitekture te problemi s područja kulture.

Sadržaj zbirke

Časopis je u svojih šezdesetak godina izlaženja nekoliko puta mijenjao ime. U digitalnoj zbirci se nalaze svi objavljeni brojevi, pretraživi su, analitički i sadržajno obrađeni te se mogu pregledati i preuzeti.

Donacija iz obiteljske knjižnice akademika Nenada Trinajstića

Opis zbirke

Nakon smrti akademika Nenada Trinajstića (1963. – 2021.), hrvatskog najcitiranijeg kemičara (objavio preko 550 znanstvenih radova, više stotina preglednih i stručnih radova te 14 knjiga), supruga Judita darovala je Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti knjižnu građu koja je obrađena i u cjelini pohranjena u Knjižnici HAZU (sign. NT-1 do NT-79). Darovane knjige obilježene su ex librisom Donacija iz obiteljske knjižnice akademika Nenada Trinajstića.

Sadržaj zbirke

Zbirka obuhvaća 51 svezak uvezanih fotokopija akademikovih radova objavljenih od 1965. do 2012. godine, 14 njegovih autorskih monografija, 16 monografija u kojima su objavljeni njegovi radovi, uvezen diplomski, magistarski i doktorski rad te poseban broj časopisa Croatica Chemica Acta (2004) njemu posvećen.

Ostavština Kršnjavi

Opis zbirke

Osobni fond Izidora i Štefe Kršnjavi obuhvaća osobnu, službenu i biobibliografsku dokumentaciju - isprave, dekrete, osobne dokumente, korespondenciju, osobne fotografije, bilježnice s predavanjima, crtaće blokove, članke, koja otvara mogućnost pogleda na školovanje, društveno i umjetničko djelovanje, kao i na mnoge privatne aspekte njihovog života.

Sadržaj zbirke

fotografije iz albuma Izidora Kršnjavog

Marko Marulić i Akademija

Opis zbirke

Marko Marulić u Akademijinim izdanjima

Ljetopis

Opis zbirke

Od godine 1877. Akademija objavljuje svoju kroniku Ljetopis. U njemu se redovito objavljuju godišnji izvještaji o radu HAZU, biografije i bibliografije novih članova te nekrolozi preminulim članovima.

Sadržaj zbirke

Jedna od prvih digitalizirani zbirki (nakon Rada), sa preko 120 knjiga koje su u potpunosti dostupne u Digitalnoj zbirci HAZU.

Kajkaviana

Opis zbirke

Zbirka kajkavske pisane baštine

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka sadrži bibliografske zapise tiskanih djela napisanih na kajkavskome dijalektu i kajkavskome književnom jeziku koja se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.

Vladimir-Đuro Degan - Zbirka knjiga i članaka

Opis zbirke

Cilj ove zbirke je prikazati obiman opus professora emeritusa Vladimira Đure Degana, bivšeg voditelja Jadranskog zavoda HAZU i člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Autor je dosad objavio više od 15 knjiga kod domaćih i inozemnih izdavača te oko 200 znanstvenih članaka na engleskom, francuskom i hrvatskom jeziku iz područja međunarodnog prava. Neki od inozemnih izdavača su iz Nizozemske, Kine, Italije, Španjolske, Francuske, Slovenije, BiH. Namjera je ove zbirke dati pregled što više radova no pritom se mora voditi briga o autorskim i srodnim pravima pa neka izdanja neće biti moguće vidjeti u cjelini teksta.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži naslovnice knjiga, s uputom na adresu knjižnice za potpune tekstove; zatim tekstove znanstvenih i stručnih radova na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku.

Ladislav Šaban - istraživačka građa

Fotografska baština ORL klinike u Zagrebu

Opis zbirke

Priča o ORL klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu, njezinom razvoju i kontinuitetu donedavno je bila ispričana na više načina, no ne i na temelju njezine bogate sačuvane materijalne baštine. Stoga su sudionici obilježavanja 100. obljetnice ORL klinike smatrali važnim istaknuti da su upravo predstavnici ove struke imali izraziti senzibilitet za stvaranje zbirki, njihovo održavanje i dokumentiranje. Nastala je tako dragocjena baština za čije su stvaranje osobito zaslužni Dragutin Mašek i Ante Šercer, a za čije je daljnje čuvanje zaslužan niz otorinolaringologa, među kojima osobito ističemo Željka Poljaka i Ranka Mladinu. Zbog bogatstva i cjelovitosti svjedočanstva o radu ORL klinike velik dio ove građe uvršten je u scenarij budućega stalnog postava Hrvatskog muzeja medicine i farmacije. U tom kontekstu fotografska baština ORL klinike bit će nositelj triju funkcija muzejske prezentacije: memorijalne, muzealne i informacijske. Sačuvani fotoalbumi iz 1941. i iz razdoblja nakon 1954. godine imaju naglašen uspomenski karakter (sjećanje na uređenje i organizaciju ORL klinike u Zagrebu prije i poslije Drugoga svjetskog rata) i muzealnu vrijednost (svjedočanstvo o nekoj drugoj stvarnosti koja više u tom obliku ne postoji, a koja se može uvijek iznova rekonstruirati i interpretirati) te predstavljaju značajan izvor informacija za istraživače.

Sadržaj zbirke

Ova virtualna zbirka sadrži dva digitalizirana fotoalbuma i 26 pojedinačnih fotografija, fotografsku baštinu ORL klinike na Šalati koja je preuzeta od Medicinskog fakulteta u Zagrebu za Hrvatski muzej medicine i farmacije 2016. godine. Reprezentativno opremljen fotoalbum iz 1941. godine izradio je fotografski studio Donegani prema narudžbi tadašnjeg predstojnika Klinike Ante Šercera, a sadrži 25 fotografija tada novouređene i suvremeno opremljene ORL klinike na Šalati. Skromnije izrađen fotoalbum nepoznatog autora koji je nastao nakon 1954. godine sadrži 53 fotografije koje prikazuju zgradu i prostorije ORL klinike na Šalati te zgradu i prostorije Audiološkog centra u Draškovićevoj ulici u Zagrebu. Među pojedinačnim fotografijama ističu se one iz vremena predstojnika Dragutina Mašeka koje su snimljene 1920-ih godina u tadašnjem prostoru ORL klinike u Draškovićevoj ul. 17 u Zagrebu. Opširnije u članku objavljenom u Liječničkom vjesniku 2021.: Fatović-Ferenčić S, Brkić Midžić S. Vizualna memorija struke – pogled na fotoalbume otorinolaringološke klinike sačuvane u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Liječnički vjesnik. 2021;143(7-8):310-318. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/261927

Katalozi Zagrebačkog salona

Opis zbirke

Najznačajnija i najdugovječnija likovna manifestacija vezana uz Zagreb, jest Zagrebački salon, osnovan 1965. odlukom Skupštine grada Zagreba, na inicijativu ULUH-a. Zamišljen kao godišnja prezentacija najboljih recentnih ostvarenja hrvatskih likovnih umjetnika, u svojih je 50-ak godina postao neupitnom kulturnom činjenicom. Ideju o prezentaciji rezultata rada s različitih likovnih područja Salon je kroz godine koncepcijski mijenjao i prilagođavao, prateći suvremena umjetnička htijenja i prakse. Salon je, osobito u 70-im i 80-im godinama 20.st., poslužio i kao platforma za likovno urbanističko opremanje gradskih prostora, realiziranih kroz sekciju Prijedlog. Takav primjer jedinstvene suradnje umjetnika i Grada predstavlja današnjim istraživačima izuzetno zanimljiv model, kojeg je moguće rekonstruirati upravo iz kataloga tadašnjih Salona. Od 1975. godine Salon se ponovno priklanja primarnoj koncepciji pojedinačnog predstavljanja umjetničkih disciplina, te se od tada godišnje odvojeno prezentiraju recentni radovi likovnih umjetnika, arhitekata, dizajnera i primijenjenih umjetnika. Ovaj se trogodišnji ritam izmjenjivanja održao sve do danas. Projekt digitalizacije kataloga izložaba Zagrebačkog salona, održanih od 1965. do 1990., uključuje 35 kataloga (pojedine je Salone pratilo više kataloga), ukupno 3785 stranica. Digitalizacija kataloga realizirana je 2022. godine putem projekta e-Kultura Ministarstva kulture i medija RH.

Sadržaj zbirke

katalozi izložaba Zagrebačkog salona 1965. do 1990. godine

Zbirka gradišćanskohrvatske pisane baštine

Opis zbirke

Dopisni član HAZU prof. dr. sc. Nikola Benčić, jedan od najboljih poznavatelja gradišćanskohrvatske književnosti, darovao je Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u više navrata od 2001. do 2003. te 2007. i 2009. godine vrlo vrijednu zbirku hrvatske literature iz Gradišća koju je brižno i smisleno sakupljao dugi niz godina živeći i radeći u Gradišću. S obzirom na činjenicu da ta zbirka, uz novije knjige, sadrži i niz starih i rijetkih naslova objavljenih tijekom 19. i 20. stoljeća, kao i rukopisne knjige s dragocjenim ekslibrisima, donesena je odluka da se ona obradi i sačuva na okupu u posebnoj zbirci.

Sadržaj zbirke

Zbirka danas broji ukupno 357 bibliografskih jedinica, unutar kojih se nalazi 7 periodičkih publikacija, jedne novine i 5 članaka u časopisima. Od toga je dr. sc. Nikola Benčić darovao 295 knjiga. Ostale knjige i časopise je Knjižnica pribavila bilo razmjenom s institucijama u Gradišću bilo kupnjom ili darom, a neke knjige su se već nalazile u fondu od samog osnutka. Zbirka, uz novije knjige, sadrži i niz starih i rijetkih naslova, objavljenih tijekom 19. i 20. stoljeća i sadrži vrijednu građu koja predstavlja kroniku društvenog, kulturnog i vjerskog života i nasljeđa Hrvata u Gradišću.