Prikazano 1-30 od 65 zapisa
Akademici i akademkinje
Opis zbirke
Pravo na naziv akademik imaju redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Za redovitog člana može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općenito priznati. Prijedlog za izbor članova mogu dati razredi Akademije, znanstvenonastavna vijeća sveučilišta, fakulteta i umjetničkih akademija, te vijeća znanstvenih ustanova. Članstvo u Akademiji je doživotno, a članovi se biraju tajnim glasovanjem svake druge godine na skupštini Akademije.
Sadržaj zbirke
Virtualna zbirka sadrži zapise osoba koje nose titulu akademik te poveznice na njihove autorske radove i djela o njima koja se nalaze u skupnom katalogu Akademijinih knjižnica i Digitalnoj zbirci HAZU.
1
Zbirka kataloga izložaba / Art exhibition catalogues
Opis zbirke
Zbirka kataloga likovnih izložaba koja sadrži oko 22.500 kataloga izložaba održanih u zemlji i inozemstvu u razdoblju od polovice 19. stoljeća do danas, najveća je zbirka Arhiva za likovne umjetnosti te najcjelovitija takva zbirka u Hrvatskoj.
Dosadašnjim procesom digitalizacije, započetim 2009., obuhvaćeni su katalozi od 1891. do 1946., s naglaskom na zaokruživanje aktivnosti pojedinih umjetničkih grupa i pojava, kao što su Društvo za umjetnost i umjetni obrt, Hrvatsko društvo umjetnosti, Proljetni salon, Grupa Zemlja, Lada, Klub likovnih umjetnica, Grupa Trojica i sl.
Dugogodišnji projekt digitalizacije odvija se uz financijsku potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.
2
Inkunabule
Opis zbirke
Inkunabule ili prvotisci su knjige tiskane od izuma Gutenbergovog tiskarskog stroja do kraja 15. st. (1450-1500)
Sadržaj zbirke
Zbirka inkunabula Knjižnice HAZU sadrži 32 fizičke jedinice, odnosno 34 kataložne jedinice (dva djela su privezi). Unutar zbirke osobito se ističu četiri hrvatske inkunabule: 1. Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.); 2. De natura angelica (1499.) Jurja Dragišića; 3. Elegiarum et carminum libri tres (1477.) Jurja Šižgorića i 4. Terencijeve Comoediae (1487.) iz tiskare Andrije Paltašića Kotoranina. • Najstarija inkunabula koju Knjižnica HAZU posjeduje su Opera (Djela) rimskog pjesnika P. Vergilija Marona iz 1468. godine.
3
Ljekarništvo u grafici
Opis zbirke
U hrvatskim ljekarnama često su bile izložene grafike s motivima ljekarništva, od alegorijskih prikaza i simbola farmacije do interijera starih ljekarni. Dio te ljekarničke baštine čuva se u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije, kao i reklamni crteži iz ostavštine Otta Antoninija.
Sadržaj zbirke
Zbirka sadrži grafičku građu iz fundusa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije tematski vezanu za farmaciju. Grafike su nastale u vremenskom rasponu od 17. do 20. stoljeća, a prikazuju alegorije i simbole ljekarništva, interijere starih ljekarni i alkemijskih laboratorija. Njihovi su poznati autori Elias Hainzelmann, Alfred Schweitzer i Peter Johann Nepomuk Geiger, dok za pojedine grafike autori nisu utvrđeni. Dva originalna crteža – reklame za lijek Pyramidon izradio je hrvatski slikar-grafičar Otto Antonini u prvoj polovini 20. stoljeća.
4
Zbirka starih majstora Strossmayerove galerije
Opis zbirke
Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti jedna je od najvažnijih kulturnih institucija u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj, kako zbog povijesti svojeg nastanka, tradicije i ugleda, tako i zbog fundusa koji predstavlja prvorazrednu nacionalnu umjetničku zbirku. Biskup Strossmayer (1815. – 1905.) − darovanjem vrijedne umjetničke zbirke Akademiji, a potom i inicijativom za gradnju zdanja koje bi istodobno udomilo umjetnine i bilo sjedište Akademije te svesrdnom duhovnom i materijalnom potporom pothvatu − presudno je pridonio utemeljenju Strossmayerove galerije starih majstora HAZU. Otvorena je 9. studenoga 1884. predstavljanjem 256 djela iz biskupove donacije te se permanentno nadograđivala i proširivala kasnijim otkupima i donacijama, od onih Ivana Ružića i markiza de Piennesa do onih Ante Topića Mimare i Zlatka Balokovića. Okosnicu fundusa čini Zbirka starih majstora, koju čine djela talijanskih, španjolskih, nizozemskih, flamanskih i srednjoeuropskih umjetnika od 14. do 19. stoljeća.
Sadržaj zbirke
Zbirka starih majstora Strossmayerove galerije uključuje digitalne inačice umjetnina iz istoimene muzejske zbirke. Od cjelokupnog materijala zastupljenog u ovoj digitalnoj zbirci izdvaja se dvjestotinjak umjetničkih predmeta (slika, minijatura, skulptura) koji su bili dio donedavnoga stalnog galerijskoga postava u devet dvorana na drugome katu Akademijine palače.
Taj je virtualni izvor, koji se kontinuirano nadograđuje, postao još dragocjeniji nakon što su, uslijed posljedica razornog potresa koji je u ožujku 2020. pogodio Zagreb, umjetnine evakuirane iz oštećenoga izložbenog prostora, a Galerija je do daljnjega zatvorena za posjetitelje.
5
Ladislav Šaban - Građa o orguljama (lokaliteti)
Opis zbirke
Ostavština Ladislava Šabana je iznimno dragocjena i često korištena građa pohranjena u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe. Čine ju studije, spisi, bilješke, korespondencija, dokumentacijska građa te zbirka fotografija hrvatskih orgulja. Uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske Ladislav Šaban je tijekom 1960-ih i 1970-ih obavljao evidenciju orgulja u Hrvatskoj te je, zajedno sa suradnicima, načinio registar iznimne vrijednosti. Osobito je vrijedna građa o orguljama i orguljarima, raspoređena prema imenima orguljara i prema lokalitetima orgulja.
Sadržaj zbirke
Zbirka sadrži bilješke o orguljama u Hrvatskoj raspoređene prema lokalitetima orgulja sakupljene iz najrazličitijih izvora i uvida u stanje na terenu.
6
Arhivski fond Ivan Goran Kovačić
Opis zbirke
Digitalizirano gradivo arhivskog fonda Ivan Goran Kovačić (HR-AHAZU-KN-105) koji se čuva na Odsjeku za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
7
Pomorskopravna zbirka Jadranskog zavoda HAZU
Opis zbirke
Zbirka objedinjuje zapise i cjelovite tekstove koji tematski pripadaju području istraživanja u Jadranskom zavodu: pomorskom pravu, međunarodnom pravu mora, prijevoznom pravu, i drugim srodnim disciplinama.
Sadržaj zbirke
Zbirka sadrži naslove knjiga, periodike, analitike (članaka, radova u knjigama) i dokumentacije koje su knjižnično i dokumentacijsko blago u Knjižnici Jadranskog zavoda HAZU.
8
Marko Marulić i Akademija
Opis zbirke
Marko Marulić u Akademijinim izdanjima
9
Ljetopis
Opis zbirke
Od godine 1877. Akademija objavljuje svoju kroniku Ljetopis. U njemu se redovito objavljuju godišnji izvještaji o radu HAZU, biografije i bibliografije novih članova te nekrolozi preminulim članovima.
Sadržaj zbirke
Jedna od prvih digitalizirani zbirki (nakon Rada), sa preko 120 knjiga koje su u potpunosti dostupne u Digitalnoj zbirci HAZU.
10
Kajkaviana
Opis zbirke
Zbirka kajkavske pisane baštine
Sadržaj zbirke
Virtualna zbirka sadrži bibliografske zapise tiskanih djela napisanih na kajkavskome dijalektu i kajkavskome književnom jeziku koja se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.
11
Vladimir-Đuro Degan - Zbirka knjiga i članaka
Opis zbirke
Cilj ove zbirke je prikazati obiman opus professora emeritusa Vladimira Đure Degana, bivšeg voditelja Jadranskog zavoda HAZU i člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Autor je dosad objavio više od 15 knjiga kod domaćih i inozemnih izdavača te oko 200 znanstvenih članaka na engleskom, francuskom i hrvatskom jeziku iz područja međunarodnog prava. Neki od inozemnih izdavača su iz Nizozemske, Kine, Italije, Španjolske, Francuske, Slovenije, BiH. Namjera je ove zbirke dati pregled što više radova no pritom se mora voditi briga o autorskim i srodnim pravima pa neka izdanja neće biti moguće vidjeti u cjelini teksta.
Sadržaj zbirke
Zbirka sadrži naslovnice knjiga, s uputom na adresu knjižnice za potpune tekstove; zatim tekstove znanstvenih i stručnih radova na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku.
12
Fotografska baština ORL klinike u Zagrebu
Opis zbirke
Priča o ORL klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu, njezinom razvoju i kontinuitetu donedavno je bila ispričana na više načina, no ne i na temelju njezine bogate sačuvane materijalne baštine. Stoga su sudionici obilježavanja 100. obljetnice ORL klinike smatrali važnim istaknuti da su upravo predstavnici ove struke imali izraziti senzibilitet za stvaranje zbirki, njihovo održavanje i dokumentiranje. Nastala je tako dragocjena baština za čije su stvaranje osobito zaslužni Dragutin Mašek i Ante Šercer, a za čije je daljnje čuvanje zaslužan niz otorinolaringologa, među kojima osobito ističemo Željka Poljaka i Ranka Mladinu. Zbog bogatstva i cjelovitosti svjedočanstva o radu ORL klinike velik dio ove građe uvršten je u scenarij budućega stalnog postava Hrvatskog muzeja medicine i farmacije. U tom kontekstu fotografska baština ORL klinike bit će nositelj triju funkcija muzejske prezentacije: memorijalne, muzealne i informacijske. Sačuvani fotoalbumi iz 1941. i iz razdoblja nakon 1954. godine imaju naglašen uspomenski karakter (sjećanje na uređenje i organizaciju ORL klinike u Zagrebu prije i poslije Drugoga svjetskog rata) i muzealnu vrijednost (svjedočanstvo o nekoj drugoj stvarnosti koja više u tom obliku ne postoji, a koja se može uvijek iznova rekonstruirati i interpretirati) te predstavljaju značajan izvor informacija za istraživače.
Sadržaj zbirke
Ova virtualna zbirka sadrži dva digitalizirana fotoalbuma i 26 pojedinačnih fotografija, fotografsku baštinu ORL klinike na Šalati koja je preuzeta od Medicinskog fakulteta u Zagrebu za Hrvatski muzej medicine i farmacije 2016. godine. Reprezentativno opremljen fotoalbum iz 1941. godine izradio je fotografski studio Donegani prema narudžbi tadašnjeg predstojnika Klinike Ante Šercera, a sadrži 25 fotografija tada novouređene i suvremeno opremljene ORL klinike na Šalati. Skromnije izrađen fotoalbum nepoznatog autora koji je nastao nakon 1954. godine sadrži 53 fotografije koje prikazuju zgradu i prostorije ORL klinike na Šalati te zgradu i prostorije Audiološkog centra u Draškovićevoj ulici u Zagrebu. Među pojedinačnim fotografijama ističu se one iz vremena predstojnika Dragutina Mašeka koje su snimljene 1920-ih godina u tadašnjem prostoru ORL klinike u Draškovićevoj ul. 17 u Zagrebu.
Opširnije u članku objavljenom u Liječničkom vjesniku 2021.:
Fatović-Ferenčić S, Brkić Midžić S. Vizualna memorija struke – pogled na fotoalbume otorinolaringološke klinike sačuvane u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Liječnički vjesnik. 2021;143(7-8):310-318. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/261927
14
Katalozi Zagrebačkog salona
Opis zbirke
Najznačajnija i najdugovječnija likovna manifestacija vezana uz Zagreb, jest Zagrebački salon, osnovan 1965. odlukom Skupštine grada Zagreba, na inicijativu ULUH-a. Zamišljen kao godišnja prezentacija najboljih recentnih ostvarenja hrvatskih likovnih umjetnika, u svojih je 50-ak godina postao neupitnom kulturnom činjenicom. Ideju o prezentaciji rezultata rada s različitih likovnih područja Salon je kroz godine koncepcijski mijenjao i prilagođavao, prateći suvremena umjetnička htijenja i prakse. Salon je, osobito u 70-im i 80-im godinama 20.st., poslužio i kao platforma za likovno urbanističko opremanje gradskih prostora, realiziranih kroz sekciju Prijedlog. Takav primjer jedinstvene suradnje umjetnika i Grada predstavlja današnjim istraživačima izuzetno zanimljiv model, kojeg je moguće rekonstruirati upravo iz kataloga tadašnjih Salona.
Od 1975. godine Salon se ponovno priklanja primarnoj koncepciji pojedinačnog predstavljanja umjetničkih disciplina, te se od tada godišnje odvojeno prezentiraju recentni radovi likovnih umjetnika, arhitekata, dizajnera i primijenjenih umjetnika. Ovaj se trogodišnji ritam izmjenjivanja održao sve do danas.
Projekt digitalizacije kataloga izložaba Zagrebačkog salona, održanih od 1965. do 1990., uključuje 35 kataloga (pojedine je Salone pratilo više kataloga), ukupno 3785 stranica. Digitalizacija kataloga realizirana je 2022. godine putem projekta e-Kultura Ministarstva kulture i medija RH.
Sadržaj zbirke
katalozi izložaba Zagrebačkog salona 1965. do 1990. godine
15
Zbirka gradišćanskohrvatske pisane baštine
Opis zbirke
Dopisni član HAZU prof. dr. sc. Nikola Benčić, jedan od najboljih poznavatelja gradišćanskohrvatske književnosti, darovao je Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u više navrata od 2001. do 2003. te 2007. i 2009. godine vrlo vrijednu zbirku hrvatske literature iz Gradišća koju je brižno i smisleno sakupljao dugi niz godina živeći i radeći u Gradišću. S obzirom na činjenicu da ta zbirka, uz novije knjige, sadrži i niz starih i rijetkih naslova objavljenih tijekom 19. i 20. stoljeća, kao i rukopisne knjige s dragocjenim ekslibrisima, donesena je odluka da se ona obradi i sačuva na okupu u posebnoj zbirci.
Sadržaj zbirke
Zbirka danas broji ukupno 357 bibliografskih jedinica, unutar kojih se nalazi 7 periodičkih publikacija, jedne novine i 5 članaka u časopisima. Od toga je dr. sc. Nikola Benčić darovao 295 knjiga. Ostale knjige i časopise je Knjižnica pribavila bilo razmjenom s institucijama u Gradišću bilo kupnjom ili darom, a neke knjige su se već nalazile u fondu od samog osnutka. Zbirka, uz novije knjige, sadrži i niz starih i rijetkih naslova, objavljenih tijekom 19. i 20. stoljeća i sadrži vrijednu građu koja predstavlja kroniku društvenog, kulturnog i vjerskog života i nasljeđa Hrvata u Gradišću.
16
Spomenička zbirka Nade Klaić
Opis zbirke
Obitelj Nade Klaić poklonila je dio njene knjižne ostavštine Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti sa željom da bude u Akademijinoj Knjižnici pohranjena kao zasebna cjelina pod njenim imenom. Radi se o 165 jedinica građe, najvećim dijelom o povijesnim knjigama, časopisima i posebnim otiscima.
17
Medicinski crteži
Opis zbirke
Medicinski crteži ubrajaju se u primijenjene crteže koji se stoljećima koriste u brojnim znanostima. Gotovo tijekom čitavoga 19. i 20. stoljeća mnogobrojni udžbenici sadržavali su ilustracije koje su izrađivali vrsni crtači. Podjednako u prirodnim kao i u društvenim te humanističkim znanostima crtež je bio iznimno značajno edukativno sredstvo. U Hrvatskoj je 1998. godine u zborniku Crtež u znanosti ukazano na važnost takve vrste crteža, no nakon toga je primijenjeni crtež, potisnut novim tehnologijama, ponovno potonuo u zaborav.
Sadržaj zbirke
Hrvatski muzej medicine i farmacije preuzeo je 2016. godine od Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Otorinolaringološku zbirku („Muzej“) koju je utemeljio prof. dr. Ante Šercer, a koja je sačuvana u prostoru bivše ORL klinike na Šalati zahvaljujući zalaganju dvojice istaknutih otorinolaringologa – prof. dr. sc. Željka Poljaka i prof. dr. sc. Ranka Mladine. Medicinski crteži čine značajan dio vrijedne znanstvene i nastavne baštine Otorinolaringološke zbirke. Većinom su to izvorna djela liječnika ili profesionalnih crtača – umjetnika, izrađena u prvoj polovini 20. stoljeća i korištena kao nastavna pomagala u nastavi otorinolaringologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu od 1920-ih godina nadalje, sve do uvođenja modernijih metoda prezentacije. Izrađeni su tehnikom tuša i akvarela na debljem papiru velikog formata i opremljeni za vješanje na zid. Digitalna zbirka sadrži 86 izvornih crteža i 6 tiskanih plakata, ukupno 92 predmeta.
18
Naličje grada prije 100 godina
Opis zbirke
Sačuvane zbirke fotografija iz ostavštine liječnika Vladimira Ćepulića (1891. – 1964.), jednog od predsjednika Hrvatskoga liječničkog zbora (1935. – 1945.) i Luje Thallera (1891. – 1949.), začetnika hrvatske medicinske historiografije, prikazuju osobit pogled na zagrebačku stambenu bijedu optikom socijalne patologije s naglaskom na tuberkulozu u prvim dekadama 20. stoljeća. Fotografije neutvrđenih autora nastale su na poticaj Vladimira Ćepulića i Luje Thallera sa svrhom oblikovanja svojevrsne potvrde propitivanju organske podloge društva u prvoj polovini 20. stoljeća. Pritom su u sklopu zdravstveno-prosvjetiteljskih kampanja pridonosile utemeljenju novog sustava vrijednosti unutar medicine i društva. Navedene zbirke koja sadrže ukupno 132 fotografije danas se nalaze u Hrvatskome muzeju medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a značajne su kao do sada nezapaženi segment socijalne fotografije u Hrvatskoj te muzeološka vrijednost kao akvizicije prvog Muzeja za povijest zdravstva koji je osnovan 1944. u Zagrebu pri Hrvatskome liječničkom zboru.
Sadržaj zbirke
Zbirka sadrži 54 crno-bijele fotografije iz ciklusa pod skupnim nazivom Zagreb 1924. – loši stanovi s pečatom zbirke dr. Vladimira Ćepulića i tragovima lijepljenja na poleđini (vjerojatno su sve bile izložene na izložbi Grupe Zemlja u Zagrebu 1932.), 20 fotopovećanja kaširanih na karton i priređenih za izlaganje u Muzeju za povijest zdravstva, HLZ, 1944., skupni naziv: Stambena bijeda u Zagrebu 1924., i 58 crno-bijelih fotografija pod nazivom Zbirka slika dra Thallera o stambenim prilikama u Zagrebu oko god. 1920.
19
Crtaće bilježnice hrvatskih likovnih umjetnika
Opis zbirke
U Arhivu za likovne umjetnosti unutar umjetničkih ostavština čuvaju se mnogobrojne crtaće bilježnice, vrijedni dokumenti razvoja umjetničkih ideja pojedinog autora.
20
Diplome i povelje
Opis zbirke
Diploma (grčki), svjedodžba o položenom završnom ispitu na sveučilištu ili visokom učilištu ili isprava kojom se svečano priznaje neki uspjeh, zasluga, članstvo. Prvotno naziv kod Grka za dvije povezane pločice na kojima je bio ispisan neki službeni spis. Poslije povelja kojom se pojedincu dodjeljuju neke pogodnosti.
Sadržaj zbirke
Zbirka diploma i povelja Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU sadrži izvorne dokumente: svjedodžbe i diplome o završenom naukovanju, školovanju i postignutim akademskim titulama hrvatskih ljekarnika, liječnika i drugih znanstvenika na području biomedicinskih znanosti; povelje priznanja redovitim i počasnim članovima za zasluge i sudjelovanje u radu stručnih medicinskih i farmaceutskih društava; povelje državnih priznanja i odlikovanja; povelje priznanja za sudjelovanje na stručnim i znanstvenim skupovima, za osvojene nagrade na izložbama i slično. Riječ je o rukopisnoj i tiskanoj građi s vlastoručnim potpisima te otisnutim, apliciranim ili privezanim pečatima. Dokumenti potječu iz vremenskog razdoblja od 18. stoljeća do druge polovine 20. stoljeća, a neki od njih odlikuju se umjetničkim oblikovanjem u stilu bidermajera, historicizma, secesije, ili pak u stilu 1970-ih. Kao osobitu zanimljivost ističemo da zbirka sadrži povelje međunarodnih priznanja uglednom ljekarniku Eugenu Viktoru Felleru za „Elsa-fluid“. Digitalna zbirka diploma i povelja Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU sadrži 216 predmeta.
21
Croatica 17. st.
Opis zbirke
Zbirka starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 17. st.
Pod pojmom Croatica podrazumijeva se:
1. da je autor knjige ili bilo kojeg dijela knjige (pisac predgovora, prevoditelj itd.)
Hrvat;
2. da je knjiga tiskana u Hrvatskoj, u nekoj hrvatskoj tiskari;
3. da je knjiga pisana hrvatskim jezikom i/ili pismom;
4. da je tema knjige vezana uz Hrvatsku
Sadržaj zbirke
Virtualna zbirka sadrži bibliografske zapise starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 17. st. koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.
22
Croatica 16. st.
Opis zbirke
Zbirka starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 16. st.
Pod pojmom Croatica podrazumijeva se:
1. da je autor knjige ili bilo kojeg dijela knjige (pisac predgovora, prevoditelj itd.)
Hrvat;
2. da je knjiga tiskana u Hrvatskoj, u nekoj hrvatskoj tiskari;
3. da je knjiga pisana hrvatskim jezikom i/ili pismom;
4. da je tema knjige vezana uz Hrvatsku
Sadržaj zbirke
Virtualna zbirka sadrži bibliografske zapise starih i rijetkih hrvatskih knjiga tiskanih u 16. st. koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Također, u zbirku su uvršteni i pretisci hrvatskih knjiga 16. st. u fondu Knjižnice HAZU.
23
Memorijalna zbirka Franje Kogoja
Opis zbirke
Franjo (Fran) Kogoj, hrvatski liječnik (Kranjska Gora, 13. X. 1894. – Kranjska Gora, 30. IX. 1983.). Osnivač znanstvene dermatovenerologije u Hrvatskoj. Završivši u Pragu studij medicine (1920.) i specijalizaciju iz dermatovenerologije, habilitirao se za privatnoga docenta u Brnu. Od 1923. djelovao je u Klinici za kožne i spolne bolesti u Zagrebu, kojoj je 1927.–1965. bio predstojnik; redoviti profesor zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta. Uz to je 1955.–1964. bio znanstveni voditelj Dermatovenerološke klinike u Ljubljani te 1967.–1974. ravnatelj Instituta za klinička medicinska istraživanja u Zagrebu. Na njegov je poticaj 1965. osnovan Alergološki centar JAZU u Hvaru. Bavio se proučavanjem alergija, kožne tuberkuloze, keratodermija te problematikom egzema, uveo je novu koncepciju u liječenju sifilisa. Bio je redoviti član JAZU (od 1947.) i njezin dopredsjednik (1958.–1972.). Godine 1962. dobio je Nagradu za životno djelo.
Sadržaj zbirke
Memorijalna građa Franje Kogoja čuva se u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije HAZU koji ju je preuzeo na upravljanje od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti.
Ova virtualna zbirka sadrži 47 Kogojevih diploma i povelja i 46 fotoportreta svjetskih dermatologa s njihovim posvetama Franji Kogoju te predstavlja rijedak primjer cjelovitog svjedočanstva o međunarodnoj karijeri i mreži profesionalnih kontakata jednoga hrvatskog liječnika.
Hrvatski muzej medicine i farmacije i Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU priredili su 2021. godine izložbu Između pamćenja i povijesti: Kogojeva zbirka fotoportreta i počasnih povelja s dvojezičnim katalogom (hrv./engl.) u suradnji s Katedrom i Klinikom za dermatologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a 2022. godine objavljena je knjiga Salus aegroti suprema lex: uloga Franje Kogoja u razvoju dermatovenerologije u Hrvatskoj u nakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Rasprave i građa za povijest znanosti, knjiga 21, Razred za medicinske znanosti, svezak 11). https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=iiif.v.a&id=2482108
25
Katalozi Strossmayerove galerije
Sadržaj zbirke
Zbirka Katalozi Strossmayerove galerije trenutno objedinjuje digitalne inačice starih muzejskih kataloga. Riječ je o devet kataloga cjelokupnog fundusa – od prvoga tiskanog, danas raritetnog, izdanja iz 1885. do kataloga novouređenoga postava iz 1947. godine – koji u sadržajnom smislu dokumentiraju status i brojnost elemenata zbirke u određenom povijesnom trenutku te kontinuirano uvećanje zbirnoga fonda priljevom novih akvizicija brojnih donatora Galerije. Oni ujedno precizno evidentiraju promjene u atributivnom određenju pojedinih muzejskih predmeta nastalom na temelju rezultata stručno-znanstvenog rada znanstvenika/muzejskih stručnjaka. Uz spomenute kataloge zbirnoga fonda, u 1939. godini realizira se novi izdavački poduhvat – Talijanske slikarske škole – pod autorskom palicom upravitelja Artura Schneidera, zamišljen kao prvi dio nikad realiziranoga cjelovitog kritičkog kataloga starih majstora zastupljenih u fundusu.
Da je vrijednost prezentiranog sadržaja uočena i izvan uskih nacionalnih okvira, svjedoči činjenica da se zbirci pristupa i preko sučelja Getty Research Portala.
Trenutno se za objavu priprema nova dionica digitaliziranoga nakladništva Galerije. Slijedom istoga tematskog ključa, uz neizostavne kataloge muzejskog fundusa, vezanih uz razdoblje djelovanja upravitelja Ljube Babića i Vinka Zlamalika (1948. – 1984. godine), sadržajna ponuda zbirke ovaj će se put zamjetno proširiti uvrštavanjem digitaliziranih inačica kataloga/presavitaka (deplijana) povremenih izložbi i muzejskih vodiča.
27
Projekt digitalizacije korica starih i rijetkih knjiga Knjižnice HAZU
Opis zbirke
Zbirka obuhvaća 11 naslova iz Zbirke stare i rijetke građe Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, tiskanih u 16., 17. i 18. stoljeću. Riječ je o vrijednim djelima iz područja teologije, prava, povijesti i književnosti, koja svjedoče o kulturnom i intelektualnom razvoju srednjoeuropskog prostora. Primjerci iz ove zbirke odabrani su za projekt low light neinvazivne digitalizacije korica, kojom se omogućuje precizno snimanje površinskih detalja i boja uz minimalnu izloženost svjetlu i bez fizičkog opterećenja knjiga. Svaki primjerak donosi i specifične značajke uveza – od jednostavnih pergamentnih i kartonskih do bogato ukrašenih kožnih s reljefnim slijepim tiskom, ukrasnim okvirima i heraldičkim obilježjima.
Sadržaj zbirke
Virtualna zbirka omogućuje pregled digitalnih preslika originalnih primjeraka izrađenih low light neinvazivnom tehnologijom. Preslike su pohranjene u JPEG i TIFF formatima, uz vjernu reprodukciju boje, teksture i trodimenzionalnih detalja uveza. Zbirka obuhvaća 11 odabranih naslova, uključujući misale, teološke i pravne spise, povijesne kronike i klasična djela. Time se istraživačima i široj javnosti omogućuje pristup jedinstvenom kulturnom nasljeđu bez ugrožavanja izvornika, dok digitalna dokumentacija pruža temelj za buduća istraživanja.
28
Bibliografija Foruma
Opis zbirke
Mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Forum, pokrenut je 1961. na poticaj Miroslava
Krleže i Marijana Matkovića (glavni urednik do 1985.) te Petra Šegedina. Prvi broj časopisa izlazi 1962. Forum je okupio širok krug istaknutih hrvatskih pisaca. Prvih deset godina na njemu intenzivno surađuje Krleža (objavljena treća knjiga Banketa u Blitvi, Zastave, dijelovi dnevnika i neki članci). Od početka svog izlaženja, Forum pokazuje sklonost za cjelovita književna djela, izvorna i prijevodna.
U Forumu se objavljuje izvorna lirika, proza, drama, književna kritika, kao i prijevodi svjetske književnosti, te književne studije, eseji, a ponekad i intervjui. Također, u njemu se mogu pronaći vrlo vrijedne kulturne kronike i komentari, a u novije vrijeme objavljuje i tekuću kritiku.
Sadržaj zbirke
U zbirci se nalazi bibliografija svih radova objavljenih u Forumu od 1962. do 2001. te svi kasniji sadržaji Knjiga (godišta Foruma). Svi radovi ikada objavljeni u časopisu Forum su na ovaj način pregledno okupljeni na jednom mjestu.
Zbirka se može pretraživati po tekstu, a digitalizirani popisi su cjelovito dostupni za pregledavanje i preuzimanje.
29
Reklamne razglednice
Opis zbirke
Razglednica je dopisna poštanska karta sa slikom, fotografijom, crtežom, reklamom i sl. na poleđini. Nakon uvođenja dopisnica, prve razglednice (oslikane dopisnice) započele su se objavljivati u Beču 1870-ih. Kvalitetnija reprodukcijska tehnika i razvoj fotografije pridonijeli su u 20. stoljeću procvatu industrijske proizvodnje razglednica, koje su danas tražene i kao suvenir i kao predmet kolekcionarskih zbirki.
Sadržaj zbirke
U fundusu Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU nalazi se zaokružena serija od 34 reklamne razglednice koje je Pavao Gavranić dizajnirao za tvornicu Kaštel d. d. (preteču Plive) u Zagrebu u razdoblju njenoga intenzivnog razvoja između 1935. i 1940. godine. Zbirka svjedoči o visokim dometima rane hrvatske farmaceutske propagande. Riječ je o reklamama koje su bile namijenjene prvenstveno liječnicima, jer se u to vrijeme farmaceutski proizvodi nisu mogli kupiti bez recepta.
Pavao Gavranić (Zagreb, 1905. – 1973.), slikar i grafičar, povjesničar umjetnosti, likovni pedagog, dao je najzapaženiji doprinos na području primijenjene grafike te se smatra jednim od glavnih protagonista razvoja hrvatskoga grafičkog dizajna. Njegov opus u području reklamne grafike jedan je od najvažnijih u modernoj hrvatskoj kulturi.
30
