DIZBI

Pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Opis zbirke

Djela koja su izdana potporom Akademije ili su prešla u njenu svojinu; zbornici skupova kojima je Akademija suorganizator ili pokrovitelj

Ragusina

Opis zbirke

Virtualna zbirka Ragusina okuplja bibliografske zapise starih i rijetkih knjiga Dubrovčana i knjiga tiskanih na području nekadašnje Dubrovačke Republike. Dio je šire zbirke Dalmatica.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bibliografske zapise iz fonda Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Najstarija knjiga je djelo De vita et gestis Christi Jakova Bunića, tiskana u Rimu 1526. godine. Posebnu vrijednost imaju knjige 16. st., među kojima su djela Nikole Vitova Gučetića, Dello stato delle republiche secondo la mente di Aristotele (1591), Dialogo della bellezza i Dialogo d'amore (1581), zatim djela hrvatskih latinista poput istaknutog povjesničara Ludovika Crijevića Tuberona De Turcarum origine ... (1590). U zbirci se nalaze vrlo rijetka prva izdanja dubrovačkih pjesnika: Dominka Zlatarića Elektra tragedia, Gliubmir, pripovies pastirska i Gliubav i smart Pirama i Tisbe (1597), Dinka Ranjine Piesni raslike (1563), Andrije Čubranovića Jeđupka (1599), povjesničara Serafina Razzija La storia di Raugia (1595), filozofa Mihe Monaldija Irene, overo della Bellezza (1599). • Iz 17. i 18. st. u zbirci se nalaze rana izdanja Marina Držića, Ivana Gundulića i mnogih drugih znamenitih Dubrovčana. • Virtualna zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.

Akademijina izdanja

Opis zbirke

Od svog osnutka 1861. g. HAZU počinje s nakladničkom djelatnošću i objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva. Godine 1867. izlazi prvi broj časopisa RAD, a do danas je objavljeno preko 6000 svezaka raznih publikacija iz mnogih znanstvenih područja. Osim časopisa i knjiga u nakladničkim cjelinama, zbirku Akademijinih publikacija čine i pojedinačna izdanja gdje se nalaze veće i manje monografije, zbornici radova sa znanstvenih skupova, brošure i sl. Akademija izdaje i kataloge izložbi svojih muzejsko-galerijskih jedinica. Osnivanjem Digitalne zbirke HAZU 2009. g., najvažnije Akademijine serije su u velikoj mjeri digitalizirane, detaljno analitički obrađene i u potpunosti dostupne u repozitoriju DiZbi.HAZU. Od 2016. godine, Akademijini časopisi dobivaju DOI oznake.

Sadržaj zbirke

Uz naslove s najdužom tradicijom izlaženja Rad i Ljetopis, zbirka sadrži oko 90 naslova Akademijinih časopisa i nakladničkih cjelina koji se od 2016. godine redovito postavljaju u repozitorij. Nekoliko naslova ima digitalizirane sve brojeve, a za ostale su dostupni metapodaci (osnovne informacije u formi kataloga). Planira se kontinuirani nastavak digitalizacije Akademijinih izdanja.

Memorijalna zbirka Sergija Dogana

Opis zbirke

Sergije Dogan, hrvatski neuropsihijatar (Šibenik, 21. VI. 1916. – Počitelj, 17. IV. 1979.). Završivši 1940. studij medicine te nekoliko semestara psihologije u Zagrebu, od 1941. do kraja života djelovao je u Klinici za živčane i duševne bolesti u Zagrebu (od 1971. Klinika za neurologiju), 1967.–1979. njezin predstojnik. Osnivatelj hrvatske kliničke neurofiziologije, prvi uveo elektroencefalografiju kao redovitu dijagnostičku metodu i organizirao izradbu prvih domaćih elektroencefalografa. Bio je redoviti profesor zagrebačkoga Medicinskog fakulteta i izvanredni član JAZU; od 1958. do 1960. bio je predsjednik Zbora liječnika Hrvatske. Memorijalna građa Sergija Dogana čuva se u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije i Odsjeku za povijest medicinskih znanosti HAZU.

Sadržaj zbirke

Ova virtualna zbirka sadrži 32 digitalizirane diplome i povelje Sergija Dogana i dvije diplome Kate Dogan-Librenjak koje su uvrštene u fundus Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU zahvaljujući donaciji njihove kćeri prof. dr. sc. Branke Marinović. Memorijalna građa Sergija Dogana svjedoči o njegovim kliničkim, znanstvenim i nastavnim postignućima te o njegovom doprinosu radu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zbora liječnika Hrvatske (danas HLZ) i Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU). Hrvatski muzej medicine i farmacije i Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU priredili su u suradnji s Hrvatskim liječničkim zborom virtualnu izložbu, e-katalog i tiskanu publikaciju pod naslovom Sergije Dogan: memorijalna građa u zbirkama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2022. – 2023.). https://dogan.hmmf.hazu.hr/

155. godina Knjižnice HAZU

Opis zbirke

Zbirka izrađena u povodu obilježavanja 155. godišnjice djelovanja Knjižnice (1867.-2022.). U ovoj 2022. godini Knjižnica HAZU je u svojim prostorijama priredila prigodnu izložbu i na taj način obilježila 155 godina kontinuiranog djelovanja. Knjižnica HAZU jedna je od najstarijih i najbogatijih knjižnica u Hrvatskoj koja je kroz svoju dugu i bogatu povijest dala značajan doprinos kroz stručnu podršku znanstveno-istraživačkom radu Akademije, a svojim istaknutim upraviteljima i djelatnicima, njihovim profesionalnim radom doprinjela je razvoju knjižničarske struke u Hrvatskoj. U sklopu izložbe dan je kronološki presjek rada Knjižnice kroz povijest, obuhvaćeni su svi ključni i prijelomni momenti u radu Knjižnice, prikazana je njezina izdavačka djelatnost, njezine zbirke među kojima se osobito ističu Zbirka Akademijinih izdanja i Zbirka starih i rijetkih knjiga ...

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka okuplja na jednom mjestu bibliografske jedinice tematski vezane uz povijest Knjižnice HAZU, djelatnike Knjižnice i njihove stručne i znanstvene radove. Zbirka će, između ostaloga, poslužiti kao izvor i polazišna točka u stvaranju istoimene virtualne izložbe.

Zbirka snimki đakovačke katedrale

Opis zbirke

U povodu obilježavanja pedesete godišnjice ustoličenja za biskupa, u Đakovu je 8. rujna 1900. Strossmayeru upriličena proslava kojoj su nazočili i predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (onodobne JAZU). Tom je prigodom Akademija za slavljenika dala izraditi hrvatsko-francusku monografiju Stolna crkva u Djakovu / La cathėdrale de Djakovo. Uređivanje, sadržaj i priprema rukopisa za tisak povjerena je timu stručnjaka predvođenih arhitektom Josipom pl. Vancašem i profesorom Nikolom Mašićem, ravnateljem »akademijske galerije«. Arhitektonske crteže izradio je arhitekt Josip Pospišil, dok je fotografske snimke izveo bečki umjetnički zavod C. Angerer & Göschl. Negativi na staklenim pločama koji su korišteni pri izradi monografije sačuvani su upravo u Strossmayerovoj galeriji.

Sadržaj zbirke

Zbirka uključuje digitalizirane sačuvane fotografske snimke umjetničke opreme i zidnog oslika u đakovačkoj katedrali sv. Petra, koje je izradila renomirana bečka fotografska tvrtka C. Angerer & Göschl. Zbirka je digitalizirana 2017. godine u cilju zaštite njezinih krhkih i lomu sklonih izvornika te za potrebe objavljivanja probranih snimaka u monografskoj publikaciji Umjetničko blago Strossmayerove katedrale u Đakovu, autora Dragana Damjanovića (Đakovo, 2017.).

RAD

Opis zbirke

RAD JAZU/HAZU je najstarija, najsveobuhvatnija i najčitanija Akademijina serijska publikacija. U njemu su zastupljena mnoga znanstvena i umjetnička područja i objavljivali vrsni stručnjaci iz Hrvatske i svijeta.

Sadržaj zbirke

Prvi broj Rada je izašao 1867. god., a tijekom 150 godina izaženja objavljeno je preko 550 brojeva, više od 3.500 znanstvenih radova u čijem je nastanku sudjelovalo oko 1.800 autora. U cjelokupnosti je digitaliziran, dostupan, te se može pregledati i preuzeti u Digitalnoj zbirci.

Stare i rijetke digitalizirane knjige

Opis zbirke

Knjige iz Zbirke starih i rijetkih knjiga Knjižnice HAZU koje uz kataložni zapis imaju i digitalni objekt

Ostavština Marte Ehrlich Tompa

Opis zbirke

Prof. dr. sc. Nikola Gavella donirao je 2014. Arhivu za likovne umjetnosti dokumentarno-arhivsku građu vezanu za umjetnički život i rad slikarice Marte Ehrlich Tompa (1910.-1980.), donatorove tete. Donacija je realizirana zahvaljujući angažmanu kustosice Moderne galerije, gđe. Smiljke Domac. Obrađena građa koja se sastoji od fotografija, osobnih dokumenata, bilježnica crteža i skica, kataloga izložaba i korespondencije, pohranjena je u tri arhivske kutije. Marta je rođena u poznatoj graditeljskog obitelji Ehrlich. Njezin djed Herman sagradio je Vilu Ehrlich na Josipovcu (1890.), u kojoj je danas smješten Muzej arhitekture Hrvatske akademije, njezin stric, Hugo Ehrlich bio je vodeći zagrebački arhitekt prve polovice 20. st., a teta Mira Klobučar, akademska slikarica, članica Kluba likovnih umjetnica. Njezina majka Ema rođ. Bazala, bila je učiteljica, čiji je brat Albert bio sveučilišni profesor, filozof i rektor Zagrebačkog sveučilišta, Martin životni i umjetnički partner bio je suprug, akademski slikar Kamilo Tompa.

Zbirka rara Odsjeka za povijest hrvatske glazbe

Hrvatski latinisti

Opis zbirke

Hrvatski latinisti (Croatiae scriptores Latini recentioris aetatis ) su autori, rodom Hrvati ili djelovanjem povezani s povijesnim prostorima Hrvatske, koji su svoja djela pisali na latinskom jeziku. U širem smislu, obuhvaćena su i sva anonimna djela pisana latinskim jezikom, a tiču se Hrvatske, bilo da su tiskana u nekoj hrvatskoj tiskari ili se tematikom odnose na Hrvatsku. Dodatni kriterij je vremenski period u kojem su djela objavljena, a to je od 15. st. do 1850. godine.

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka Hrvatski latinisti sadrži bibliografske zapise iz fonda Knjižnice HAZU. Sadrži djela hrvatskih latinista objavljena bilo kao samostalne publikacije bilo u okviru antologija, zbirki, zbornika i sl. Obuhvaćeni su i paratekstualni dijelovi odnosno manji radovi dodani uz glavne radove (predgovori, pogovori, posvete, posvetne pjesme, prigodnice i dr. na latinskom jeziku). U kreiranju fonda hrvatskih latinista u Knjižnici HAZU rukovodilo se najvećim djelom tiskanom bibliografijom Šime Jurića Iugoslaviae scriptores Latini recentioris aetatis (1968.-1982.), ali i svim relevantnim dostupnim i recentnim izvorima. U samim zapisima se u napomeni navodi bibliografski izvor i redni broj gdje je bibliografska jedinica evidentirana (npr. Navedeno u: Jurić 644). • Zbirka se kontinuirano nadopunjuje bibliografskim jedinicama usporedo s revizijom starih zapisa de visu, tako da se još ne zna točan broj jedinica koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU. Ovi zapisi će, nakon završetka konverzije i revizije starih zapisa, poslužiti za tiskanje monografije Hrvatski latinisti u Knjižnici HAZU. Također, s vremenom će biti uključena i digitalizirana djela izvornika

Spomenička knjižnica Mirka D. Grmeka ”Povijest znanosti slavenskih naroda”

Opis zbirke

Mirko Dražen Grmek, dopisni član Akademije, darovao je koncem 1999. dio svoje knjižnice i arhiva Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Radi se o knjigama, časopisima, posebnim otiscima i rukopisnim bilješkama najvećim dijelom posvećenim povijesti znanosti, napose bioloških i medicinskih, u Hrvata i u ostalih slavenskih naroda. Ova dragocjena zbirka obuhvaća, uz spomenuto, i darovateljeva djela objavljena u Hrvatskoj i u svijetu posvećena različitim temama, kao i manju zbirku starih i rijetkih knjiga. Knjižnična i dokumentacijska zbirka, koja je po darovateljevoj želji pohranjena u Akademijinoj Knjižnici kao zasebna cjelina pod imenom Spomenička knjižnica Mirka D. Grmeka ”Povijest znanosti slavenskih naroda”, sadrži uz navedeno i dokumentacijsku građu koja se odnosi na ukupni darovateljev rad u vezi s Hrvatskom od 1983. do njegove smrti. Zbirka sadrži: 1. Djela M. D. Grmeka objavljena u Hrvatskoj i diljem svijeta 2. Ostale knjige, separate i serijske publikacije 3. Stare i rijetke knjige i dragocjene rukopise pohranjene u trezoru.

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka za sada sadrži bibliografske zapise knjiga i zbornika, poglavito onih kojima je Grmek autor ili urednik i posebno vrijednih starih i rijetkih knjiga iz donacije

Memorijalna zbirka Anice Jušić

Opis zbirke

Anica Jušić, hrvatska neurologinja (Zagreb, 26. VII. 1926. – Zagreb, 5. XII. 2021.), diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1952. i specijalizirala neurologiju 1960. Od 1956. do umirovljenja 1991. radila je na Neuropsihijatrijskoj (poslije Neurološkoj) klinici Kliničkoga bolničkog centra u Zagrebu, gdje je osnovala i vodila Centar (poslije Zavod) za neuromuskularne bolesti; redovita profesorica zagrebačkoga Medicinskog fakulteta. Unaprijedila je elektromioneurografiju, kojom se prvenstveno bavila. Prva je u Hrvatskoj pokrenula službu palijativne skrbi i zalagala se za osnivanje hospicija. Pri Hrvatskom liječničkom zboru osnovala je 1994. Hrvatsko društvo za hospicij/palijativnu skrb, kojemu je bila predsjednicom do 2009. godine.

Sadržaj zbirke

Memorijalna zbirka Anice Jušić sadrži 29 diploma i povelja koje svjedoče o njezinim akademskim titulama i priznanjima dobivenim za klinički, znanstveni i nastavni rad na području neurologije, kao i za doprinos razvoju hospicijskog pokreta i palijativne skrbi u Hrvatskoj. Anica Jušić je ovu biografsku građu darovala Hrvatskom muzeju medicine i farmacije HAZU 2021. godine. U okviru nakladničkog niza Rasprave i građa za povijest znanosti HAZU (knjiga 13, Razred za medicinske znanosti, sv. 9) 2015. godine objavljena je knjiga Dva života Anice Jušić: razvoj neurologije i hospicijskog pokreta u Hrvatskoj tijekom druge polovine 20. stoljeća. https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=iiif.v.a&id=183258

Digitalizirana građa Knjižnice Strossmayerove galerije

Flaciana

Opis zbirke

Zbirka Flaciana čini podzbirku unutar zbirke Croatica (hrvatske knjige) i sadrži knjige odnosno djela Matije Vlačića Ilirika (lat. Matthias Flacius Illyricus; 1520.-1575.), protestantskog pisca porijeklom iz Labina u Istri. Vlačićeva djela, pisana na latinskom i njemačkom jeziku, neprocijenjiv su izvor za proučavanje razvoja i stvaranja protestantske teološke misli i dogmatike. Svoja djela dao je tiskati uglavnom u Njemačkoj, gdje je i djelovao u protestantskim tiskarama u Magdeburgu, Augsburgu, Jeni. Vlačić je bio crkveni povjesničar, profesor teologije, filozofije i hebrejskog jezika u Jeni, Regensburgu, Antwerpenu, Strasbourgu i dr.; vjerski polemičar, snažan protivnik Rima i papinstva, pristaša ekstremnog luteranstva nazvanog po njemu "flacijanizam"; služio se pseudonimom Christian Lauterwar.

Sadržaj zbirke

Virtualna zbirka Flaciana okuplja bibliografske zapise knjiga odnosno djela Matije Vlačića Ilirika koje se nalaze u zaštićenom fondu Knjižnice HAZU. Zbirka broji 69 kataložnih jedinica 16. st. i 4 iz 17. st. U zbirku su uključena i sva ona djela koja su na bilo koji način povezana s Vlačićem, djela kojima je on samo autor predgovora, djela koja je napisao zajedno s drugim osobama itd. Napisao je vrlo mnogo knjiga (oko dvije stotine), većinom teoloških i filozofskih te polemičkih spisa, a najvažnija njegova djela koja se čuvaju u fondu knjižnice su: "Catalogus testium veritatis" (Katalog svjedoka istine), "Clavis Scripturae Sacrae" (Ključ Svetoga Pisma) koja je postala temeljna knjiga protestantske biblijske znanosti i hermeneutike i tzv. "Magdeburške centurije" - golem projekt kojeg je pokrenuo zajedno s drugim suradnicima, a koje daju vrlo temeljit, opširan i kritički prikaz crkvene povijesti s gledišta protiv papinstva i rimskog primata. Također, uz same izvornike, u zbirku je uključena i sekundarna literatura o M. Vlačiću Iliriku - knjige i članci kojima je on predmetnica.

Fotografska baština Muzeja za povijest zdravstva u Hrvatskoj

Opis zbirke

U vrijeme kada je na čelu Hrvatskoga liječničkog zbora bio Vladimir Ćepulić (1891. – 1964.), Zbor 1935. godine dobiva svoju zgradu Hrvatski liječnički dom pa se intenziviraju njegove akcije vezane uz oživotvorenje Muzeja za povijest zdravstva. Ćepulić je u Liječničkom domu privremeno za Muzej namijenio dvije prostorije, dok se na Medicinskom fakultetu ne osnuje Zavod za povijest medicine u sklopu kojega je kao njegova logična sastavnica trebao biti i Muzej. U poslovima osnutka Muzeja uz Vladimira Ćepulića, tadašnjeg predsjednika Zbora, najaktivniji je bio Stanko Sielski, ravnatelj novoustanovljenog Zavoda za suzbijanje endemijskog sifilisa u Banja Luci, poznavatelj povijesti medicine te istaknuti kolekcionar. Upravni odbor Zbora na svojoj sjednici 10. kolovoza 1942. izabrao ga je za kustosa Muzeja u osnivanju. Nakon što je Muzej otvoren 1944. godine, njegovim upraviteljem je imenovan Lujo Thaller, koji ga je koristio i u nastavi iz povijesti medicine, ponovno uvedenoj 1948. godine kao obavezni kolegij. Značajan dio eksponata toga prvog hrvatskog muzeja medicine činile su fotografije vezane za povijest medicine, komunalnu higijenu i javno zdravstvo. Kako se nije ostvario plan o osnutku Muzeja pri Medicinskom fakultetu, građa Muzeja za povijest zdravstva pohranjena je od 1960-ih u Odsjeku za povijest medicinskih znanosti HAZU.

Sadržaj zbirke

Ova virtualna zbirka sadrži digitaliziranu fotografsku baštinu Muzeja za povijest zdravstva u Hrvatskoj koja je preuzeta od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU za Hrvatski muzej medicine i farmacije 2015. godine. Utemeljitelj prvoga hrvatskog muzeja medicine Vladimir Ćepulić prikupio je u suradnji sa Stankom Sielskim fotografske negative vezane za povijest zdravstva te je dao izraditi fotopovećanja kaširana na karton i priređena za izlaganje u Muzeju. Na samim fotografijama većinom su napisane legende crnim ili bijelim tušem, kao i rukopisom na poleđini. Zbirka sadrži nekoliko tematskih skupina vezanih za povijest zdravstva: stambena bijeda u Zagrebu 1924.; zgrade zdravstvenih ustanova; zdravstveno prosvjećivanje; stambeni i higijenski uvjeti u hrvatskim selima; sanitarna tehnika; asanacija turopoljskog sela Mraclina; spomenci javnog zdravstva u Dalmaciji; stara groblja; umjetnička djela koja prikazuju svetce zaštitnike zdravlja; stambeni i higijenski uvjeti u Bosni; narodna medicina u Bosni.

Umjetnost na razglednicama

Opis zbirke

U zbirkama Arhiva za likovne umjetnosti čuvaju se mnogobrojne razglednice u boji različitih izdavača s reprodukcijama djela ključnih protagonista hrvatske likovne scene. Umjetnici su često prezentirani manje poznatim radovima, što može dodatno doprinijeti istraživanjima pojedinačnih opusa.

Sadržaj zbirke

razglednice različitih izdavača iz Zbirke ostavština, Zbirke dokumentacije umjetnika i Zbirke korespondencije Arhiva za likovne umjetnosti

Ladislav Šaban - Građa o orguljama (graditelji)

Opis zbirke

Ostavština Ladislava Šabana je iznimno dragocjena i često korištena građa pohranjena u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe. Čine ju studije, spisi, bilješke, korespondencija, dokumentacijska građa te zbirka fotografija hrvatskih orgulja. Uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske Ladislav Šaban je tijekom 1960-ih i 1970-ih obavljao evidenciju orgulja u Hrvatskoj te je, zajedno sa suradnicima, načinio registar iznimne vrijednosti. Osobito je vrijedna građa o orguljama i orguljarima, raspoređena prema imenima orguljara i prema lokalitetima orgulja.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bilješke o orguljama u Hrvatskoj raspoređene prema imenima graditelja orgulja sakupljene iz najrazličitijih izvora i uvida u stanje na terenu.

Izdanja Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Glagolitica

Opis zbirke

Zbirka tiskanih glagoljskih knjiga od 1483.-1905.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bibliografske zapise tiskanih glagoljskih knjiga koje se nalaze u fondu Knjižnice HAZU - i izvornika i faksimila. Najstarija glagoljska knjiga je hrvatski prvotisak Misal po zakonu Rimskoga dvora iz 1483. god., a najnovija je faksimil posljednje tiskane glagoljske knjige tzv. Parčićev Misal iz 1905. god. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Virtualna zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa.

Marulić

Opis zbirke

Marko Marulić u tekstovima koja nisu u Akademijinoj nakladi

Hemeroteka Strossmayerove galerije

Opis zbirke

»Hemeroteka (grč. ἡμέρα: dan + -teka), zbirka novina i časopisa; zbirka izrezaka iz tekućih novina, časopisa ili koje druge tiskane građe, o određenim, unaprijed utvrđenim temama ili predmetima, obično složena prema abecednom ili kronološkom slijedu natuknica. Koristi se u knjižnicama ili drugim informacijskim ustanovama kao brz izvor informacija i za dopunu podataka, osobito o aktualnim temama i događajima.« (Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021., https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=24926)

Sadržaj zbirke

Zbirka Hemeroteka Strossmayerove galerije okuplja odabrane digitalizirane izvornike iz istoimenoga muzejskog dokumentacijskog fonda. Mahom je to periodična građa: članci iz starih dnevnih glasila (Pozor, Obzor, Narodne novine), časopisi (Vienac, Prosvjeta, Viesti inžinira i arhitekta, Rad i Ljetopis JAZU, Savremenik) te ostale tiskane objave. S 56 trenutno zastupljenih bibliografskih jedinica, kronološki nanizanih od najranije zabilježenog Pozorova članka »Strossmayer Mecenas« iz 1866. pa do priloga kojim se 1935. godine obilježava Galerijina pedesetogodišnjica rada, cjelina ponajviše tematizira utemeljiteljsku povijest Galerije, usko povezanu sa životom i djelovanjem donatora Strossmayera. Slijedom zadanog formata zbirka će se permanentno osvježavati novim povijesnim svjedočanstvima o događajima koji su obilježili djelatnost Strossmayerove Pinakoteke sve do današnjih dana.

Zagrabiensia

Opis zbirke

Zavičajna zbirka Zagrabiensia okuplja sva djela tiskana u Zagrebu bez obzira na jezik, djela kojima su autori rođeni ili živjeli u Zagrebu te djela koja su tematski vezana uz područje Zagreba. Vremenski raspon obuhvaća razdoblje od 16. st. do 1850. godine.

Sadržaj zbirke

Zbirka sadrži bibliografske zapise iz fonda Knjižnice HAZU. Ukoliko je knjiga digitalizirana, uz bibliografski zapis nalazi se i njezina digitalizirana inačica. Najstarija knjiga je Missale Zagrabiense (tiskan u Veneciji 1511.) • Četiri najstarije knjige tiskane u Zagrebu potječu iz prve Hrvatske zemaljske tiskare koju je utemeljio i vodio Pavao Ritter Vitezović od 1690. do 1706. Prva tiskana knjiga u toj tiskari koja se nalazila na Gornjem gradu (na mjestu današnjeg Hrvatskog sabora) je pogrebni govor nad pokopom Mirka Erdödya kojeg je izgovorio kanonik zagrebački Pavao Češković Sermo funebris, to jeszt shaloszno govorenje nad pokopom preszvitloga ... gozpodina Iembriha kneza Erdeodia (1690), zatim su tu još dva naslova kajkavske religiozne književnosti: Subotni kinč Blažene Device Marie Pala Esterhazyja (1696) i Feniks pokore ... to jest Prodeke nedeljne k zdencu pokore vabeče (1697) • U zbirci se nalaze i knjige ostalih zagrebačkih tiskara kao Jacoba Vjenceslava Heywela, Ivana Bartolomeja Pallasa, Ivana Krstitelja Weitza, Antuna Reinera, Kajetana Franje Härla, Franje Zerauschega, Antuna Jandere i Karla Kotschea • Vrlo važno poglavlje u zagrebačkom tiskarstvu predstavlja dolazak Ivana T. Trattnera u Zagreb 1774. kao i 1794. god. kada zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac osniva Biskupsku tiskaru, kasnije vođenu pod nazivom Novoselska tiskara • Cijeli krug starih zagrebačkih tiskara može se zatvoriti s Ljudevitom Gajem koji u Zagrebu imao svoju tiskaru i tiskao preporodnu literaturu. Od svih njih u Knjižnici HAZU čuva se jako puno knjiga • Virtualna zbirka se kontinuirano nadopunjuje usporedo s revizijom starih zapisa

Ljekovita moć pučke medicine

Opis zbirke

izložba knjiga iz fonda Knjižnice HAZU

Sadržaj zbirke

Središnji postav čine ljekaruše, knjige s tematikom pučke/narodne/etno medicine. Uz stare i rijetke knjige, tu se nalaze i pretisci, znanstveni radovi te knjige iz Hrvatske i svijeta vezane uz temu ljekovitog bilja i narodnog liječenja kroz povijest.

Javnozdravstveni plakati

Opis zbirke

Javnozdravstveni plakati koriste se u Hrvatskoj posljednjih stotinjak godina kao promidžbeno sredstvo u akcijama zdravstvenog prosvjećivanja građana, a osobito u borbi protiv zaraznih bolesti. U javnozdravstvenoj ideologiji Andrije Štampara koja u hrvatskom zdravstvu dominira od dvadesetih godina 20. stoljeća bolest se doživljava kroz metaforu prijeteće opasnosti – kao neprijatelja koji provodi društvenu i tjelesnu invaziju, protiv kojega se treba boriti cjelokupno društvo. Uvodi se kategorija socijalne bolesti pa pojedinačne bitke protiv bolesti postupno zamjenjuje masovna ideološka mobilizacija, čija je kampanja usmjerena prema spašavanju odnosno liječenju čitavog društva. Takav je organicistički pristup društvu potaknuo liječnike koji su dotada djelovali isključivo u kliničkoj sferi da postanu aktivni sudionici javnozdravstvenih akcija i zdravstveni prosvjetitelji. Premda već otvaranjem Instituta za socijalnu medicinu u Zagrebu 1924. godine zdravstveno prosvjećivanje postaje čvrsto institucionaliziranom djelatnošću, tek osnivanjem Škole narodnog zdravlja u Zagrebu 1926. godine ovaj segment zaštite zdravlja dobiva svoj potpuni uzlet. Škola narodnog zdravlja, naime, postaje glavnim koordinatorom sveukupnog zdravstveno-prosvjetnog rada pokretanjem izrade filmova i plakata kao i drugog promidžbenog materijala. Uz Antituberkulozni dispanzer koji je vodio Vladimir Ćepulić, u borbi protiv tuberkuloze vrlo važnu ulogu odigralo je Društvo za suzbijanje tuberkuloze u Zagrebu, osnovano također pod njegovim vodstvom 1928. godine s ciljem da upućuje javnost kako će se očuvati od tuberkuloze i da je pridobije za moralnu i materijalnu potporu kod izgrađivanja antituberkulozne organizacije. Društvo je to nastojalo postići svim sredstvima trajne propagande, a osobito priređivanjem "Dana borbe protiv tuberkuloze" svake godine. Opširnije u publikaciji: Fatović-Ferenčić, Stella; Hofgräff, Darija. Od države do javnosti: Tuberkuloza u fondovima Hrvatskog državnog arhiva i Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2014. (monografski katalog izložbe) https://www.bib.irb.hr/695137

Sadržaj zbirke

U ovoj virtualnoj zbirci predstavljeni su javnozdravstveni plakati koje je Hrvatski muzej medicine i farmacije nakon svog osnutka preuzeo od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Sačuvani su kao dio dokumentarne građe iz zbirke Vladimira Ćepulića, najaktivnijeg sudionika borbe protiv tuberkuloze u Zagrebu. Zbirka sadrži plakate Škole narodnog zdravlja, Antituberkuloznog dispanzera, Društva za suzbijanje tuberkuloze i Kluba medicinara, izdane u Zagrebu između 1926. i 1937. godine. Plakati Škole narodnog zdravlja odlikuju se jasnom i snažnom vizualnom porukom u kojoj slika dominira u odnosu na tekst (primjerice: "Ne idi k zaraznim bolesnicima"; "Kad kašlješ, maramicu pred usta!" itd.). Antituberkulozni dispanzer na svojim plakatima koristi kombinacije nekoliko slika popraćenih tekstualnim porukama koje upozoravaju na opasnost od loših higijenskih navika ("Tuberkulozom se možeš zaraziti i ovako") ili pak ukazuju na prednosti boravka na svježem zraku ("Dajte djeci zraka i sunca"). Plakati Društva za suzbijanje tuberkuloze donose programe događanja u okviru Dana borbe protiv tuberkuloze te sadrže samo tekst, često s velikim crvenim križem u podlozi, dok Klub medicinara tekstualnim plakatom iz 1930. godine oglašava predavanje Vladimira Ćepulića na temu "Intelektualna zvanja u borbi protiv tuberkuloze".

Ostavština Kršnjavi

Opis zbirke

Osobni fond Izidora i Štefe Kršnjavi obuhvaća osobnu, službenu i biobibliografsku dokumentaciju - isprave, dekrete, osobne dokumente, korespondenciju, osobne fotografije, bilježnice s predavanjima, crtaće blokove, članke, koja otvara mogućnost pogleda na školovanje, društveno i umjetničko djelovanje, kao i na mnoge privatne aspekte njihovog života.

Sadržaj zbirke

fotografije iz albuma Izidora Kršnjavog

Schneiderov fotografijski arhiv

Opis zbirke

Schneiderov fotografijski arhiv referentno je mjesto na polju zaštite i očuvanja hrvatske kulturne baštine. Strossmayerova galerija starih majstora HAZU skrbi o fotodokumentacijskoj cjelini koja uključuje više od dvije i pol tisuće negativa raznih formata na staklenim pločama i filmu koji su nastali u okviru opsežne kampanje popisivanja, proučavanja i fotografiranja hrvatskoga slikarskog, kiparskog i graditeljskog nasljeđa, koju je organizirano i sustavno provodio akademik Artur Schneider (1879. − 1946.), tadašnji upravitelj Akademijine Galerije, uz stručnu i operativnu podršku fotografa Stanislawa Novoryte, Ljudevita i Đure Griesbacha te povjesničara umjetnosti Željka Jiroušeka. Zahtjevan terenski rad identificiranja umjetničkih objekata odvijao se na dvjestotinjak lokaliteta na prostoru istočne jadranske obale (Hrvatsko primorje, Dalmacija) te u dijelu kontinentalne Hrvatske.

Sadržaj zbirke

Zbirka prezentira odabrane fotografske snimke pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara nacionalnog umjetničkog i graditeljskog nasljeđa koje su nam danas nezaobilazan dokumentacijski izvor informacija o stupnju očuvanosti spomeničke baštine prije Drugoga svjetskog rata, stoga su i nerijetko korištene u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti. Fotografski crno-bijeli otisci ostaju nam i jedinim vizualnim svjedočanstvom o spomenicima koji su u međuvremenu propali ili su oštećeni ili su pak potpuno nestali tijekom prošlih ratnih razaranja, odnosno pretrpjeli znatna oštećenja u nedavnim velikim potresima. Osim u konzervatorskoj praksi, snimke imaju ključnu ulogu u povijesnim i povijesnoumjetničkim istraživanjima te promidžbi kulturno-turističkih sadržaja. Zbirka se kontinuirano nadopunjava i sadržajno osvježava novim snimkama, a postojeće se sukcesivno ažuriraju i dopunjuju novim podacima.

Bulletin za likovne umjetnosti

Opis zbirke

Godine 1953. počinje izlaziti Bulletin Instituta za likovne umjetnosti JAZU, s namjenom objavljivanja radova u kojima se obrađuju teme s područja likovnih umjetnosti i arhitekture te problemi s područja kulture.

Sadržaj zbirke

Časopis je u svojih šezdesetak godina izlaženja nekoliko puta mijenjao ime. U digitalnoj zbirci se nalaze svi objavljeni brojevi, pretraživi su, analitički i sadržajno obrađeni te se mogu pregledati i preuzeti.

Donacija iz obiteljske knjižnice akademika Nenada Trinajstića

Opis zbirke

Nakon smrti akademika Nenada Trinajstića (1963. – 2021.), hrvatskog najcitiranijeg kemičara (objavio preko 550 znanstvenih radova, više stotina preglednih i stručnih radova te 14 knjiga), supruga Judita darovala je Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti knjižnu građu koja je obrađena i u cjelini pohranjena u Knjižnici HAZU (sign. NT-1 do NT-79). Darovane knjige obilježene su ex librisom Donacija iz obiteljske knjižnice akademika Nenada Trinajstića.

Sadržaj zbirke

Zbirka obuhvaća 51 svezak uvezanih fotokopija akademikovih radova objavljenih od 1965. do 2012. godine, 14 njegovih autorskih monografija, 16 monografija u kojima su objavljeni njegovi radovi, uvezen diplomski, magistarski i doktorski rad te poseban broj časopisa Croatica Chemica Acta (2004) njemu posvećen.